Donosimo izborni zakon Bosne i Hercegovine Tehnički prečišćeni tekst.

POGLAVLJE 1 OSNOVNE ODREDBE

Član 1.1

Ovim zakonom uređuje se izbor članova i delegata Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te utvrđuju principi koji važe za izbore na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini.

Član 1.1a

Pojedini izrazi korišteni u ovom Zakonu znače:

1. “Politički subjekt” podrazumijeva političku stranku, nezavisnog kandidata, koaliciju ili listu nezavisnih kandidata, ovjerenu za učešće na izborima u skladu s ovim Zakonom.
2. „Izvršna funkcija“ podrazumijeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, člana Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i njihove zamjenike, predsjednika i potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, člana Vlade Federacije

¹Ovaj tehnički prečišćeni tekst sadrži osnovni tekst Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 23/01), te Odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 7/02), Odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 9/02), Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 20/02), Ispravka zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 25/02), Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 4/04), Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 20/04), Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 25/05), Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 52/05), Ispravka zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 65/05), Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 77/05), Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 11/06), Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 24/06), Zakon o usvajanju zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 32/07), Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 33/08), Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 37/08), Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 32/10), Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj 18/13); Zakon o izmjeni i dopuni Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH broj 7/14), Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH („Službeni glasnik BiH broj 31/16), Zakon o izmjenama Izbornog zakona BiH („Službeni glasnik BiH broj 41/20), Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH broj 38/22), Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH broj 51/22), Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH broj 67/22), Odluku kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH broj 24/24) i Ispravka Odluke kojom se donosi Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH broj 24/24) i

U ovom tehnički prečišćenom tekstu su precrtane odredbe Izbornog zakona BiH koje su prestale da važe i označenapodebljanimikosimslovima Rješenja Ustavnog suda BiH na osnovu kojih su prestale da važe odredbe Izbornog zakona BiH.

Tehnički prečišćeni tekst se koristi samo za internu upotrebu, i u odlukama se može pozivati samo na odredbe Izbornog zakona BiH, a ne tehnički prečišćeni tekst Izbornog zakona Bosne i Hercegovine

Bosne i Hercegovine, uključujući premijera, člana Vlade Republike Srpske,

uključujući predsjednika Vlade, člana Vlade Brčko Distrikta BiH, člana vlade kantona, gradonačelnika, zamjenika gradonačelnika, načelnika općine i zamjenika načelnika općine.

3. “Izborna jedinica” podrazumijeva:
   1. osnovnu izbornu koja podrazumijeva općinu, grad Banju Luku, Brčko distrikt BiH, gradsku izbornu jedinicu Grada Mostara i izborne jedinice gradskog područja Grada Mostara u kojoj se bira i konstituiše ukupan broj predstavnika za određeni nivo vlasti i koje unutar sebe nemaju višečlane izborne jedinice,
   2. kantonalnu izbornu jedinicu u kojoj se bira i konstituiše ukupan broj predstavnika za određeni nivo vlasti i koje unutar sebe nemaju višečlane izborne jedinice,

1. entitetsku izbornu jedinicu u kojoj se bira i konstituira entitetski nivo vlasti, koje unutar sebe imaju višečlane izborne jedinice i
2. entitetsku izbornu jedinicu u kojoj se bira državni nivo vlasti.
3. “Višečlana izborna jedinica” podrazumijeva izbornu jedinicu u kojoj se bira više od jednog a manje od ukupnog broja predstavnika za određeni nivo vlasti.
4. “Izborni ciklus” podrazumijeva mandatni period koji se odnosi na određeni nivo vlasti.
5. “Izborni prag” podrazumijeva određen procenat osvojenih glasova (važećih glasačkih listića) koji mora osvojiti politički subjekt da bi stekao pravo učešća u raspodjeli mandata.
6. „Izborna kampanja“ su radnje i postupci u periodu koji počinje 30 dana prije dana održavanja izbora i završava se nastupanjem početka perioda od dvadeset četiri (24) sata prije otvaranja biračkih mjesta, tokom kojeg politički subjekt na zakonom utvrđen način upoznaje birače i javnost sa svojim programima i kandidatima za predstojeće izbore.
7. „Preuranjena kampanja“ је svaki oblik radnji iz kampanje koje preduzimaju politički subjekti u periodu od raspisivanja izbora do perioda zvaničnog početka izborne kampanje.
8. „Prebivalište“ је općina, grad ili distrikt u kojem se državljanin nastani s namjerom da tamo stalno živi.
9. „Kompenzacijski mandat“ је mandat koji služi za kompenziranje nedovoljne proporcionalnosti, a koja nastaje sabiranjem rezultata za pojedine višečlane izborne jedinice.

11. „Kandidatska lista“је lista koju podnose politički subjekti i koju ovjerava Centralna izborna komisija BiH za učešće na izborima.

12. „Kandidatska lista za kompenzacijske mandate“је lista koju podnose politički subjekti s koje se dodjeljuje kompenzacijski mandat prema redoslijedu kandidata na listi, а koja se podnosi nakon ovjere redovne liste
13. „Pripadnik nacionalne manjine“ је državljanin Bosne i Hercegovine koji potpada pod definiciju sadržanu u Zakonu о zaštiti prava nacionalnih manjina („Službeni glasnik BiH“, br. 12/03, 76/05 i 93/08).

14. “Raseljeno lice” podrazumijeva državljanina Bosne i Hercegovine kojem je status raseljenog lica utvrdio nadležni organ uprave za pitanja raseljenih lica u skladu sa zakonom.

15. “Izbjeglo lice” podrazumijeva državljanina Bosne i Hercegovine koji ima biračko pravo i boravi u instranstvu u statusu izbjeglog lica iz BiH.
16. “Parlamentarna stranka” podrazumijeva političku stranku koja je zastupljena u predstavničkim ili zakonodavnim organima vlasti.

