Cijene nafte na svjetskim tržištima su prošle sedmice pale gotovo 5 posto, jer se trgovci plaše slabljenja potražnje zbog usporavanja rasta svjetskog gospodarstva i povećanja kamatnih stopa američkog Feda kako bi suzbio visoku inflaciju.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 4.5 posto, na 106.65 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4.6 posto, na 102.07 dolara.
Popis sadržaja
Zabrinutost za potražnju
Pad cijena posljedica je zabrinutosti za potražnju, s obzirom na usporavanje rasta svjetske ekonomije. Prošle sedmice je Međunarodni monetarni fond (MMF) snizio procjenu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini s prethodnih 4.4 na 3.6 posto, upozorivši da oporavku od korona-krize prijete rat u Ukrajini i visoka inflacija.
Iz istih je razloga njemačka vlada najavila smanjenje procjene rasta ekonomije u ovoj godini s prethodnih 3.6 na 2.2 posto.
Trgovci strahuju i za potražnju u Kini, najvećem svjetskom uvozniku nafte, jer su Šangaj i nekoliko drugih gradova zbog vala širenja koronavirusa najavili novi krug mjera zatvaranja. To će, ipak, usporiti ionako usporen rast drugog po veličini svjetske ekonomije.
Analitičari Nomure smanjili su prošl sedmice eprocjenu rasta kineske ekonomije u drugom tromjesečju s 3.4 na 1.8 posto na godišnjoj razini zbog “rapidnog pogoršanja najvažnijih pokazatelja u aprilu, rasta broja gradova koji su djelomice ili potpuno zatvoreni zbog koronavirusa, ozbiljnih logističkih poremećaja i naznaka da Peking neće tako skoro odustati od strategije nulte tolerancije na koronavirus”.
Procjenjuje se da će kineska potražnja za benzinom, dizelom i zrakoplovnim gorivima u aprilu pasti 20 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.
Rast kamata u SAD-u
Trgovce je zabrinuo i predsjednik američke središnje banke Džeromi Pauel (Jerome Powell) kazavši da će Fed na sjednici u maju razmotriti podizanje ključnih kamatnih stopa za 0.50 postotnih bodova.
Uz to, vjerojatno će do kraja godine uslijediti daljnje agresivno zaoštravanje monetarne politike, jer se u SAD-u inflacija kreće na najvišim razinama u više od 40 godina. To bi moglo usporiti rast najveće svjetske ekonomije, a time i potražnje za naftom.
– Čini se da strahovanja od usporavanja kineskog rasta i od Fedovog pretjeranog zaoštravanja monetarne politike u ovom trenutku pretežu nad bojaznima da bi Evropa uskoro mogla proširiti sankcije na uvoz ruske energije – rekao je Džefri Hejli (Jeffrey Halley) iz OANDA-e.
Uz to, zbog očekivanog rasta kamata, vrijednost dolara prema košarici najvažnijih svjetskih valuta dosegnula je najviše razine u više od dvije godine. To čini naftu skupljom za zemlje s drugim valutama, pa izaziva slabljenje potražnje.
Zaobilaženje ruske nafte
Značajniji pad cijena zakočila je nedovoljna opskrba zbog poremećaja proizvodnje u Libiji. Trgovci, pak, zaobilaze rusku naftu zbog sankcija koje je uveo SAD, a mogla bi mu se pridružiti i Evropska unija.
Evropska komisija, naime, pokušava ubrzanim tempom otvoriti alternativne izvore nabave kako bi ublažila posljedice zabrane ruske nafte i nagovorila članice koje zaziru od te mjere da je ipak podrže.
– Unijin bojkot ruskih energenata neizbježno bi rezultirao višim cijenama energije, barem u bliskoj budućnosti. Čini se, ipak, da nije pitanje hoće li to napraviti, već kada – rekao je Stiven Brenok (Stephen Brennock) iz PVM-a.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetske ekonomije od korona-krize, od početka ove godine cijene su nafte skočile više od 35 posto, piše Hina.