Što jedemo? Koliko hrana koju konzumiramo utječe na naše zdravlje? Koliko je hrana koju svakodnevno unosimo u organizam zapravo zagađena? Sadrži li prekomjerne količine pesticida… – samo su neka od pitanja koja si svakodnevno postavljamo dok u trgovačkim centrima kupujemo namirnice za pripremu ručka.
Tragajući za odgovorima na navedena pitanja dodatni problem stvaraju i svakodnevna poskupljenja koja veliki dio bh. građana sve teže podnosi, što im daje dodatni motiv za vlastitu proizvodnju hrane. Inače, mart je mjesec intenzivnih priprema staklenika, plastenika i zemljišta na otvorenom za sjetvu i sadnju različitih povrtlarskih i ratarskih poljoprivrednih kultura koje se uspješno uzgajaju na ovim prostorima.
Poljoprivredne apoteke opskrbljene su različitim sjemenskim i sadnim materijalom, alatima i svim potrepštinama nužnim za proljetnu sjetvu.
Istodobno, uvidom u stanje cijena na zelenim tržnicama već odavno se uočavaju znatno više cijene poljoprivrednih proizvoda, a sve kao posljedica niskih prinosa zbog prošlogodišnje suše koja je pogodila širu regiju, piše INZ. S druge strane, tu je i energetska kriza koja je pogodila cijeli svijet.
Visoke cijene energenata i gnojiva nagovješćuju da će ovogodišnja sjetva biti iznimno skupa, što će u konačnici dovesti i do mogućeg rasta cijena poljoprivrednih proizvoda, prenosi Večernji list. ”Iskoristimo dane koji su pred nama, idealno je vrijeme za pripremu zemljišta za sadnju luka, sjetvu graška, špinata, salate, mrkve, a kada malo otopli, sadnju krumpira i drugih različitih povrtlarskih kultura, sjetvu kukuruza, kako za zrno tako i šećerca, sjetvu graha, bundeve.
Naše vlastite proizvode možemo imati na trpezi već za mjesec dana. Računa se kako je za normalnu opskrbu četveročlane obitelji osnovnim povrtlarskim proizvodima koji se uspješno uzgajaju na ovim prostorima dovoljna površina od 200 do 350 m2 zemljišta, ovisno o primijenjenoj tehnologiji uzgoja, dosegnutom znanju i zemljišnim pogodnostima”, ističe rukovoditelj Zavoda za zaštitu bilja u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane (INZ) Kasim Velić.
”Naime, u EU, ali i diljem svijeta poljoprivredna proizvodnja sve se više prilagođava zahtjevima tržišta koje opet diktiraju kupci, a temelji se na integralnoj i ekološkoj proizvodnji hrane”, kažu iz INZ-a. Ističu kako se mali vrt može organizirati u stanu, na balkonu u posudama. Mali vrtovi do 30 četvornih metara mogu se napraviti u neposrednoj blizini kuće na ravnim krovovima i sl. Oni su najčešće bogati začinskim vrstama povrća i drugog bilja za brzu uporabu prilikom pripremanja dnevnih obroka. Uz navedeno, razni su tipovi zaštićenog prostora na kojem se također na jako intenzivan način i uz ranije prispijevanje proizvoda može organizirati proizvodnja hrane tijekom cijele godine.
”U posljednje vrijeme u kuhinjama je sve popularnije uzgajanje mikrozelenja (microgreens) (lucerka, sočivo, grah, pšenica) u posudicama. Mikrozelenje može biti važan dodatak svakodnevnoj prehrani, bogat je izvor vitamina, minerala, aminokiselina i antioksidansa te se najčešće konzumira u svježem stanju i ne dolazi do gubitka hranjivih tvari”, ističe Velić. Inače, povrće je za čovjeka izvor biološki značajnih tvari, kao što su vitamini, mineralne tvari, fitoncidi. Tako vitamina C najviše ima u paprici, zatim u listu peršina, u lisnatom kupusu, luku vlascu, listu celera, koprivi, provitamina A (beta karoten) u mrkvi, muškatnoj bundevi, bundevi pečenki, paprici, listu peršina i celera, vitamina iz skupine B ima u grašku, češnjaku, kupusnjačama. Stručnjaci dodaju i kako je upravo uloga povrća najznačajnija u očuvanju zdravlja čovjeka i prevenciji mnogih oboljenja. Poznata je uloga povrća u prevenciji oboljenja krvnih žila, srca, bubrega, debelog crijeva, prostate, čira na želucu.
bljesak