Svijet

Ukrajina i Rusija napravile “plan neutralnosti” za okončanje rata, ima 15 tačaka

3 Minute čitanja
rat u ukrajini 15.03

Predstavnici Ukrajine i Rusije napravili su nacrt plana koji sadrži 15 tačaka, a koji bi trebao dovesti do okončanja rata. Napredak u pregovorima je postignut, no Ukrajinci su i dalje skeptični kada je riječ o stvarnim namjerama ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Dvije zemlje su napravile značajan napredak ka realizaciji mirovnog plana, prekidu vatre i povlačenja ruskih snaga ukoliko Kijev proglasi neutralnost i prihvati ograničenja za svoje oružane snage, otkrili su izvori koji učestvuju u razgovorima.

Predloženi dogovor o kojem su ukrajinski i ruski pregovarači detaljno razgovarali prvi put u ponedjeljak, podrazumijevao bi da se Kijev odrekne ambicija ulaska u NATO te da obeća da neće dozvoliti strano naoružanje i baze strane vojske na svom tlu u zamjenu za zaštitu saveznika poput SAD-a, Velike Britanije i Turske.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Priroda zapadnih garancija za ukrajinsku sigurnost i njihova prihvatljivost za Moskvu mogli bi se pokazati kao velika prepreka za bilo kakav dogovor, kao što bi se mogao pokazati i status ukrajinskih teritorija koje su Rusi i njihove pristalice zauzeli 2014. godine. Sporazum iz 1994. godine koji podupire ukrajinsku sigurnost nije uspio spriječiti agresiju Rusije protiv Ukrajine.

Moskva i Kijev su danas saopćili da je postignut napredak u uvjetima dogovora, ali su ukrajinski zvaničnici i dalje skeptični kada je riječ o posvećenosti ruskog predsjednika Vladimira Putina miru. Oni su zabrinuti da Moskva samo kupuje vrijeme u namjeri da pregrupiše svoje snage i nastavi ofanzivu.

Ukrajinski pregovarač i savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog, Mihajlo Podoljak, za Financial Times je rekao da bi bilo kakav dogovor uključivao “odlazak ruskih snaga s ukrajinskog teritorija” koji je zauzet od početka invazije 24. februara uključujući južne regije i teritorij istočno i sjeverno od Kijeva.

Ukrajina bi zadržala svoje oružane snage, no one bi ostale izvan vojnih alijansi poput NATO-a. Također, u Ukrajini ne bi bilo stranih vojnih baza ni naoružanja.

Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov je danas rekao novinarima da bi neutralnost Ukrajine mogla biti bazirana na statusu Austrije i Švedske.

“O toj opciji se razgovara i ona se može smatrati neutralnom”, kazao je Peskov.

Uprkos napredtu mirovnih pegovora, ukrajinski gradovi trpe granatiranje, a Kijev je pokrenuo kontraofanzivu protiv ruskih snaga.

Zelenski je u virtuelnom obraćanju Kongresu zatražio od SAD-a da uvedu zonu zabrane letova ili da osiguraju borbene avione ili druga sredstva za odbijanje napada Rusije na Ukrajinu, a također je pozvao na uvođenje još oštrijih sankcija Rusima. Dodao je da Ukrajina treba podršku SAD-a te je Amerikance podsjetio na napade na Pearl Harbor i terorističke napade iz 2001. godine. On je pokazao jeziv video raketnih napada i granatiranja ukrajinskih gradova.

Iako ukrajinski ustav nalaže traženje članstva u NATO-u, Zelenski i njegovi saradnici sve više “umanjuju” šanse da se Ukrajina pridruži savezu. Ulazak Ukrajine u NATO bi Rusija smatrala provokacijom.

“Ne postoji efikasan sistem evropske sigurnosti koji bi moderirao NATO. Čim bi počeo ozbiljan rat u Evropi, NATO bi se brzo povukao. Predlažemo ukrajinski model sigurnosnih garancija, koji podrazumijeva trenutno i pravno verifikovano učešće niza zemalja garanata u konfliktu na strani Ukrajine ukoliko neko ponovo bude zadirao u njen teritorijalni integritet”, istakao je Podoljak.

Dodao je da bi u bilo kakvom dogovoru Ukrajina zadržala svoju vojsku, ali je i umanjo značaj zabrane stranih baza u ovoj zemlji rekavši da je to već onemogućeno ukrajinskim zakonom.

Izvori su rekli da bi sporazum uključivao odredbe o uvođenju prava za ruski jezik u Ukrajini gdje se on već govori, ali je ukrajinski i dalje jedini službeni jezik. Rusija je svoju invaziju opisala kao pokušaj da zaštiti ljude koji govore ruski od “genocida” koji vrše “neonacisti”.

Podoljak je kazao da se o humanitarnim pitanjima, uključujući pitanja jezika, razgovara samo kroz prizmu isključivih interesa Ukrajine.

Najveća prepreka dogovoru ostaje zahtjev Rusije da Ukrajina prizna aneksiju Krima iz 2014. godine i nezavisnost Donjecka i Luganska. Ukrajina je to dosad odbijala, ali je voljna razgovarati o tom pitanju.

“Sporne i konfliktne teritorije su poseban slučaj. Sada razgovaramo o garantovanom povlačenju s teritorija koje su okupirane od početka vojne operacije 24. februara kada je počela invazija”, završio je Podoljak.

izvor: klix.ba

Vezane objave
Svijet

Švicarci Hrvatima ponovno ograničavaju broj radnih dozvola

1 Minute čitanja
Budući da je 2022. godine broj radnika koji su iz Hrvatske došli u Švicarsku naglo porastao, Savezno vijeće odlučilo je primijeniti zaštitnu…
Svijet

Snažan zemljotres pogodio Tursku: Srušen minaret na jednoj džamiji, ima i povrijeđenih

1 Minute čitanja
Snažan zemljotres jačine 4.9 stepeni po Rihteru pogodio je zapadnu tursku provinciju Izmir. Prema podacima zvaničnika, dvije osobe su povrijeđene. Gradonačelnik Izmira saopćio…
Svijet

Zimsko računanje vremena 2022: Kada pomičemo sat?

3 Minute čitanja
Zimsko računanje vremena počinje s 29. na 30. oktobar (u noći na nedjelju), kada će se kazaljke pomaknuti za jedan sat unatrag….