Na dio političara u Bosni i Hercegovini ohrabrujuće su djelovali signali i izjave evropskih zvaničnika, poput njemačkog kancelara, da se treba aktivno raditi na prijemu Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Mnogi su i mišljenja da bi se zaoštravanje odnosa na relaciji Rusija-Evropska unija moglo prenijeti i na trusno tlo Zapadnog Balkana. U takvoj situaciji možda leži šansa za ubrzani prijem naše zemlje u evropsku porodicu. Uz mnogo želja, ipak nedostaje jasna odluka Unije da je spremna na to.
U startu dva problema; nepostojanje jedinstvenog stava ključnih političkih aktera u našoj zemlji o tom putu i nedostatak konkretnih poteza čelnika Evropske unije. Bez zajedničkog stava, ali sa mnoštvo želja. Za neke ovo je historijski momenat za ubrzano sticanje kandidatskog statusa. A da bi se želje konkretizovale potrebno je krenuti od usvajanja zakona sa liste prioriteta, na koje se čeka godinama i to; Zakon o sukobu interesa, o javnim nabavkama i VSTV-u.
PREDRAG KOJOVIĆ, zastupnik Naše stranke u PSBiH
“Zato smo predložili da se na ovoj sjednici odmah formira radno tjelo predstavnika svih klubova u Predstvaničkom domu koji će se usaglаsiti o dva, od ta tri zakona, jer jedan je već u domu naroda gdje sjedi i umire već mjesecima, da u narednih nekoliko dana usvojimo verzije ovih zakona koji zadovljavaju EU”.
Paralelno s tim, trebao bi se uputiti zahtjev za hitno dobijanje kandidatskog statusa. Mnogi apeluju i na prijem BiH u NATO savez.
DENIS ZVIZDIĆ, predsjedatelj Zastupničkog doma PSBiH
“Oduka o prijemu BiH u NATO savez je praktično sada politička odluka, a ne više ispunjavanje vojno materijalnih i drugih određenih uslova. Ista stavar je i sa EU, mi geografski pripadamo EU, histroijski i naravno da ćemo bio dio EU prije ili kasnije”.
Na EU put izjasnili smo se potpisivanjem sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali pali smo na zadaći ispunjavanja 14 ključnih priorioteta. Uz nedostatak volje, mnoga neslaganja i blokade nismo puno uradili. Sada je vrijeme za zaokret, stava je ministrica vanjskih poslova naše zemlje, koja je već uputila apel zvaničnicima EU da BiH odmah daju status kandidata.
BISERA TURKOVIĆ, ministrica vanjskih poslova BiH
“Cijenjeći sigurnosnu situaciju i sigurnosne izazove koji postoje na Zapadnom Balkanu biti će dovoljno politčke volje na strani EU da dobijemo zeleno svjetlo za kandidatski stutus. Neće to biti regularna procedura i neće se od nas tražiti ono što nije moguće, ali hoće u nekom narednom periodu”.
Osim rasprava, konkretnog povratnog signala iz EU nema. Možda, jer pozitivnog signala nema ni u BiH, smatraju analitičari, prije svega otvorenog razgovora među parlamentarcima, ali bi trebalo oko EU statusa, jer se, navode, radi o političkoj odluci EU.
ADI ĆERIMAGIĆ, analitičar Inicijative za europsku stabilnost iz Berlina
“Onda će pored dodjele kandidatskog statusa, otvaranja pregovora sa svih šest zemlja morati donijeti odluku da se želi proširiti i da želi da te zemlje u jednom razumnom roku, od 5 do 10 godina, postanu članice EU. Uovom trenutku takve odluke nema”.
BODO WEBER, analitičar i suradnik Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina
“Bolji bi bio pristup EU da se konačno zabrine zbog ove krize i da prihvati da je njena politika prema Zapadnom Balkanu i BiH zadnjih 15 godina neozbiljna, niti strateška i da se ozbiljno prihvati i razvije stratešku politiku prema BIH”.
To bi se moglo primijeniti i na domaće lidere, koji se odavno deklarativno zalažu za eu put, ali u praksi rade malo. Naredni test je ponovo u državnom parlamentu, formiranju radnog tijela, ukoliko i predstavnici iz Republike Srspke odluče učestvovati u radu, kako bismo svi zajedno pokušali pronaći rješenje za evropsku budućnost BiH.
bhrt