Svijet

Putinova vizija nove Željezne zavjese u Evropi: Još jedna historijska prekretnica

3 Minute čitanja
putin novo

Sigurnost u Evropi ponovo je narušena jer su velike sile počele zveckati oružjem. Već pomalo zaboravljena sintagma Željezna zavjesa, koja je obilježila period nakon Drugog svjetskog rata, sada je ponovo aktuelna evropska, ali i svjetska tema.

Koliko god da je svijet ubrzao razvoj kroz globalizaciju, kapitalizam i slične generatore, blokovska podjela svijeta u sigurnosnom smislu gotovo nikad nije ni prestala postojati, samo se primirila.

Stari duhovi, nove ambicije i pogledi na svijet na površinu iznova dižu zaboravljene podjele.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Drugi svjetski rat je završio i u političkom i vojno-sigurnosnom smislu podijelio Evropu na dva pola. Istočni blok činile su zemlje komunističkog političkog spektra, koje su bile pod jakim utjecajem Sovjetskog saveza (SSSR).

Zapadni blok činile su zemlje zapadne Evrope zasnovane na demokratskim političkim principima. U vojnom smislu zapadni blok, uz Sjedinjene Američke Države i Kanadu, te Tursku ujedinio se u savez nazvan NATO 1949. godine.

Istočnoevropski blok je nekoliko godina kasnije (1955.) formirao tzv. Varšavski pakt, koji je podrazumijevao vojnu saradnju i pomoć zemalja koje su gravitirale Sovjetskom savezu (SSSR, Poljska, Mađarska, Čehoslovačka, Rumunija, Bugarska, Istočna Njemačka te Albanija, koja je naknadno istupila). Ta dva bloka četrdeset godina su djelovala kao opozit jedan drugome i konstantna prijetnja u višedecenijskom periodu Hladnog rata.

Granica ta dva bloka simbolički je nazvana Željezna zavjesa, odosno linija koja je simbolično odvajala ta dva bloka. Treba istaći da Jugoslavija nije željela pripadati nijednom bloku, već je inicirala i formirala tzv. Pokret nesvrstanih.

zeljezna zavjesa

Krah komunizma

Historijska prekretnica krajem 80-ih i početkom 90-ih značila je kraj komunizma i raspad istočnog bloka te demokratizaciju i osamostaljivanje velikog broja država istočnog bloka. Zapad je nastavio jačati, kao i NATO koji se postepeno od 1990. pa u narednih 30 godina širio na zemlje nekadašnjeg istočnog bloka, zakoračivši tako u sferu koja je nekada bila pod političkim i ideološkim utjecajem Sovjetskog saveza.

Tako su nekadašnje članice Sovjetskog saveza preko baltičkih država te u konačnici Bugarske i Rumunije postale dio NATO saveza. Time je NATO došao u neposrednu blizinu Rusije uz napomenu da Ukrajina također želi biti dio tog pakta i trenutno je u fazi individualnog partnerskog akcionog plana.

Trideset godina nakon kraha Sovjetskog saveza, a time i vojnog plana koji je zastupao, Rusija pod Vladimirom Putinom ponovo želi uspostaviti jasnu granicu kroz neku novu vrstu Željezne zavjese, koja se trenutno najviše prelama na Ukrajini.

Jedan od uslova koje Putin postavlja za prekid rata u Ukrajini je garancija da ta zemlja neće postati članica NATO saveza. U međuvremenu je Putin znatno radio na unapređenju vojne tehnologije te je bez obzira na finansijsku podređenost u određenim segmentima postao takmac Zapadu, a prije svega Americi.

To se najviše odnosi na ruski protivvazdušni odbrambeni sistem S-400, koji strateški raspoređuje duž linije koju vjerovatno smatra novom granicom Željezne zavjese.

Putin kroz sistem S-400 vidi svoju Željeznu zavjesu i regionalnu hegemoniju od Arktika do Sirije. Upravo je u Siriji testirao spomenuti sistem, a Zapadu zadaje glavobolju kroz činjenicu da ga razvija i unapređuje prodajom silama poput Kine, Indije, ali i Turske koja je članica NATO saveza. U obrazloženjima svoje politike Putina nećete čuti da govori kako želi globalnu dominaciju, već isključivo da želi spriječiti Američku dominaciju.

U tom kontekstu ruski interes je i da se NATO ne širi dodatno na Balkanu, gdje kroz različite vrste utjecaja miniraju procese za koje su se države same opredijelile.

rusija

Tako Rusiji smeta svako širenje NATO saveza, ali se Putin zbog toga često ponaša kao da živi u Sovjetskom savezu te da nezavisne i suverene države nemaju pravo izabrati kojem političkom, ali i vojnom bloku će pripadati.

Zato danas ponovo gledamo i slušamo Putina kako kao opravdanje za agresiju na Ukrajinu koristi terminologiju iz Drugog svjetskog rata, optužujući vlasti u Kijevu da su nacisti i slično.

Putinova agresija je možda i iznenađujuće brzo ujedinila Evropu, koja je iz dubokog sna morala početi razmišljati o pregrupisavanju svojih ciljeva i strategija. Jer neko ponovo želi izraženu blokovsku podjelu Evrope, ali i dobrog dijela svijeta. Taj isti svijet je na još jednoj historijskoj prekretnici. U takvim okolnostima teško je očekivati totalno rješenje, već je mnogo realniji scenarij privremeno zaleđeni status, dok veliki igrači ne odluče drugačije.

klix

Vezane objave
Svijet

Ukrajina i zvanično podnijela zahtjev za članstvo u NATO

1 Minute čitanja
Ukrajina je i zvanično podnijela zahtjev za članstvo u NATO savez, o čemu je izvijestio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Zelensky) na društvenim…
Svijet

Pogledajte snimak "spašavanja Zemlje": NASA zabila letjelicu u asteroid, čovječanstvo ušlo u novo doba

1 Minute čitanja
NASA je kasno sinoć uspješno zabila letjelicu DART u asteroid.  Bila je to historijska misija s obzirom na to da se radilo…
Svijet

DANAS JE PRVI DAN JESENI

2 Minute čitanja
Godišnja doba su razdoblja koju obilježavaju promjene vremena i količine dnevne svjetlosti. Na Zemlji su godišnja doba rezultat Zemljine orbite oko Sunca…