Proljetne alergije

Proljeće,koje svi volimo i željno isčekujemo,osim što nam donosi ljepše i sunčanije vrijeme,donosi nam i razne alergije.

Oni koji u ovo vrijeme imaju simptome peludne groznice, poput svrbeža i suzenja očiju, curenja i svrbeža nosa, kihanja, kašljanja i sličnoga, trebaju posumnjati na moguću alergijsku podlogu i zatražiti savjet svog ljekara.

Šta je alergija?

Alergijom nazivamo neprimjereni odgovor imunološkog sustava na tvar iz okoliša koju nazivamo alergen.Neke se tvari ubrajaju u češće alergene, poput peluda biljaka, grinja iz kućne prašine, dlaka životinja, spora plijesni, nekih namirnica (kikirikija, ananasa, jagoda), lijekova, konzervansa i aditiva iz hrane i pića, otrova koje luče insekti nakon uboda i ultraljubičastih zraka.

Kako ojačati imunitet

Alergeni mogu ući u naš organizam:

• udisanjem
• preko probavnog trakta
• preko kože i/ili putem injekcije.

Kako razlikovati prehladu od alergije?

Simptomi peludne hunjavice i prehlade vrlo su slični. To su šmrcanje, kihanje, kašljanje, neprohodnost i punoća nosa praćena vodenim iscjetkom iz nosa i gubitkom njuha. U očima dolazi do upale spojnice oka sa crvenilom, suzenjem, svrbežom i pečenjem očiju (alergijski konjuktivitis). Iako su simptomi prehlade i peludne hunjavice slični, bolesti se mogu razlikovati na temelju slijedećih pokazatelja:

• prehlada je najčešće praćena povišenom temperaturom,
• simptomi prehlade nestaju nakon tjedan do deset dana, dok peludna hunjavica traje duže od dva tjedna,
• pojava simptoma hunjavice unazad nekoliko godina uvijek u istom vremenskom periodu (proljeće, ljeto, jesen) upućuje na alergiju,
• pozitivna obiteljska anamneza – dijagnoza alergije kod članova uže obitelji upućuje na mogućnost razvoja alergije kod djece,
• kod alergije se javlja intenzivan svrbež nosa, ušiju i kože, dok kod prehlade nema svrbeža,
• kod peludne hunjavice nakon kihanja ne postoji olakšanje, dok kod prehlade kihanje donosi olakšanje simptoma,
• kod peludne hunjavice sluz je vodenasta i prozirna, a kod prehlade samo u početku bolesti.

Prevencija:

Kada govorimo o alergijama i povezanim alergijskim bolestima, koje u nekim slučajevima mogu biti i po život opasna stanja (anafilaksija), te ekonomskim i socijalnim aspektima ovih stanja, jasno je koliko je važna prevencija doticaja s alergenom, a time i razvoja alergijskih simptoma. Kako postići kontrolu alergena, prevenirati simptome i liječiti alergiju ovisi o tipu alergena. Postoji nekoliko načina na koji se može prevenirati alergija na najčešći sezonski alergen koji se javlja s početkom proljeća, odnosno pelud:

Izbjegavanje alergena vrlo je važno no ponekad teško izvedivo i nepraktično. Ako nije moguće izbjeći kontakt, onda ga je potrebno smanjiti na najmanju moguću mjeru. Ako govorimo o peludi kao najčešćem sezonskom alergenu koji se javlja u proljeće, ljeto i jesen u doba cvjetanja stabala, trava i korova, onda danas imamo na raspolaganju nekoliko pomagala pomoću kojih možemo pratiti razinu peludi u zraku te ovisno o razini iste planirati dnevne aktivnosti i postići aktivnu kontrolu vlastitog zdravlja.

Jedna od mogućnosti je posjedovanje peludnog kalendara, koji donosi podatke o tome koja stabla/trave/korovi cvjetaju u koje doba godine te kojim intenzitetom. Sljedeća opcija u prevenciji alergija je praćenje peludne prognoze putem internetskih ili mobilnih aplikacija, koja donosi informaciju o koncentraciji peludi pojedinih alergenih biljaka za sve gradove u Hrvatskoj koji vrše mjerenja i to na dnevnoj bazi.

Alergijski semafor također svakodnevno prikazuje kretanje koncentracije određene vrste peludi na nekom području temeljem mjerenja količine peludnih zrnaca u prostornom metru atmosferskog zraka te se sukladno tome određuje boja alergijskog semafora (crvena, žuta, zelena).

