Kurban bajram 2022 ili Hadži-bajram je islamski praznik prinošenja žrtve, najznačajniji islamski blagdan. On dolazi dva mjeseca i deset dana nakon ramazana. Kurban bajram 2022 traje četiri dana.
Njihovu važnost određuje klanje kurbana – tradicija Božijeg poslanika Ibrahima, neka je mir i spas Božiji na njega, i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komšijama; i dani hadža – dan boravka nekoliko miliona muslimana u Časnim mjestima Mekki i Medini. Oni su se sa svih strana svijeta zaputili ka Časnome Hramu kako bi obavili peti stub islama -hadž- koji im Uzvišeni Bog propisuje, i koji je dužan obaviti svaki musliman čim stekne materijalne uslove za to.
Hadžija je Allahov gost kome se pruža prilika da mu budu oprošteni svi grijesi i zato se milioni muslimana svake godine okupe na tlu kojim je koračao Muhammed, neka je mir i spas Božiji na njega.
Popis sadržaja
Propisi o kurbanu
Za djelo koje će ovih dana učiniti milioni muslimana širom svijeta nema boljeg termina od riječi “kurban” ili “udhijje”. Kurban doslovno znači približiti se nekome ili nečemu. Onaj koji kolje kurban, tim činom se približava Uzvišenom Gospodaru. A Gospodar svjetova propisao je ovaj ibadet jer ga voli i učinio ga jednim od sredstava kojim će Mu se Njegovi robovi približiti.
Riječ “udhijje” doslovno znači žrtva. Kurban koji koljemo jeste žrtva koju prinosimo svome Gospodaru iz zahvalnosti za blagodati kojima nas je obasuo. Ovim činom mi pokazujemo da smo za ljubav svome Gospodaru spremni žrtvovati svoj imetak i da smo spremni na odricanje.
Definicija kurbana
U terminološkom smislu kurban znači: “Zaklati devu, kravu, ovcu ili kozu na dane bajrama, u određeno vrijeme, želeći se tim činom približiti Uzvišenom Allahu.”
Kad je Kurban bajram 2022 godine?
Kurban bajram 2022 ili Hadži bajram – veliki su mubarek dani, dani velikog Božijeg dobra a ove godine nastupa 09. jula (subota) 2022 godine.
Kad se klanja Kurban bajram 2022?
Bajram-namaz je u 05:50 sati. Centralna bajramska svečanost bit će održana u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, gdje će bajramsku hutbu predvoditi reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović.
Koje upute treba slijediti prilikom klanja kurbana
One osobe koje planiraju/nijete da uplate klanje kurbana, a što će neko drugi uraditi za njih, trebaju da imaju na umu i da se na njih odnosi pravilo da nastupom 1. dana mjeseca zul-hidždžeta pa do samog klanja kurbana ne smije kratiti nokte i dlake po tijelu (šišanje, brijanje i slično). To treba požuriti uraditi prije nego nastupi 1. dan zul-hidždžeta.
