Vijesti BiH

Escobarova izjava lični ili stav SAD-a: Može li BiH u EU kao država “tri plemenske zajednice”?

3 Minute čitanja
escobar

O građanskom konceptu za Bosnu i Hercegovinu može se razgovarati tek nakon što ona postane članica Evropske unije, a dotad je okvir Dejtonski sporazum, rekao je Gabriel Escobar, posebni izaslanik američke vlade za Zapadni Balkan.

 Dotad je Dejton mapa puta prema evropskoj integraciji i to mora i ostati – rekao je Escobar i ponovio američku podršku konceptu jedne države, dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić poručio je da je Escobarova izjava vrlo čudna.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

– Ne znam više kako da je tumačim. I on sam zna da sa ovakvim ustavnim uređenjem, ovakvom diskriminacijom koja postoji, koja je ugrađena u Ustav prema građanima vlastite zemlje, mi ne možemo u Evropsku uniju – naglasio je Komšić.

Za razliku od ove posljednje izjave, Escobar je u oktobru prošle godine govoreći pred Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma Kongresa SAD-a na saslušanju pod nazivom “Američki angažman na Zapadnom Balkanu” govorio o reformama u BiH i njenom putu od Dejtona ka Briselu.

– Radimo na vršenju pritisaka za sprovođenje reformi kako bismo osigurali mjesto BiH u euroatlantskoj zajednici. Jasan put BiH od Dejtona do Brisela vodi kroz kontinuirane reforme, uključujući postepene izborne reforme, vladavinu prava i ekonomske reforme, od kojih će svi njeni građani imati koristi. Mi i EU vršimo pritisak da se ove promjene dogode. Ured visokog predstavnika i EUFOR-ova operacija ALTHEA su nezamjenjivi u ovim naporima – rekao je tada Escobar.

Zastupnica Susan Wild postavila je Escobaru pitanje o hiljadama Bosanaca i Hercegovaca koji se i dalje ne mogu kandidovati za neke od funkcija, imajući posebno u vidu presude Evropskog suda za ljudska prava, što je i jedan od preduvjeta za pristup EU. Prema Escobarovim riječima, upravo rad na izbornoj reformi bi trebao riješiti ta pitanja, dodajući da je to samo jedna od prepreka u EU aspiracijama BiH.

Escobarova izjava o tome da se o građanskom konceptu BiH može razgovarati tek nakon što naša država postane članica EU-a, dolazi neposredno nakon Prvog američko-hrvatskog strateškog dijaloga, te se mnogi i političari i analitičari pitaju da li je susjedna Hrvatska utjecala na promjenu mišljenja i stava, koje najviše ide na ruku Draganu Čoviću i njegovom HDZ-u.

Jer Escobarova izjava u potpunoj je suprotnosti sa Mišljenjem Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji od 29. maja 2019. godine, u kojem se postavlja 14 ključnih prioriteta za kandidatski status.

Ustav BiH sadrži dijelove u kojima postoji etnički utemeljen način izbora zvaničnika, kao i način donošenja odluka na etnoteritorijalnom principu, a što nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava, stoga nije moguće dodatno jačanje etničkog modela po mišljenju Evropske komisije. Izbor, sastav i način odlučivanja o kolektivnom šefu države i zakonodavnim organima vlasti, daje prednost ili je rezervisan isključivo za pripadnike konstitutivnih naroda, što, po mjerama i preporukama EK zahtijeva neophodne reforme kako bi se svim građanima BiH osigurala konzumacija njihovih političkih prava u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava iz paketa Sejdić-Finci i druge vezane presude. Građani koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Hrvati ili Srbi, kao ni Srbi koji žive u Federaciji BiH i Hrvati i Bošnjaci koji žive u Republici Srpskoj ne mogu se kandidirati za izbore za Predsjedništvo niti za Dom naroda na državnom nivou. Evropski sud za ljudska prava (ECtHR) je 2009. godine svojim presudama u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku utvrdio da ova ograničenja predstavljaju povredu ECHR i njenih protokola.6 Potrebne su značajne reforme kako bi se osiguralo da građani mogu djelotvorno ostvarivati svoja politička prava, bez obzira na svoju nacionalnu pripadnost i mjesto stanovanja – navedeno je u Mišljenju EK iz 2019. godine.

demokratija

Ono što predlaže Escobar, a što traži i Čović, uz maksimalnu podršku službenog Zagreba, ali i Moskve, u potpunoj je suprotnosti sa politikom Evropske unije i ispunjavanjem 14 ključnih prioriteta za kandidatski status naše države. Značilo bi to priznavanje Čovićevog “legitimnog predstavljanja naroda” što je za Evropu, kako je to kontinuirano ponavljano, nepostojeći termin.

Treba stalno podsjećati da je Čović nametnuo političku priču o izboru “predstavnika”, a ne “pripadnika” konstitutivnih naroda u Predsjedništvo BiH i domove naroda, što ne poznaje čak ni postojeći Ustav BiH. Čovićevo uvjetovanje opstanka Bosne i Hercegovine “legitimnim predstavljanjem”, a ne pripadnosti određenom narodu, gotovo je istovjetno sa uvjetima koje postavlja njegov politički partner predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Ako bi se banalizovalo ono na čemu insistira Čović, onda bi bile posebne glasačke kutije na kojima bi pisalo Bošnjaci, Srbi, Hrvati, Ostali, što je do sada neviđena diskriminacija i segregacija.

Postojeći Ustav BiH promoviše etničko-teritorijalni koncept konstitutivnosti naroda, a ne ravnopravnost građana u svakom njenom dijelu. Sa ovakvim ustavom, a kako to predlaže Escobar, Evropa nas nikada neće primiti u svoju porodicu.

I na koncu, postavlja se pitanje, s obzirom na to da Escobar nerijetko mijenja svoj narativ, da li je priča o građanskoj BiH tek nakon što uđe u EU njegov lični ili stav State Departmenta i da li je možda BiH ostavljena na vjetrometini u novom geopolitičkom preslagivanju uzrokovanom agresijom Rusije na Ukrajinu?

Faktor

Vezane objave
Vijesti BiH

Luksuzna hrana za odabrane: Uvoz mesa u BiH osam puta veći od izvoza

3 Minute čitanja
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u prvih osam mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je crvenog mesa u vrijednosti 262…
Vijesti BiH

Kako to da danima brojimo glasove 1,6 miliona birača?

2 Minute čitanja
Opet se pokazalo da je izborni proces u Bosni i Hercegovini izuzetno loš. Jedan od jasnih pokazatelja da je to tako jeste…
Vijesti BiH

Julius Meinl: Prvog oktobra besplatna šoljica vrhunske kafe i cijelo stablo u njoj

1 Minute čitanja
Ovo je kampanja Julius Meinla, brenda koji na ovaj način na odabranim lokacijama nudi besplatnu kafu, istovremeno provodeći misiju za zaštitu planete…