Hrvatska je u prethodne dvije godine imala dva vrlo jaka zemljotresa sa relativno dugom serijom naknadnih potresa koji u Petrinji i okolini još uvijek traju. Isto to čeka i Bosnu i Hercegovinu, nakon što je proteklog petka uvečer našu zemlju pogodio iznimno jak zemljotres (5,7 stepeni po Richteru), sa epicentrom u blizini Stoca, kazao je u razgovoru za Faktor dipl. ing. Krešimir Kuk, poznati hrvatski seizmolog.
Prema njegovim riječima, “naknadna serija potresa uobičajna je pojava i duža je što je glavni bio jači”.
Naknadni potresi će trajati
– Isto tako, i potresi koji čine tu seriju svojim magnitudama, su jači što je glavni zemljotres bio jači. To je logičan slijed. Na istom epicentralnom području 2019. godine (Petrinja i Zagreb) dogodila se serija potresa, a glavni je bio jak 5,5 po Richteru. Naknadni potresi su nakon toga bilježeni nešto manje od godinu dana. Isto je i u slučaju BiH. Realno je očekivati da će naknadna serija potresa trajati još neko vrijeme. Ako me pitate – koliko dugo, rekao bi sigurno mjesecima, ali precizno niko ne može sa sigurnošću kazati tačno koliko – navodi Kuk.
Kaže kako “serija naknadnih zemljotresa ne mora uvijek biti jednolična, niti po učestalosti, niti po jačini”.
– Potresi nikada nisu pravilno raspoređeni, oni se matematički, odnosno statistički, tretiraju kao nepravilni, slučajni događaji i tako ih treba i posmatrati – dodaje Kuk.
Poredeći zemljotres u Petrinji i Hercegovini, hrvatski seizmolog istakao je “kako je Hercegovinu preksinoć spasilo stjenovito, krško tlo”.
– To je zasiguran vrlo bitan, ako ne i najbitniji parametar kojeg treba istaknuti, s obzirom da je potres u Hercegovini po jačini bio vrlo sličan Petrinjskom, koji je bio nešto malo slabiji, pa je 1,4 puta manje oslobodio energije. No, magnitude se bule vrlo bliske i mogu se porediti. Ono što se u Hercegovini vidjelo nakon potresa, jeste da su štete na svu sreću bile ipak puno manje nego one na petrinjskom području i to primarno pripisujemo lokalnim uvjetima, u ovom slučaju karakteristikama tla. Ono je u Hercegovini stjenovito, dakle čvrsto. To je kruta podloga koja nije karakteristična za pojačavanje, odnosno amplifikaciju pobude uzrokovane potresom. Naravno da još treba sačekati da građevinari detaljnije istraže posljedice potresa na objektima, kolika je razlika u kvaliteti gradnje, te da li pretežno kamena gradnja na tom području doprinosi manjim štetama, ali su sigurno glavni doprinos karakteristike tla koje sam spomenuo – istakao je Kuk.
Iako se, kako kaže, može procjenjivati, zemljotresi se ipak ne mogu predvidjeti. No, Kuka smo ipak pitali – kolike su šanse da BiH u narednom periodu ponovo pogodi jak zemljotres, sličan onom od petka uvečer?
– Ukoliko je to opravdano i naučno utemeljeno govoriti o vjerovatnosti nastanka potresa, možemo reći da je ipak veća vjerovatnoća da se u BiH neće ponoviti potres od petka uvečer ili čak jači, a razlog su upravo karakteristike područja Hercegovine. Računamo, odnosno vjerujemo da se veća količina energije oslobodila u potresu od petka, ali i naknadno u drugim, naročito u onom koji se dogodio u nedjelju ujutro, a koji je bio najjači od naknadnih. Dakle, vjerovatnost tog događaja je vrlo mala, ali ponovio bi da to niko na planeti ne može realno u potpunosti isključiti – kaže Kuk.
Šire banjalučko područje
Govoreći o seizmički najugroženijim područjima u BiH, Kuk je naglasio kako je “područje cijele Hercegovine, naročito njen južni dio, rizičan, zajedno sa širim banjalučkim područjem”.
– To su dva područja koja su seizmičkim potresima najugroženija u BiH i tu su mogući najjači potresi, sa najjačom procijenjenom magnitudom od oko 6,5 stepeni po Richteru, što je, ako pogledate, ipak jače od onoga što smo imali u petak uvečer. Na preostalom dijelu BiH seizmička ugroženost je nešto manja. U sjevernijim dijelovima također su mogući potresi, ali bitno slabiji – kazao je Kuk.
Na kraju razgovora upozorio je “da treba obratiti pažnju na oštećenja objekata koja su nastala nakon potresa, te da ih i naknadni slabiji zemljotresi mogu uzrokovati, što treba imati u vidu”.
Faktor