1.) klanje kurbana propisano je Kur’anom, Sunnetom i konsenzusom islamskih učenjaka,
2.) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za kurban je zaklao dva crno-bijela rogata ovna,
3.) od sunneta je da čovjek svojom rukom zakolje vlastiti kurban ako je u mogućnosti,
4.) pri klanju treba proučiti bismilu i reći “Allahu ekber!”,
5.) vrijeme klanja je nakon klanjanja bajram namaza, pa sve do akšama 4. dana bajrama, ali što prije to bolje, a ako bi zaklao prije bajram namaza smatralo bi se uobičajenim sadakom,
6.) po većini učenjaka klanje kurbana nije obavezno,
7.) zaklati kurban bolje je i vrijednije nego udijeliti njegovu vrijednost kao sadaku siromasima i potrebnim,
8.) domaćin koji kolje kurban za sebe i svoju porodicu time obuhvata i žive i mrtve članove, tako da nema potrebe da kolje poseban kurban za mrtve,
9.) pogrešno je zaklati kurban za nekog od mrtvih (kao otac, mati i sl.) a ne zaklati za sebe,
10.) propisano je zaklati kurban za mrtvog ako je ostavio u oporuci da se za njega zakolje iz njegovog imena,
11.) nema smetnje zaklati kurban za mrtvog s ciljem da mu pokloni sevape (poput sadake), ali nije nam preneseno da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, to radio, niti neko od njegovih ashaba, pa je bolje to ne činiti,
12.) kurban je ispravno zaklati samo u stoci: deve, krave, koze i ovce,
13.) deve moraju napuniti 5 godina, krave 2 godine, koze 1 godinu, a ovce pola godine (po lunarnom kalendaru),
14.) kurban ne smije biti ćorav, slijep, bolestan (gripa, zarazna bolest i sl), sakat, šepav, nepokretan, lud i sl.,
15.) kurban kupljen od ukradenih para ili zarađenih na haram način nije ispravan,
16.) najvrijednije je zaklati devu, pa kravu, ako sam kolje, zatim ovcu, pa kozu, a nakon toga da učestvuje u sedmini deve, pa sedmi krave,
17.) što je kurban bolji, gojatiji, veći i ljepši, nagrada je veća,
18.) pokuđeno je (nije haram ali je manja nagrada) da kurban bude slomljenog roga, ili obadva, ili bez rogova, oštećenih ušiju, slabašan, malaksav, oštećenog repa, ili bez repa, oštećenih butova (stražnjica), kastriran, izbijenih ili ispadnutih zubi, oštećenih vima i sl.,
19.) jedna ovca, ili koza, ili sedmina deve, ili sedmina krave, dovoljna je za čoveka i njegovu porodicu,
20.) nije ispravno da više od jedne osobe učestvuje u klanju ovce i koze, i više od sedam osoba u klanju deve i krave,
21.) ako zanijeti kurban i odredi ga riječima (tj. odredi tačno koju će život zaklati) onda je obavezan da je zakolje, a ako mu je cilj samo da kaže da ima na umu da je zakolje, onda nije obavezan,
22.) ako zakolje kurban s ciljem kurbana, nije dozvoljeno da ga koristi u druge potrebe (kao da prodaje meso i sl.),
23.) ako kupi životinju s ciljem da je zakolje kao kurban, nije obavezan da je zakolje, osim ako je već učinio čvrst nijjet i odlučio,
24.) nema smetnje kurban zamijeniti za bolji prije klanja,
25.) ne smije koristiti kurban za vlastite potrebe prije klanja, kao da ga koristi za jahanje (osim u potrebi i ako ne šteti kurbanu), ili oranje, ili nošnju tereta, ili da skinu vunu, ili da uzimam mlijeko ako će umanjiti mladunčetu , a najbolje je da udijeli kao sadaku
26.) ako svojom postupkom, nemarnošću, nepažnjom ili namjerno nanese mahanu kurbanu kojeg je zanijetio klati, onda je dužan kupiti zamijenu istih svojstava, ili boljih, a ako nije njegovom krivicom onda nema smetnje da ga zakolje.
27.) ako kurban kojeg je čvrsto zanijetio klati umre, izgubi se, ili bude ukraden, radi nemarnosti i nepažnje, dužan je kupiti novi istih svojstava ili boljih, a ako nije njegovim krivicom, onda nije dužan nadomjestiti, ali ako ga naknadno pronađe mora ga zaklati,
28.) pohvalno je da jednu treću mesu pojede (ostavi sebi), drugu trećinu pokloni kao hediju, a treću trećinu udijeli kao sadaku, a ako bi sve podijelio nema smetnje, ali je bolje da i on jede meso kurbana,
29.) zabranjeno je prodavati bilo šta od kurbana (meso, džigericu, kožicu itd.), i nije dozvoljeno da se koljaču daje šta od kurbana, poput kožice i sl., s ciljem nadoknade da trud, ali ako bi mu dao kao sadaku ili poklon nakon nadoknade, nema smetnje,
30.) onaj ko dobije kurbansko meso od drugog, kao sadaku ili poklon, ima potpuno pravo na slobodno raspolaganje, može ga jesti, prodati, pokloniti drugom itd.
