Glasači ljevice u Unsko-sanskom kantonu pred ove izbore su u izuzetno nezavidnoj situaciji. Poučeni prevarama i izdajama od ranije, šta god da izaberu, čini se, mogli bi pogriješiti.
Tradicionalno najsnažnija ljevičarska partija, u USK ne liči na ono što je SDP u ostatku BiH. Podsjetimo, SDP-ovi glasači su uvijek kažnjavali svoju stranku zbog ulazaka u koalicije sa nacionalnim opcijama. Tako je najveći potop SDP doživio 2014. godine, samo četiri godine nakon što je ostvario historijsku pobjedu, pa nakon nje koalirao sa SDA.
Partiji je to bio jasan znak da se takve greške ne smiju ponavljati, u unutarstranačkoj čistki najuren je Lagumdžija sa svojim kadrovima, a novom vodstvu 2018. nije palo na pamet da prihvate poziv SDA i DF-a i uđu u vlast na državnom nivou. To se odmah osjetilo na rezultatu i vraćanju povjerenja birača kako te 2018. tako i 2020. na lokalnim izborima.
Međutim, krajiški SDP je u tom periodu nastavio sa servilnošću desničarskim strankama, kako prema ASDA (sada NES) na kantonalnom nivou, te u Cazinu i Bosanskoj Krupi, tako i prema SDA na lokalnom nivou u Ključu i Bužimu, gdje su trenutno u koaliciji. Čini se da je krajiškim drugovima najvažnije biti u vlasti, a nebitno s kim. Pri tom u koalicije ne ulaze kako bi provodili prepoznatljive socijaldemokratske politike, nego isključivo zbog zadovoljavanja apetita vlastitih kadrova ovisnih o budžetskim jaslama.
SDP je prethodni mandat izgledao kao NES-ov privjesak s kojim su Ružnić i društvo mahali kako su htjeli. Nezadovoljstvo zbog toga je izbilo u samoj partiji, pa je najjaču gradsku organizaciju, onu u Bihaću, napustilo je tri četvrtine vijećnika. Slično se desilo i u Velikoj Kladuši gdje je jedan vijećnik SDP-a svojim nedolaskom na sjednicu spasio opoziva tamošnjeg načelnika Fikreta Abdića, a drugom je oduzet mandat jer je u isto vrijeme bio i vijećnik i savjetnik premijera USK Mustafe Ružnića.
Druga najsnažnija stranka građanske i socijaldemokratske provenijencije, Komšićeva Demokratska fronta, od 2014. je najvjerniji SDA-ov partner na svim nivoima, a to je ostala čak i kada su zajedno uveli Laburiste Fikreta Abdića u kantonalnu vlast tokom mandata 2014 – 2018 To su glasači žestoko kaznili, pa je tako sa 4 mandata u Skupštini USK 2014. godine, Fronta spala na samo 2 na prošlim izborima, da bi ih i ta dvojica ubrzo napustila, kao i gotovo svi vijećnici s područja USK koji su izabrani na lokalnim izborima 2020.
Činilo se da će posrnuće SDP-a i DF-a u Krajini najbolje iskoristiti Fazlićev POMAK, koji se pozicionirao kao građanska, lijevo-liberalna opcija, iako je 2018. koalirao sa ASDA (NES). To su glasači bili i spremni zaboraviti, međutim, servilnost prema SDA, otkako su s njima u koaliciji u Bihaću, postala je sve izraženija i simpatizerima ljevice sve odbojnija. Počelo je tako što su POMAK-ovi vijećnici u Bihaću morali glasati protiv vlastitih prijedloga kada su ti prijedlozi, poput onog o ukidanju sredstava za finansiranje političkih stranka, zasmetali partnerima iz SDA, a završilo je Fazlićevom otvorenom podrškom Izetbegovićevoj kandidaturi za člana Predsjedništva BiH. Bio je to jasan znak da je SDA potpuno „poklopila“ POMAK.
Da je POMAK najvažniji SDA-ov projekat na ovim izborima pokazuje i očigledno forsiranje Šuhretove ekipe u medijima bliskim SDA. Računica je jasna, SDA zna svoje granice i svjesni su da nakon izbora neće moći sami formirati vlast. Uzdaju se u što bolji rezultat POMAK-a, koji bi trebao donijeti glasove ljevičara, dok u pričuvi uvijek imaju po jednog ili dva zastupnika DF- a ili Laburista ako bude zatrebalo.
O glasače ljevice u proteklom periodu najmanje se ogriješila Naša stranka. Nakon izbora 2018 su svojim glasom omogućili zbacivanje SDA s vlasti u USK, ali nisu postali servilni prema NES-ovoj vladi. Svoju podršku su uvjetovali konkretnim rezultatima, a kada je to izostalo, nakon godinu dana su povukli podršku i prešli u opoziciju. Jednako principijelni su bili i na lokalnom nivou, pa je tako njihova vijećnica u Bihaću, Šeherzada Delić, odbila mjesto predsjedavajuće Gradskog vijeća koje joj je nuđeno ako „učvrsti“ POMAK-SDA koaliciju. Da li će to nagraditi i glasači građanske i lijeve orijentacije, znaćemo već 2. oktobra kasno uveče.