Nije zanemariv broj onih koji su izvozili u Ukrajinu i Rusiju, a kojima je onemogućen plasman robe, dok dio njih čak ima i stotine tisuća eura zarobljenih u Rusiji zbog finansijskih sankcija .
Jedna od takvih firmi je i Agroimpex Nova iz Gradiške, koja se bavi uzgojem i prodajom voća i koja 80 posto svojih proizvoda plasira na tržište Rusije. Nenad Janjić iz ove firme kaže za BUKU da ne znaju kako će naplatiti potraživanja koja imaju prema partnerima u Rusiji. “To su naši dugogodišnji kupci koji redovno plaćaju, ali se sad desilo da to nije moguće i nama je novac zarobljen i ne znamo kako ćemo to naplatiti.
Trenutno tražimo i nove kupce, jer ne znamo kad će i hoće li se vratiti stanje .Ali ovo je veoma teško i skupo, jer u pitanju je voće koje bi moral prevoziti na neka tržišta u brodovima i specijalnim kontejnerima, što je mnogo skuplja“, kaže Janjić, koji navodi da su tražili i reakciju Ministarstva poljoprivrede i da se nadaju da će se naći neko rješenje.
Ekonomist Admir Čavalić kaže da je bitno navesti da ukupna bh. ekonomija nije izložena pretjerano spram Ukrajine i Rusije. Međutim, kako navodi, postoje određene oblasti koje imaju značajnu izloženost. “Tu je poljoprivreda, koja prethodnih godina bilježi značajniju i stabilnu tendenciju izvoza, posebno na rusko tržište. Još više je tu izložena farmaceutska industrija. Dva su osnova po kojima je pogođena ekonomija. Prvi su direktne sankcije Rusije spram svijeta ili svijeta spram Rusije, a drugi su financijske komplikacije, konkretno proces plaćanja. To otežava i izvoz i bilo kakve vanjsko-trgovinske aktivnosti, naplativost i izvjesnost izvoza Znam da su inače izvozne aktivnosti vrlo krhke iu normalnim okolnostima, a sada je to posebno naglašeno.
E, sad je pitanje hoće lise te domaće kompanije vrate nakon izlaska iz krize”, kaže Čavalić za BUKU. On navodi da je problem i uvoz, jer mi iz Ukrajine uvozimo neke farmaceutske proizvode koji se koriste u našim bolnicama i zdravstvenim ustanovama i biće potrebno pronaći rješenje . kaže, trenutno, u ovoj konstelaciji odnosa, nema nekih posebnih opcija. “Izvanredno je stanje. I naši izvoznici su sad ugroženi i na tržištu EU, jer je i tamo došlo do problema u firmama koje su imale u saradnji sa ruskim kompanijama. Sad se dešava da posledično naši izvoznici i prema EU imaju nove probleme kao i oni koji izvoze prema Rusiji ili Ukrajini. Teško će se u kratkom roku ove firme moći preusmjeriti na drugo tržište i odmah naći rješenje za ove tektonske poremećaje globalne ekonomije. Teško je u ovoj situaciji pronaći novo tržište.
Ovdje je sad najveća nada da će brzo završiti ovi ratni sukobi i da će se možda opet uspostaviti te pokidane veze”, kaže Čavalić. Sugovornik Buke objašnjava da bi u ovom trenutku entitetske vlade mogle kroz saradnju sa sektorima i kompanijama koje su izvozile u Rusiju . i Ukrajinu pokušaju zajednički prebroditi ovu situaciju. “Mogu da rade na nekim novim kreditima uz garancijeentiteta da će biti tu kao podrška. I da ministarstva na državnom nivou koja se odnose na vanjske poslove i trgovinu i ekonomske odnose da uspostave te pokidane veze i pokušaju zaštititi ugrožene kompanije“, kaže Čavalić . Vlade i pozvali sve koji trpe gubitke zbog rata u Ukrajini da im se jave. „Privredna komora Republike Srpske poziva privredna društva iz Republike Srpske koja imaju problem u naplati potraživanja od poslovnih partnera iz Ukrajine i/ili Rusije, da dostave Komori detaljno opisane probleme, uz jasne dokaze, kako bismo ih proslijedili Vladi Republike Srpske u cilju traženja zajedničkih rješenja “, naveli su iz Privredne komore, iz koje je dodao da je ovo jedan od rezultata sastanka privrednika s predsjednikom Vlade Republike Srpske, Radovanom Viškovićem, i resornim ministarstvima, koji je Privredna komora RS organizirala u petak, 4. marta , u Banjoj Luci. Povod za organizaciju sastanka bio je sveprisutna globalna inflacija, konstantno povećanje cijena energenata i repromaterijala, nedostatak sirovina, ali i dodatno usložnjavanje kompletne situacije, prouzrokovane sukobom u Ukrajini.
Sastanak je imao za cilj sagledavanje cjelokupne situacije, analizu problema, definiranje konkretnih mjera podrške domaćim privrednim društvima i upoznavanje javnosti s realnim stanjem na tržištu. Uvoz i izvoz Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u prošloj godini iz Rusije uvezena je roba u iznosu od 269.663.436 KM. Najveći dio, i to nije nikakvo iznenađenje, odnosi se na mineralna / fosilna goriva, odnosno naftu i gas i to 228.655.178 KM. Više od 12 miliona KM dato je u stavku aviona, svemirskih letjelica i njihovih dijelova, zatim skoro osam miliona za drvo i proizvode od drveta i drveni ugalj, te 5,1 miliona za plastičnu masu i proizvodnju plastičnih masa. U istom vremenskom intervalu BiH je iz Ukrajine uvezla robe u iznosu od 32.477.476 KM. Vrsta robe je slična kao i kod Rusije, za drvo i proizvode od drveta i drveni ugalj dali smo 7,1 milionKM, a za plastičnu masu i proizvode od plastičnih masa 6,5 miliona KM. Kada je u pitanju izvoz u Rusiju, on iznosi 102 miliona KM.
Ogroman dio odnosi se na farmaceutske proizvode, čak 81 milion KM. Rusi su na bh . jestivo voće i orašaste plodove, kore agruma, dinja i lubenica platili osam miliona KM . Identičan iznos plaćen je za mineralna goriva, mineralna ulja i proizvode njihove destilacije, bitumenske materije, mineralne voskove. Izvoz u Ukrajinu je skoro pa zanemariv, iznosi svega 7,4 miliona KM. Kao iu slučaju Rusije, najviše se izvozi farmaceutskih proizvoda, tri miliona KM,piše bljesak.info.