Vijesti BiH

Apel bivših visokih predstavnika za brzi prijem BiH u EU i slanje NATO snaga

4 Minute čitanja
inzko

Bivši visoki predstavnici Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko traže od Evropske komisije da BiH “brzo i nebirokratski” bude primljena u EU. Od NATO-a zahtijevaju garancije da će zaštititi stanovništvo BiH.

Smatraju i da Srbiji “treba oduzeti status kandidata za učlanjenje”.

“24. februar 2022. predstavlja crni dan u historiji Evrope, jer postoji opasnost da bi ovakva agresija na jednu suverenu državu mogla potaknuti druge diktatore na slične korake”.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Ovim riječima su se dva bivša visoka predstavnika u BiH Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko obratili predsjednici Evropske komisije, reagujući na dramatičan razvoj situacije u Ukrajini i napade ruske vojske na civilne ciljeve, prenosi DW.

Pored toga što ih Putinov način ratovanja podsjeća na rat u BiH i artiljerijski teror nad stanovnicima Sarajeva, smatraju i kako bi Milorad Dodik i Aleksandar Vučić mogli da iskoriste agresiju Rusije na Ukrajinu i isprovociraju incidente ili novi rat u BiH ili na Kosovu.

“Srbija i Republika Srpska nisu ostvarile svoje ciljeve iz 90-ih. Pored toga, njeguju veoma bliske odnose s Rusijom. Stoga se pribojavamo da bi se sadašnja agresija na Ukrajinu mogla proširiti i na Zapadni Balkan, prvenstveno na Bosnu i Hercegovinu i Kosovo”, navode oni u zajedničkom pismu Ursuli von der Leyen.

Pregovori o učlanjenju bez odgađanja

S obzirom na to da su se za hitan prihvat Ukrajine u EU založile članice EU: Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka i Slovenija – sada je, smatraju bivši visoki predstavnici, trenutak da se sa zemljama Zapadnog Balkana, koje teže članstvu u EU, započnu pregovori o učlanjenju bez odgađanja. To se mora odnositi i na Bosnu i Hercegovinu i to bi morala biti pouka iz dešavanja tokom posljednjih 6 dana, kaže se u zajedničkom apelu Inzka i Schwarz-Schillinga upućenom predsjednici Evropske komisije.

“EU bi trebala što brže i nebirokratski primiti Bosnu i Hercegovinu u EU”, smatra Schwarz-Schilling i kaže kako Evropljani imaju i moralnu obavezu prema BiH, jer su tokom rata 90-ih, uvođenjem embarga na oružje Bosni i Hercegovini, onima koji su napadnuti onemogućili da se brane.

Valentin Inzko vjeruje da događaji u Ukrajini mogu pokrenuti međunarodnu zajednicu da se ozbiljno pozabavi BiH i prijetnjama secesijom, mada Dodik o tome trenutno ne priča, a Rusija kao i Srbija ističu kako podržavaju teritorijalni suverenitet BiH.

“Uslovno možemo govoriti o sistemu spojenih sudova. EUFOR je zbog toga već ojačao svoje trupe u BiH, što sam ja uvijek tražio, mada u BiH nema ili gotovo da nema njemačkih vojnika. Formula glasi: Miran Balkan – sigurnija Evropa”, kaže Inzko i dodaje kako u posljednjih 15 godina nije vidio tako velik interes međunarodne zajednice za BiH kao sad i da mu je zbog toga veoma drago.

Dvojica bivših visokih predstavnika u BiH ukazuju kako NATO i EU sa svojim EUFOR trupama imaju kako mandat, tako i obavezu prema BiH. “Ona proizilazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i sporazuma Berlin plus (sporazum o zajedničkom vojnom djelovanju između NATO-a i EU) i nalaže očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, i pored toga što ova zemlja nije članica NATO-a ili EU”.

