Kultura

Emina Aleksa Šantic tekst

3 Minute čitanja
aleksa santic

Aleksa Šantić Emina tekst

Sinoć, kad se vratih iz topla hamama,
Prođoh pokraj bašte staroga imama;
Kad tamo u bašti, u hladu jasmina,
S ibrikom u ruci stajaše Emina.

Ja kakva je, pusta! Tako mi imana,
Stid je ne bi bilo da je kod sultana!
Pa još kada šeće i plećima kreće…
— Ni hodžin mi zapis više pomoć neće!…

Ja joj nazvah selam. Al’, moga mi dina,
Ne šće ni da čuje lijepa Emina,
No u srebren ibrik zahitila vode
Pa po bašti đule zalivati ode;

S grana vjetar duhnu pa niz pleći puste
Rasplete joj one pletenice guste,
Zamirisa kosa kô zumbuli plavi,
A meni se krenu bururet u glavi!

Malo ne posrnuh, mojega mi dina,
No meni ne dođe lijepa Emina.
Samo me je jednom pogledala mrko,
Niti haje, alčak, što za njome crko’!..

Aleksa Šantić biografija

Aleksa Šantić je jedan od najpoznatijih pjesnika novije srpske lirike. Rođen je 1868. godine u Mostaru, gradu u srcu Hercegovine, gdje je proveo veći dio svog života. Otac Risto mu je rano umro pa je staranje nad njim preuzeo stric. Imao je četiri brata, Peru, Jeftana, Savu i Jakova, kao i sestre Soku, Persu (koja se udala za pjesnika i Aleksinog prijatelja Svetozara Ćorovića) i Zoricu koja je umrla kao beba. Živio je u trgovačkoj porodici u kojoj nisu imali razumijevanja za njegov talenat, pa se, poslije završetka trgovačke škole u Trstu i Ljubljani vraća u rodni Mostar.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Stvarao je na razmeđu dva vijeka i više nego drugi pjesnici svog naraštaja povezivao je idejne i pjesničke patnje XIX i XX vijeka. U njegovom pjesničkom stasavanju najviše udjela su imali srpski pjesnici Vojislav Ilić i Jovan Jovanović-Zmaj a od stranih najvažniji uticaj je imao Hajnrih Hajne koga je i prevodio. Svoju najveću pjesničku zrelost Šantić dostiže između 1905. i 1910. godine kada su i nastale njegove najljepše pjesme. Šantićeva poezija je puna snažnih emocija , ljubavne tuge a i bola i prkosa za socijalno i nacionalno obespravljen narod kome je i sam pripadao. Njegova muza je na razmeđu ljubavi i rodoljublja, idealne drage i napaćenog naroda.

Rodoljubiva poezija je poezija rodne grude i domaćeg ognjišta (“Moja otadžbina”). U nekim od svojih najpotresnijih pjesama Šantić pjeva o patnji onih koji zauvjek napuštaju domovinu i odlaze u tuđi svijet ( “Ostajte ovdje” , “Hljeb” ). Šantić naglašava patnju i mučeništvo kao najvažnije momente u istorijskoj sudbini srpskog naroda (“Mi znamo sudbu” ).

Ljubavna poezija mostarskog pjesnika razvila se pod jakim uticajem muslimanske ljubavne pjesme, sevdalinke. Ambijent njegovih ljubavnih pjesama je ambijent bašta, behara, hamama, šedrvana,… Djevojke koje su u njima, pojavljuju se okićene đerdanima, bajne su i izazovne, ali ipak skrivene ljepote. Takva je pjesma “Emina”, a duh te pjesme je toliko pogođen da je pjesma ušla u narod i pjeva se kao sevdalinka a samo rijetki znaju da ju je Šantić napisao. U ljubavnim pjesmama najčešći motiv je čežnja. Pjesnik sve svoje drage posmatra iz prikrajka, pa čežnja najčešće prerasta u tugu zbog neostvarene ljubavi i promašenosti muškog života.

Šantić je bio je jedan od osnivača kulturnog lista “Zora”, kao i predsjednik Srpskog pjevačkog društva “Gusle”. Tu je upoznao i družio se sa poznatim pjesnicima tog doba: Svetozarom Ćorovićem, Jovanom Dučićem, Osmanom Ðikićem,…

Poznati pjesnik je umro 2. februara 1924. godine u rodnom Mostaru od, tada neizlječive bolesti, tuberkuloze. Ovu biografiju završavam stihovima nepoznatog pjesnika koji se nadovezuju na Šantićevu pjesmu “Emina” :

Umro stari pjesnik,
Umrla Emina
Ostala je tužna
Bašta od jasmina
Razbio se ibrik
Uvenulo cvijeće
Pjesma o Emini
NIKAD umrijet’ neće

Bibliografija Alekse Šantića

Pjesme,Mostar, 1891. godine.
Pjesme knjiga II Mostar, 1895. godine.
Pjesme,U Mostaru, 1901. godine
Pod maglom,Slika iz gornje Hercegovine. Beograd, 1907. godine
PjesmeU Mostaru, 1908. godine
Pod maglom,Slika iz gornje Hercegovine. U Mostaru, 1908. godine
PjesmeBeograd, 1911. godineHasanaginica,Dramska slika u stihovima s pjevanjem. Novi Sad, 1911. godine
Na starim ognjištima,Mostar, 1913. godine
Na starim ognjištima,II dopunjeno izdanje. Beograd, 1914. godine
PjesmeZagreb, 1918. godine
Hasanaginica,Dramska slika u stihovima s pjevanjem II izdanje. Beograd- Sarajevo, 1919. godine
Na starim ognjištima,III dopunjeno izdanje. Sarajevo, 1920. godine
Pod maglom,Slika iz gornje Hercegovine. Beograd- Sarajevo, 1920. godine
Pjesme,Beograd, 1924. godine.Drame,Hasanaginica, Pod maglom, Andjelija, Nemanja. Mostar, 1927. godine.

Serija o Aleksi Šantiću, snimana 1989. i 1990. godine – Video

Aleksa, podsjetnik na ljubav uz 150-tu godišnjicu rođenja

Vezane objave
Kultura

Pozorišni izvedbeno edukativni kamp za djecu Bihać

2 Minute čitanja
Centar OMAHA ima zadovoljstvo i čast objaviti da smo otpočeli sa implementacijom projekta „Uspostavljanje pozorišne scene u Bihaću“, koji ima za cilj…
Kultura

“Ekspedicija na 3 rijeke” premijerno na Bihać film festivalu

1 Minute čitanja
U programu Bihać Avantura Film Festivala 2022, na Open Air kinu na Gradskoj otoci u Bihaću, 21.08.2022. godine (nedjelja) održaće se premijerno…
Kultura

Film Švedsko srce moje majke - Specijalna projekcija

1 Minute čitanja
Specijalna projekcija na Bihać avantura film festivalu: film Švedsko srce moje majke (21.08. u 19h) Radnja filma kreće u ljeto 1993. godine…