Svijet

Kako izgleda mapa gasnog čvorišta i drži li Rusija Evropu kao energetskog taoca

2 Minute čitanja
gasni cvor

Rat u Ukrajini te sankcije koje Zapad uvodi Rusiji i njenom predsjedniku Vladimiru Putinu često se gledaju kroz prizmu energetske ili najčešće gasne ovisnosti o energentskom divu s istoka.

Posebno se to ogleda u postavljanju Njemačke, najveće evropske ekonomije, koja je pažljivom diplomatijom posljednjih decenija imala dosta niže cijene ruskog gasa, te njenom odnosu prema famoznom Sjevernom toku 2.

Odmah nakon eskaliranja odnosa s Rusijom mnogi su pogledali prema Kataru, četvrtom najvećem svjetskom proizvođaču, kao mogućem rezervnom dobavljaču, ali procjene su da niko na kratki rok nema dovoljne količine dostupnog gasa, jer udio Rusije u snabdijevanju Evrope trenutno iznosi 30-40 posto.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

“Nijedna zemlja ne može zamijeniti takav obim gasa, za takvo nešto nema kapaciteta u LNG-u. Većina LNG-a vezana je jasnim dugoročnim ugovorima i i odredištima. Zato je gotovo nemoguće u kratkom roku zamijeniti takvu količinu”, prenio je Reuters izjavu Saada al-Kaabija, ministra energije Katara.

Dugoročni supstitut ruskom gasu možda bi se ipak mogao nalaziti u katarskoj blizini, a to je ni manje ni više nego Iran. Iran je po rezervama gasa drugi na svjetskoj listi, a kao proizvođač je do 2018. godine bio treći, odmah iza SAD-a (1.) i Rusije (2.).

gas tabela
10 najvećih svjetskih proizvođača plina

Problem s Iranom je općepoznat i ta azijska zemlja je jedna od najizolovanijih i sankcijama najpogođenijih. U maju 2018. godine bivši američki predsjednik Donald Trump je jednostrano povukao SAD iz tzv. nuklearnog sporazuma Irana i svjetskih sila, poznatog kao “Zajednički sveobuhvatni plan akcije” (JCPOA), kojim se Teheran 2015. obavezao da će obustaviti nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija. Ponovo uvedene sankcije SAD-a su otjerale energetske gigante iz te zemlje, uskraćujući mogućnost Teheranu da razvija gasne rezerve i potrebnu infrastrukturu.

Zanimljivo je da, kako se intenzivirala kriza na istoku Evrope, tako su jačala nastojanja da se napravi napredak u obnovljenim pregovorima s Iranom.

Visoki neimenovani zvaničnik Evropske unije izjavio je u petak da je dogovor o oživljavanju iranskog nuklearnog sporazuma iz 2015. godine veoma blizu i da njegov uspjeh zavisi od političke volje angažiranih strana.

“Očekujem dogovor u naredne dvije-tri sedmice ili otprilike toliko. Mislim da sada radimo na tekstu koji je veoma, veoma blizak onome što će biti završni sporazum”, kazao je zvaničnik pozivajući se na razgovore pregovaračkih timova.

Pregovori između velikih sila i Irana o povratku u nuklearni sporazum iz 2015. godine traju već nekoliko mjeseci, a osma runda razgovora počela je 26. januara u Beču.

Ipak, u kratkom roku rješenje evropske energetske zavisnosti od ruskih gasnih cijevi neće se moći tako brzo riješiti iz više razloga, a posebno jer su energenti obično vezani terminskim ugovorima. Trebat će posegnuti u unutrašnje evropske rezerve, više gledati u smjeru Norveške, sedmog najvećeg svjetskog proizvođača gasa, koji se nalazi u neposrednoj blizini Evropske unije.

klix

Vezane objave
Svijet

Ukrajina i zvanično podnijela zahtjev za članstvo u NATO

1 Minute čitanja
Ukrajina je i zvanično podnijela zahtjev za članstvo u NATO savez, o čemu je izvijestio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Zelensky) na društvenim…
Svijet

Pogledajte snimak "spašavanja Zemlje": NASA zabila letjelicu u asteroid, čovječanstvo ušlo u novo doba

1 Minute čitanja
NASA je kasno sinoć uspješno zabila letjelicu DART u asteroid.  Bila je to historijska misija s obzirom na to da se radilo…
Svijet

DANAS JE PRVI DAN JESENI

2 Minute čitanja
Godišnja doba su razdoblja koju obilježavaju promjene vremena i količine dnevne svjetlosti. Na Zemlji su godišnja doba rezultat Zemljine orbite oko Sunca…