31.) onaj ko zanijeti klati kurban ne smije kratiti nokte i dlake po tijelu od 1. dana zul-hidždžeta pa sve dok ne zakolje kurban, i ta se zabrana odnosi samo na onoga koji kolje (domaćina),
32.) ako bi zanijetio klanje kurbana u toku prvih deset dana zul-hidždžeta ta zabrana stupa na snagu od trenutka kada je zanijetio, i nema grijeha u onome što je prethodilo,
33.) onaj ko namjerno, bez opravdanog razloga skrati nešto od dlake ili noktiju grješan je radi toga i mora se pokazati, ali nema posebnog skupa, i to ne utiče na ispravnost kurbana.(num).
Ko je dužan klati kurban za Kurban bajram 2022?
Kurban je dužan klati punoljetan, pametan, slobodan i imućan musliman. Pod riječima imućan musliman misli se na čovjeka kojem njegove redovne potrebe dozvoljavaju izdvajanje imetka za klanje kurbana.
U ovu grupu spadaju oni koji imaju novac za klanje kurbana i on im ne treba za neke druge hitne i neodgodive poslove. Zatim oni koji imaju novac i on im ne treba za dane bajrama. Kao i oni koji ako su u mogućnosti da pozajme mogu pozajmiti radi kurbana ukoliko imaju mogućnost da vrate dug.
Da li je dovoljan jedan kurban za čitavu porodicu?
Ako u jednoj porodici živi više članova, dovoljno je zaklati jedan kurban za sve njih, isto kao što je dozvoljeno da svi članovi porodice kolju kurban ako to žele. U prvom slučaju nagradu od jednog kurbana dijele svi članovi porodice.
U drugom slučaju nagradu za kurban ima svaki član posebno. Od Ebu Ejjuba El-Ensarije se prenosi da je rekao: “U doba Allahova Poslanika s.a.v.s. domaćin je klao jedan kurban za čitavu porodicu i svi su jeli od tog kurbana“ (Et-Tirmizi).
Udruživanje u jednom kurbanu
Dozvoljeno je udruživanje više osoba u jednom kurbanu ukoliko se radi o devi ili kravi. Ovca i koza se kolju samo za jednu osobu i nije dozvoljeno udruživanje.
Od Džabira r.a. se prenosi da je rekao: “Sa Allahovim Poslanikom s.a.v.s. na Hudejbiji smo klali devu za sedam osoba i kravu za sedam osoba.” (Muslim) Svi učesnici u udruženom kurbanu treba da imaju isti nijet radi kojeg kolju kurban.
Prodaja kurbanskog mesa, vune i kožica
Zabranjeno je prodavati kožicu od kurbana, loj, meso, glavu, vunu, kosu i mlijeko koje se pomuze nakon klanja, svejedno bio ovaj kurban vadžib kurban ili dobrovoljan. Poslanik s.a.v.s. je rekao: “Ko proda kožicu svoga kurbana, taj nema kurbana.” (El-Hakim)
Dozvoljeno je vlasniku kurbana koristiti se kožicom i praviti od nje postekiju za klanjanje, ili mijeh, ili čarape od vune ili nešto slično. Aiša r.a. je od svoje kožice napravila mijeh iz koga se pila voda.
Nije mu dozvoljeno da proda kožicu za novac ili namirnice a zatim da se on ili njegova porodica lično okoriste time.
Dugogodišnja je praksa bosansko-hercegovačkih muslimana da kožice svojih kurbana poklanjaju Islamskoj zajednici. Ovaj postupak sa kožicama zasnovan je na islamskom učenju. Naime, pored osnovnih islamskih izvora, postoje i sporedni koji su zasnovani na Kur’anu i sunnetu. Jedan od tih izvora je i — “maslehat-ul-amme” — društveni interes, tj. interes zajednice. Svi islamski učenjaci su saglasni da izvorni islam traži stavljanje zajedničkih interesa ispred lokalnih i individualnih. U tom smislu su: Malik, Ebu Hanife, Šafija i Ahmed b. Hanbel kao osnivači pravnih škola donijeli više fetvi, u kojima se interesi pojedinaca podređuju interesima zajednice.
