Burna je rasprava na današnjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH o zakonu o finansijskoj konsolidaciji i restrukturiranju javnih zdravstveni ustanova u Federaciji BiH, jer mnogi zastupnici iznoseći svoje mišljenje su kazali kako se kroz ovaj zakon najviše novca ne smije davati onima koji su napravili najveće dugove.
Ukazuju da zakonom nije propisana adekvatna kontrola novca koji za finansijsku konsolidaciju, restrukturiranje u iznosu od 225 miliona KM planira dati Vlada Federacije BiH. I to za kantonalne bolnice 65.500.000 KM, a za opće bolnice ukupno 39.500.000 KM.
Gubici iznose 438,7 miliona KM
– Zakon se donosi radi postizanja finansijske stabilnosti javnog zdravstvenog sektora. Ovim zakonom nisu kažnjeni oni koji su pozitivno poslovali, zakon uređuje i pojam restrukturiranja, pa takve ustanove mogu konkurirati za ova sredstva, kako bi jačali upravljanje, uvodili nove zdravstvene tehnologije, a sve s ciljem unapređenja kvaliteta zdravstvenih usluga koje se pružaju pacijentima.
Zakon daje 10 godina rok u okviru kojeg se moraju provesti finansijska konsolidacija i restrukturiranje – kazala je na sjednici Snježana Bodnaruk, sekretar Federalnog ministarstva zdravstva.
Dodaje kako su akumulirani gubici prema obračunu za 2020. godinu 203,1 milion KM, a ukupna dugovanja javnih zdravstvenih ustanova su 438,7 miliona KM.
– Cilj zakona je postizanje likvidnosti i solventnosti, jačanje kvalitete i učinkovitosti u pružanju zdravstvenih usluga, te modernizacija univerzitetsko-kliničkih centara, kantonalnih i općih bolnica – rekla je Bodnaruk.
Vlada Federacije planira izdvojiti 125 miliona KM, na teret Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine, Kliničkom centru univerziteta u Sarajevu 32 miliona KM, Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla 30 miliona KM, Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar 63 miliona KM.
– Ovaj zakon je došao u parlamentarnu priceduru političkim trgovinom i političkim putem, kada se vidi utvrđivanje kriterija za dodjelu sredstava. Najviše se nagrađuju oni koji su bili najnedisciplinovaniji, najnesavjesniji i koji su načinili najveće gubitke. Ovaj zakon se zove i restrukturiranje javnih zdravstvenih ustanova. Šta je to? Nije ništa.
Ovo je pokušaj gašenja manjeg dijela požara koji će nastaviti gorjeti i nemamo ganarncije na koji način će i kada biti ugašen. Zakon nema cilj, kada će se završiti saga dubioze zdravstvenih ustanova. Nemamo strategiju, viziju. Mi jesmo za finansijsku konsolidaciju, restrukturiranje, utvrđivanje strategije zdravstva u FBiH, a takvu nemamo. Transparentno se nagrađuju loši menadžeri i loše politike, oni koji su doveli do tog stanja. Oni koji su bili najgori se i nagrađuju – kazao je delegat Damir Mašić (SDP).
Dodaje kako se ovim zakonom daju ogromna sredstva i ne postoji kontrola onog kojem se daje taj novac, naglasivši kako je neophodna ne interna već eksterna kontrola.
“Ne možeš majstore biti na čelu ustanove”
– Ključna stvar je, da li mi stvarno želimo dati pare ljudima koji će ostati direktori a do sada su napravili najveće dugove u tim ustanovama? Ovo je moralno i principijelno pitanje, dajete desetke miliona onima koji su napravili stotine miliona duga. Ne možeš majstore biti na čelu te ustanove. Je li moralno da ostane na toj poziciji, a napravio je te dugove? – pita Mašić.
Potcrtao je da predloženi zakon nije predvidio kriterije dodjele novca niti njegovu zaštitu.
Delegat Goran Akšamija (NIP) kazao je kako NIP podržava sve mjere finansijske konsolidacije javnih zdravenih ustanova, ali na transparentan način.
– Cijena raspodjele i šta se prikriva pokazat će naredni period. Naknadno dodeljivanje sredstva Općoj bolnici “Prim. dr Abdulah Nakaš” iz Sarajeva, predstavlja atak na ovu ustanovu – rekao je Akšamija.
Delegatkinja Sanela Prašović Gadžo (SBB) je kazala da traže da se umjesto 2.000.000 KM Općoj bolnici da pet miliona KM.
– To tražimo jer vidimo nelogičnosti, treća je po ukupnom broju hirurških zahvata, bolničkom kapacitetu. Sa šest miliona KM je skinuto na dva miliona. Opća bolnica je imala važnu ulogu u vrijeme COVID-19. Ne smijemo ovo pretvoriti u politički obračun – rekla je Prašović Gadžo.
Govorila je i delegatkinja Alma Kratina (DF).
Da novac ne ide upravnim odborima
– Ne može se podržati davanje novca gdje je netransparentno izgubljen njegov trag. To ne bismo smjeli uraditi. Novac je potreban zdravstvenim ustanovama, ali s druge strane, građani treba da znaju da ako se neodgovorne upravljačke strukture unutar javnih zdravstvenih ustanova ponovo nađu u prilici da gospodare novcem građana, izražavam duboku skepsu da će u interesu pacijenata biti i ono što će se događati u narednom periodu – rekla je Kratina.
Za riječ se javio i Hamdija Abdić (SDA).
– Zdravstvenim ustanovama je potreban novac, mislim da ga danas imamo i po tome je zakon dobar. Osvrnut ću se i na izlaganje kolege Mašića da novac treba dati onima koji su upravljali kako treba, da ne treba onima koji imaju minuse. Složit ću se da ovaj novac ne ide upravnim odborima, direktorima, već građanima kantona. U USK na čelu bolnice je kadar SDP. Ne smatram da je sadašnji direktor sam kriv za stanje u kojem se nalazi Kantonalna bolnica Bihać, ona je u minusu 12,5 miliona KM, to je akumulirani dug – rekao je Abdić.
Faktor