Važan je podatak da je koncentracija peludi u zraku općenito veća ujutro i za vrijeme vjetrovitog i sunčanog vremena i obrnuto, manja tijekom kišovitog i hladnog vremena. Stoga se preporučuje prije izlaska iz zatvorenog prostora provjeriti koncentraciju peludi u zraku preko nekog od naprijed navedenih načina te, u slučaju da je koncentracija peludi visoka, ostati u zatvorenom, ako je moguće. Potrebno je držati vrata i prozore zatvorenima.

Kako se liječe, odnosno ublažuju simptomi alergije?

Kada govorimo o liječenju alergije, važno je odmah napomenuti da se alergije ne mogu izliječiti, ali se postojećim lijekovima simptomi bolesti mogu ublažiti ili čak u potpunosti ukloniti. Suvremena medicina ulaže goleme napore u potrazi za pravim lijekom protiv alergije. Danas se u liječenju i ublažavanju simptoma sezonskih alergija upotrebljava nekoliko skupina lijekova:

• antihistaminici – protuupalni lijekovi koji spriječavaju djelovanje histamina odgovornog za pojavu simptoma kod alergijskih bolesti,
• kortikosteroidi – protuupalni lijekovi koji zaustavljaju alergijsku reakciju i ublažavaju upalu,
• kromoni – novija generacija lijekova koji se primjenjuju u obliku nosnog spreja za uklanjanje simptoma sezonske peludne hunjavice,
• dekongestivi – lijekovi koji djeluju na krvne žile nosne sluznice, te smanjuju neprohodnost i vodenasto curenje iz nosa,
• hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija – primjenom malih i rastućih koncentracija alergena tzv. alergenskih cjepiva.

Antihistaminici su najčešće propisivani lijekovi, mogu se primjeniti lokalno, u obliku spreja za nos ili kapi za oči, te sustavno u obliku tableta. Antihistaminici su najkorisniji u liječenju blagih do srednje teških oblika peludne hunjavice. Suvremeni antihistaminici su pouzdani i sigurni lijekovi koji uspješno ublažavaju većinu alergijskih simptoma. Belupov antihistaminik Belodin (loratadinum) ima sustavno i dugotrajno djelovanje na simptome alergijskih bolesti, a da pri tome ne uzrokuje pospanost. Uzima se jednom dnevno tijekom dana i može se dobiti bez liječničkog recepta. Belodin se može uzeti i prije pojave simptoma alergijske bolesti, ali i kada su simptomi bolesti već prisutni. Već deset minuta nakon uzimanja Belodina neugodni simptomi kihanja, kašljanja i šmrcanja nestaju.

Kod težih oblika bolesti i astme primjenjuju se kortikosteroidi. Češće se uzimaju u obliku spreja ili inhalera na nos ili usta, a rjeđe u obliku tableta i injekcija. Lokalni kortikosteroidi primjenjuju se kada primjena antihistaminika nije u potpunosti uklonila simptome bolesti. Propisuju se samostalno ili u kombinaciji s drugim skupinama lijekova. Novije generacije kortikosteroida imaju manje nuspojava, te se mogu uzimati i prije pojave simptoma bolesti. Kod peludne hunjavice terapiju lokalnim kortikosteroidom treba započeti minimalno dva do tri tjedna prije početka cvatnje.

Za trajnije liječenje peludne hunjavice i alergijske astme koristi se hiposenzibilizacija ili specifična imunoterapija. To je postupak kojim se primjenom malih, stalno rastućih doza alergena na koje je bolesnik osjetljiv potiče razvoj torelancije na taj alergen. Alergenska cjepiva primjenjuju se u obliku potkožnih injekcija. Hiposenzibilizacijom se smanjuje razina IgE protutijela u krvi i potiče stvaranje zaštitnih IgG protutijela. Ova metoda liječenja osobito je uspješna kod mladih osoba s cjelogodišnjom ili teškom sezonskom peludnom hunjavicom.

Vitamin C i alergije

Vitamin C kao prirodni antihistaminik ublažava alergijske reakcije. Antihistaminik je tvar koja suzbija učinak histamina – glavnog uzročnika u razvijanju alergijskih reakcija i jača imunitet.

Vitamina C najviše ima u agrumima poput grejpa, mandarina, naranča i limuna, te u paprici i brokuli.

No problem je u tome što ga se u prirodi ne može naći u tolikoj količini koja je potrebna za borbu organizma od alergija, pa se preporučuje uzimati ga i putem žvakaćih i šumećih tableta te dodataka prehrani.