Građani Sanskog Mosta i Velike Kladuše nisu bili ravnopravno zastupljeni u poređenju sa ostalima u mandatnom periodu 2018-2022 u Skupštini USK, pokazuje analiza našeg portala. Naime, u ove dvije općine živi gotovo trećina (31%) prijavljenih birača u USK, ali s njihovog područja je izabrano ukupno 5 kandidata u Skupštinu, što čini samo 16 posto od ukupnog broja zastupnika (30).
Dok, primjerice, Cazin sa 21 posto od ukupnog broja glasača u USK daje osam zastupnika (ili 27 posto), a Bužim sa samo 6 posto glasača ima četvero zastupnika (13 posto), Velika Kladuša sa 17 posto glasača dala je takođe četvero, a Sanski Most sa 14 posto glasača samo jednog zastupnika.
Dva su glavna uzroka podzastupljenosti Sanskog Mosta i Velike Kladuše. Prvi od njih je niža izlaznost birača u tim općinama u odnosu na ostale. Tako je u Velikoj Kladuši na prošlim Općim izborima glasalo samo 35 posto glasača, dok je u Sanskom Mostu izlaznost bila još i niža – 31 posto. Drugi uzrok je se krije u činjenici da se u Sanskom Mostu i Velikoj Kladuši znatno veći broj glasova „baci“ na stranke koje nisu prešle prag ili nisu imale dobro pozicionirane kandidate iz ovih općina na svojim
listama.
Iz Sanskog Mosta u aktuelni sastav Skupštine USK ušla je jedino Zinajda Hadžić iz SDA. Ona je opet na listi ove stranke na broju 2, što će gotovo sigurno biti dovoljno da izbori novi mandat. Jednako dobro je pozicionirana najaktivnija vijećnica u aktuelnom sazivu Općinskog vijeća Sanskog Mosta, Nađa Nukić, koja je na listi Naše stranke. Aktuelni ministar obrazovanja Almin Hopovac je treći na listi SDP-a, a bivši ministar privrede Nijaz Kadirić šesti na listi NES-a. Sa ta četiri imena realno se zaokružuje spisak Sanjana koji mogu izboriti skupštinski mandat.
Kada je u pitanju Velika Kladuša, od četvoro zastupnika iz ove općine 2018. troje ih je došlo iz Laburističke stranke, a jedan iz SDA. Od troje Laburista, samo Edina Abdić Pleho je ponovo kandidatkinja, ove godine je treća na listi svoje stranke kojoj se sada prognoziraju dva mandata. Nositeljica te liste je njena sestra Elvira Abdić Jelenović, koja ima prebivalište u Velikoj Kladuši, ali živi u Hrvatskoj. Drugi je Anel Gračanin, za kojeg se očekuje da ga trećeplasirana kandidatkinja preskoči. Aktuelni zastupnik Asmir Ćufurović je i ove godine šesti na listi SDA sa nešto manjim izgledima za ulazak u Skupštinu nego 2018. s obzirom na pad popularnosti njegove stranke u USK i čitavoj BiH u protekle četiri godine.
Od ostalih stranaka koje imaju realne šanse za ulazak u Skupštinu, daleko najbolje pozicioniran Kladušanin je doktor pravnih nauka i bivši kandidat za načelnika Jasmin Hušić, koji je nositelj liste Naše stranke, dok je na sedmoj poziciji ove liste Dinko Keserović, doktor velikokladuškog Doma zdravlja. Na SDP-ovoj listi prva kandidatkinja iz Velike Kladuše je Edina Kajtazović-Ćejvanović na osmom mjestu, u NES-u je to Sabahudin Koštić tek na broju 12. Najbolje pozicionirana Kladušanka u NIP-u je Zehida Bihorac na petom mjestu, a na DF-ovoj list Elvedin Hadžalić tek na 14. poziciji.
Nositelj DNZ-ove koalicione liste je Kladušanin Rifat Dolić, međutim, ova stranka 2018. godine ni sa dvije hiljade osvojenih glasova nije bila blizu prelaska praga. U međuvremenu su 2020. prepolovili broj glasova u svojoj izbornoj bazi u Velikoj Kladuši, nakon toga iznenađujuće ušli u koaliciju sa Abdićevim Laburistima, a potom ostali i bez predsjednika i najpoznatijeg lica stranke, Admila Mulalića, koji je preminuo prošle godine.
Sve u svemu, Sanjani i Kladušani, ukoliko u naredne četiri godine žele imati veći broj zastupnika u Skupštini USK koji će se boriti za njihove interese, u prvom redu moraju u većem broju glasati, ali takođe i taktički birati one stranke i kandidate koji imaju najrealnije šanse da budu izabrani. Naravno, pod uvjetom da je riječ o kvalitetnim ljudima koji će se znati boriti za interese svojih općina.