Društvo bez gotovine možda neće izgledati tako daleko u dalekoj budućnosti. No, trenutne digitalne alternative kao što su kriptovalute pokazale su se nestabilnim, dok su druga sredstva blockchain-a, nezamjenjivi tokeni (NFT), pala u nemilost.
Drugačiji pristup blockchain plaćanju postaje sve popularniji širom svijeta. Digitalne valute centralne banke (CBDC) su stabilnije, ali za razliku od kriptovaluta, centralno ih kontrolišu vlade, tačnije centralne banke, i na njih se ne gleda kao na način ulaganja novca.
Dok CBDC-ovi i kriptovalute poput Bitcoin-a mogu dijeliti istu blockchain tehnologiju, najveća razlika je u tome što su CBDC-ovi centralizirani i sljedljivi, dok kripto nisu.
Nekoliko zemalja je pokrenulo svoje vlastite CBDC , kao što je Nigerija 2021. U eurozoni je digitalni euro u fazi razvoja, a drugdje u Evropi Norveška je u fazi testiranja.
„Motivacija da se upustimo u proučavanje CBDC-a nalazi se u mandatu Norges banke, a posebno u našem zadatku da promovišemo efikasan i siguran platni sistem. Naravno, dobro funkcioniranje platnog sistema u domaćoj valuti je također važno za monetarnu i finansijsku stabilnost”, rekao je Torbjørn Hægeland, izvršni direktor za finansijsku stabilnost norveške centralne banke, Norges Bank.
“Uz ovu pozadinu, pad upotrebe gotovine i druge strukturne promjene u platnom sistemu ključni su pokretači projekta”, rekao je on za Euronews Next.
Još jedan razlog za istraživanje CBDC-a, rekao je, je pristup javnosti kreditno nerizičnoj imovini ili sredstvu plaćanja – i nepredviđeni slučaj “ako se sistem elektronskog plaćanja pokvari barem kao posljednje sredstvo”.
Popis sadržaja
CBDC eksperiment
Norveški CBDC projekat je u radu od 2016. godine, ali nema garancije da li će zaista biti pokrenut.
Hægeland je rekao da će ova eksperimentalna faza ispitivanja i analize trajati do juna 2023. i da će “formirati osnovu za našu preporuku o tome kako bismo onda trebali ići naprijed u eventualnu sljedeću fazu od sljedećeg ljeta”.
Sljedeća faza bi bila izdavanje preporuke o tome da li je CBDC vrijedan testiranja kao prototipa. Ali Norveška također istražuje prekogranične CBDC-ove.
28. septembra, centralne banke Norveške, Švedske i Izraela objavile su da udružuju snage sa Bankom međunarodnih poravnanja (BIS) kako bi istražile CBDC.
Projekat će se baviti potrebnim tehnologijama i pitanjima vezanim za politiku i ima za cilj poboljšanje prekograničnih plaćanja smanjenjem troškova i povećanjem brzine.
Ako su CBDC-ovi budućnost plaćanja i pokažu se uspješnima, to će koristiti svima,
smatra Hægeland.
“Gotovina doprinosi nekim vrijednim karakteristikama platnog sistema od kojih svi imaju koristi – čak i ako ih neki koriste intenzivnije od drugih. Nezavisna nepredviđena isplata je važna. A potencijalni pristup alternativi plaćanja bez kreditnog rizika koju svi mogu koristiti pruža povjerenje u platni sistem“, rekao je on.
“Analiziramo da li uvođenje CBDC-a kao dopuna gotovini može osigurati nastavak postojanja i daljnji razvoj takvih karakteristika”, nastavio je Hægeland, dodajući da uvođenje CBDC-a ne bi trebalo fundamentalno promijeniti ili narušiti poslovni model ili ulogu banaka u pružanju kredit.
Kako bi CBDC-ovi bili regulirani u Norveškoj i hoće li biti stabilni?
Prednost CBDC-a je to što njima upravljaju centralne banke, što znači da treba da budu stabilne.
Kako Norveška nije dio Evropske unije već dio Evropskog ekonomskog prostora (EEA), ostaje neriješeno pitanje da li bi Norveška slijedila propise i pravila EU o CBDC-ima.
“Izdavanjem novca centralne banke, bilo da se radi o gotovini, CBDC-u ili rezervama koje drže banke, upravlja Centralna banka Norveške”, rekao je Hægeland.
„CBDC bi se kao sredstvo plaćanja kretao u rješenju za plaćanje koje bi imalo veze s drugim dijelovima platnog sistema.
„Norveška je regulativno vezana sporazumom EEA i mora se pridržavati osnovnih principa tog sporazuma i pravila EU za unutrašnje tržište“.
Iako bi centralna banka bila odgovorna za osiguranje CBDC-a, možda će se morati koristiti treće strane za izradu korisničkog interfejsa, što bi bilo pokriveno Direktivom o platnim uslugama EU i drugim vrstama propisa, rekao je Hægeland.
Finansijska stabilnost je srž centralne banke i stoga testiranje CBDC sistema nije oblast u kojoj možete brzo da se krećete i razbijete stvari jer može biti neuredno za čišćenje.
“Posljedice CBDC-a u velikoj mjeri zavise od dizajna. Ispravan dizajn je u osnovi glavni izazov projekta ako Norges Banka i političke vlasti odluče krenuti naprijed s uvođenjem CBDC-a,” rekao je Hægeland.
“CBDC nije cilj sam po sebi. Cilj je osigurati efikasan, siguran i atraktivan sistem plaćanja u norveškim krunama iu budućnosti”, dodao je.
Izvor: Euronews Next