Svijet je u 2021., koristeći energiju vjetra i sunca, prvi put proizveo globalno 10 posto električne energije, pokazala je nova analiza. Pedeset zemalja svijeta dobija više od desetine svoje energije od vjetra i sunca, rezultati su istraživanja Embera, britanskoga istraživačkog centra za klimatske promjene i energiju, piše BBC.
S oporavkom svjetskih ekonomija od pandemije covida-19 u 2021. potražnja za energijom je porasla. Rekordnom je brzinom rasla potražnja za električnom energijom, zbog čega je došlo do porasta potrebe za energijom iz ugljena, koja od 1985. raste najbržom stopom.
Tokom 2021. iz energije vjetra i sunca te iz ostalih čistih izvora proizvedeno je 38 posto svjetske električne energije. Prvi su put vjetroturbine i solarni paneli proizveli 10 posto sveukupne energije, a udio vjetra i sunca u proizvodnji energije udvostručio se od 2015., kada je potpisan Pariški klimatski sporazum.
Popis sadržaja
Najbrži prelaz na energiju vjetra i sunca u Nizozemskoj, Australiji i Vijetnamu
Najbrži prelaz na energiju vjetra i sunca ostvaren je u Nizozemskoj, Australiji i u Vijetnamu. Sve tri zemlje su u posljednje dvije godine premjestile desetinu svoje potražnje za električnom energijom s fosilnih goriva na zelene izvore.
“Nizozemska je izvrstan primjer zemlje na sjevernoj hemisferi koja je dokazala da nije važno samo to koliko u godini ima insolacije već je vrlo važna i učinkovita energetska politika zemlje koja će napraviti veliku razliku kada je posrijedi korištenje sunčeve energije”, rekla je glasnogovornica Embera Hannah Broadbent.
I Vijetnam je zabilježio spektakularan rast. U samo jednoj godini korištenje solarne energije poraslo je za više od 300 posto.
“U slučaju Vijetnama napravljen je golem iskorak u solarnoj proizvodnji zahvaljujući sredstvima što ih je pojedincima i kompanijama isplaćivala vlada za proizvodnju električne energije. To je potaknulo kućanstva i komunalne kompanije na korištenje većih količina sunčeve energije”, rekao je Dave Jones, direktor kompanije Ember, dodavši da je takva politika rezultirala smanjenjem proizvodnje ugljena i plina.
Unatoč činjenici da zemlje poput Danske danas dobivaju više od 50 posto svoje električne energije iz vjetra i sunca, i energija iz ugljena doživjela je znatan porast u 2021.
Veliku većinu povećane potražnje za električnom energijom u 2021. podmirila su fosilna goriva, pri čemu je električna energija iz ugljena porasla za 9 posto, što je najbrže rastuća stopa od 1985. godine.
Veći dio porasta upotrebe energije iz ugljena uočen je u azijskim zemljama, posebice u Kini i Indiji. No povećanje potrošnje ugljena nije bilo usklađeno s korištenjem plina koje se globalno povećalo za samo 1 posto, što ukazuje na to da je zbog porasta cijena plina ugljen postao održiviji izvor električne energije.
“Prošle godine smo svjedočili doista iznimno visokoj cijeni plina, a ugljen je postao jeftiniji od njega”, rekao je Dave Jones. “U ovom trenutku su cijene plina diljem Evrope i većeg dijela Azije 10 puta skuplje nego u isto doba prošle godine, a ugljen je triput skuplji.”
Cilj velikih ekonomija prebaciti se na 100 posto čistu električnu energiju u sljedećih 15 godina
Povećanje cijena plina i ugljena Jones smatra “dvostrukim razlogom za to da se elektroenergetski sustavi angažiraju na većoj proizvodnji čiste električne energije, s obzirom na to da se svjetska ekonomija promijenila iz temelja”.
Naučnici kažu da je, unatoč ponovnom porastu korištenja energije iz ugljena tokom 2021. godine, cilj velikih ekonomija, među kojima su SAD, Britanija, Njemačka i Kanada, prebaciti svoje mreže na 100 posto električnu energiju u sljedećih 15 godina.
U pozadini ovakve promjene stoji globalna zabrinutost kada je riječ o održavanju porasta svjetske temperature ispod 1.5 Celzijevih stepeni u ovom stoljeću. Da bi se taj cilj i realizirao, naučnici kažu da bi energija vjetra i sunca do 2030. trebala rasti za oko 20 posto godišnje, a autori najnovije analize vjeruju da je to apsolutno moguće u ovom trenutku.
Energija iz vjetra i sunca nudi rješenje za višestruke krize s kojima se svijet suočava, bilo da se radi o klimatskoj krizi ili ovisnosti o fosilnim gorivima. Hannah Broadbent ističe da bi ovo mogla biti stvarna prekretnica.
raport.ba