Interesi i potrebe Islamske zajednice su takvi da nalažu maksimalno angažovanje svih materijalnih potencijala, kako bi se omogućio normalan rad institucija IZ u BiH na kojima se bazira opstanak i dalji razvoj islama u našim krajevima. Otuda je inicijativa za prikupljanje kožica u Fond Bejtul-mal od dalekosežnog značaja, jer je sa vjerskog stanovišta ne samo opravdana, nego u našim uvjetima i nužna. Najveći broj muslimana je svjestan ove činjenice, zahvaljujući visokoj islamskoj svijesti i velikom stepenu odgovornosti naših imama.
Upravo zahvaljujući njima i njihovom angažovanju na ovom poslu, ova akcija sve više dobija pravo mjesto i značenje, jer su imami, kao i drugi vjernici, duboko svjesni da vjerskog života ima samo dotle dok ima Islamske zajednice i da je materijalno jačanje Zajednice preduslov opstanka kako vjere tako i vjerskih i vakufskih objekata. A posebno se značaj ove prakse ogleda u projektima zbrinjavanja socijalno ugroženih kategorija našeg društva koje Islamska zajednica realizira svake godine.
Kako se vrši podjela kurbanskog mesa za Kurban bajram 2022
Uzvišeni Allah je rekao: “…a kada padnu na zemlju (kurbani), jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi, a i onoga koji prosi……” (El-Hadž, 36) Ovim kur’anskim ajetom su precizirane strane kojima se dijeli kurbansko meso. Jedan dio se ostavlja za potrebe ukućana, drugi dio se dijeli komšijama, rodbini i prijateljima, a treći dio se dijeli siromašnima.
Dozvoljeno je svo kurbansko meso podijeliti kao sadaku, isto kao što je dozvoljeno svega ga zadržati za kućne potrebe i ništa od njega ne podijeliti u slučaju da je domaćin siromašan.
Koje riječi se izgovaraju prilikom davanja kurbanskog mesa
Onaj koji daje kurbansko meso izgovara “halalosum” a onaj koji prima kurban odgovara sa “kabulosum” (ovo otprilike znači primljeno ti bilo kod Boga)
Plaćanje usluga klanja kurbana za kurban bajram 2022
Najbolje je ako čovjek može lično svojom rukom zaklati svoj kurban. Međutim, ako iz određenih razloga čovjek ne može zaklati svoj kurban, neka to za njega uradi neko drugi, ali to ne smije biti nemusliman prema hadisu Poslanika s.a.v.s. “Kurban za Kurban bajram može zaklati samo musliman.” U slučaju da nema muslimana koji bi mogao zaklati dozvoljava se da kurban zakolje kršćanin ili jevrej, ali nikako idolopoklonik ili ateista.
U slučaju da nam kurban kolje neko drugi neće mu se plaćati kurbanskim mesom niti kurbanskom kožicom. Od Alije r.a. se prenosi da je rekao: “Allahov Poslanik s.a.v.s. me je zadužio da se pobrinem oko njegovih kurbana, naredivši mi da podijelim njihovo meso i kože, a da od toga ne dajem ništa kasapinu, dodavši: “Mi ćemo mu dati od nas!” (Buhari i Muslim)
Ukoliko je kasapin siromašan ili naš komšija može mu se dati od mesa kao i svima onima kojima se udjeljuje od kurbana, ali ne na ime naknade za klanje.
Određena je i cijena kurbana za 2022 godinu
Dužnosti i običaji Kurban-bajrama video
Vaktije
Vaktija Cazin 2022
Vaktija Sarajevo 2022
Vaktija Tuzla 2022