I pored te obaveze, oni pozivaju NATO i generalnog sekretara Jensa Stoltenberga da pruži “snažne garancije stanovništvu Bosne i Hercegovine da neće biti ostavljeni na cjedilu, kao prije 30 godina”. Od njega traže i da “poduzme neophodne korake u cilju sprečavanja prijetnji postojanju Bosne i Hercegovine”.

“Niko ne zna koji su sve Putinovi ciljevi. Zato vas molimo da učinite sve što je u Vašoj moći da zaštitite BiH. Njeni građani moraju dobiti garancije NATO-a u slučaju da se rat proširi na Zapadni Balkan”, kaže Inzko.

siling

Inzko ne vjeruje da se “Putin i Lavrov ujutro bude s mislima o Banjoj Luci” ali to ne mora da znači da se ona jednog dana ne bi mogla naći na dnevnom redu.

Stoga visoki predstavnici traže slanje NATO trupa na Brčko-koridor i bh. granicu sa Srbijom, pozivajući se na Stoltenbergovu nedavnu izjavu: “Kremlj pokušava da NATO i EU dovede u situaciju da pruže manje podrške svojim partnerima i zato naš kolektivni odgovor mora biti davanje još veće podrške zemljama kao što su BiH, Moldavija i Gruzija, kako bi im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama i putu koji su sami odabrali”.

Srbiji oduzeti status kandidata?

Inzko i Schwarz-Schilling idu i korak dalje. Smatraju da bi Srbiju, koja odbija uvesti sankcije Rusiji, trebalo isključiti iz kandidature za članstvo u EU. Pozivaju se na prvog visokog predstavnika u BiH Karla Bildta, koji je prije nekoliko dana na Twitteru napisao da se Srbija svojim stavom prema Rusiji “diskvalifikuje iz procesa učlanjenja”, kao i da “za zemlje, koje ne dijele evropske vrijednosti, zapravo nema mjesta u EU”.

“Slažem se s Carlom Bildtom”, kaže Valentin Inzko za DW i dodaje: “Ali mogao je to reći i ranije”.

“Želim podsjetiti da je jedan drugi političar – naime Heiko Maas (bivši njemački šef diplomatije) 28. oktobra 2020. rekao da u zemlji koja želi u EU ne može biti mjesta za raspirivanje nacionalizma, negiranje ratnih zločina i glorifikaciju ratnih zločinaca”.

Pisma Stoltenbergu i Ursuli von der Leyen, kao zajednički apel visoki predstavnici uručili su Generalnom konzulatu BiH u Frankfurtu. Generalna konzulica i rođena Mostarka Višnja Lončar, na čiju je inicijativu prvi put na tom mjestu obiježeno 30 godina državnosti BiH, je za DW izjavila:

“Rat u Ukrajini je strašan, ali kod nas u BiH niko nema prava da izgovori tu riječ, a kamoli da njome prijeti. Mi skupa s imamima, fratrima i pravoslavnim sveštenicima slavimo Dan nezavisnosti i niko nas neće razdvajati”.

izvor:klix

Vezane objave
Vijesti BiH

Opći izbori 2022 uživo - TV Centralne izborne komisije BiH

1 Minute čitanja
Prvi put u našoj historiji na dan Općih izbora u BiH, u nedjelju 02. oktobra biće aktiviran TV kanal Centralne izborne komisije…
Vijesti BiH

Julius Meinl: Prvog oktobra besplatna šoljica vrhunske kafe i cijelo stablo u njoj

1 Minute čitanja
Ovo je kampanja Julius Meinla, brenda koji na ovaj način na odabranim lokacijama nudi besplatnu kafu, istovremeno provodeći misiju za zaštitu planete…
Vijesti BiH

Crveni križ, policija i INZ zajedno rade na povećanju sigurnosti u školama

2 Minute čitanja
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica inicirao je održavanje stručnog skupa na temu “Povećanje sigurnosti u školama” u okviru kojeg su…