17. “Izborni period” podrazumijeva period od dana raspisivanja izbora do dana potvrđivanja rezultata izbora.
18. “Izborna godina” je period koji se poklapa s kalendarskom godinom u kojoj je predviđeno održavanje izbora.
19. “Birač” je, u smislu ovog Zakona, državljanin Bosne i Hercegovine koji je upisan u Centralni birački spisak.

20. “Glasač” je, u smislu ovog Zakona, državljanin Bosne i Hercegovine koji je upisan u Centralni birački spisak i koji je ostvario aktivno biračko pravo.

21. „Općinska izborna komisija” je izborna komisija koja se odnosi na osnovnu izbornu jedinicu iz stava (1), tačka 3), alineja a) ovog člana.

22. “Elektronski mediji”, u smislu ovog zakona, su javne i privatne televizijske i radio stanice sa odgovarajućom dozvolom Regulatorne agencije za komunikacije (RAK).

23. “Onlajn mediji”, u smislu ovog zakona, su internet portali i druge internetske platforme koje predstavljaju sredstva komunikacije sa ciljem informisanja od javnog interesa.

24. “Štampani mediji”, u smislu ovog zakona, su štampane publikacije, poput npr. novina, tabloida, časopisa, knjiga, pamfleta, a koje predstavljaju sredstva masovne komunikacije sa ciljem informisanja od javnog interesa.

25. “Društvene mreže” su internetske ili mobilne platforme koje omogućavaju dvosmjernu interakciju putem sadržaja i komunikacije koje generiraju korisnici, odnosno mediji dostupni na određenim platformama dizajniranim da korisnicima omoguće kreiranje sadržaja i interakciju s informacijama i njihovim izvorima.

26. “Govor mržnje” je svaki oblik javnog izražavanja ili govora koji izaziva ili potiče mržnju, diskriminaciju ili nasilje protiv bilo koje osobe ili grupe osoba, na osnovu rase, boje kože, nacionalnosti, spola ili vjere, etničkog porijekla ili bilo koje druge lične karakteristike ili orijentacije koja podstiče na diskriminaciju, neprijateljstvo i nasilje.
27. “Zloupotreba javnih sredstava i resursa”, u smislu ovog zakona, je bilo koje nezakonito korištenje sredstava i resursa države BiH, entiteta, kantona, Brčko distrikta BiH i drugih jedinica lokalne uprave i samouprave, kojim kandidati na izborima i izbornim listama, kao javni ili državni dužnosnici, ili neposredno izabrana lica, raspolažu za potrebe obavljanja službene dužnosti. Pod resursima se, u smislu ove definicije, podrazumijevaju pokretna i nepokretna imovina, kao i svi ljudski resursi javnih institucija koji se koriste u okviru radnog vremena.

28. „Izborne tehnologije“ su skup informaciono-komunikacionih programa, informaciono komunikacionih uređaja, metoda i postupaka, kao i druga tehnička oprema koja se koristi u izbornom procesu, koje mogu uključivati, između ostalog: opremu za elektronsko prebrojavanje glasačkih listića, opremu za elektronsku identifikaciju birača, opremu za video nadzor i snimanje nadzornih video snimaka na

biračkim mjestima i centrima za brojanje, itd., ali neće uključivati opremu za elektronsko glasanje.

29. „Nepotvrđeni glasački listić“ је glasački listić identičnog dizajna i sadržaja kao i običan glasački listić koji se nakon glasanja stavlja u posebnu kovertu i koji se ne prebrojava na redovnom biračkom mjestu, već se broji u centru za brojanje nakon provjere biračkog prava.
30. „Izborni materijal“ је materijal koji se koristi na biračkom mjestu i dijeli se na osjetljivi i neosjetljivi materijal.
31. „Zloupotreba djece u političke svrhe“ је uključivanje djeteta u aktivnosti koje mogu biti povezane s političkim zagovaranjem ili promocijom.

32. „Donacije i prilozi” su povremene ili redovne uplate ili prilozi kojima fizičke ili pravne osobe daju novac političkom subjektu u iznosu većem od iznosa članarine, kao i pružanje usluga ili davanje proizvoda političkom subjektu bez naknade.

33. „Troškovi izborne kampanje” obuhvataju sve troškove nastale u svrhu javnog predstavljanja učesnika i njihovih izbornih programa na izborima i pozivanja birača da glasaju za njih, što uključuje između ostalog: organiziranje i održavanje skupova, promociju, produkciju i distribuciju reklamnog materijala, brošura i sličnih materijala, političko oglašavanje, medije, marketing, odnose s javnošću i konsultantske usluge, izvođenje obuka za stranačke aktivnosti kao i druge aktivnosti čija je svrha nedvosmisleno povezana s izbornom kampanjom.

Član 1.2

1. Sredstva za provedbu izbora su sredstva za materijalne troškove i sredstva za naknade za rad organa za provođenje izbora.

2. Sredstva za materijalne troškove su sredstva za osiguranje vršenja ovlaštenja organa za provođenje izbora iz člana 2.9 i člana 2.13 ovog Zakona i Odluke Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Centralna izborna komisija BiH), kojom se utvrđuje nadležnost izbornih komisija entiteta, a u skladu s članom 2.21 ovog Zakona.
3. Sredstva za naknade za rad organa za provođenje izbora su sredstva utvrđena u članu 2.12 stav (9) i člana 2.19 stav (16) i (17) ovog Zakona.

Član 1.2a

1. U budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Budžet BiH) osiguravaju se sredstva za osiguranje vršenja ovlaštenja Centralne izborne komisije BiH iz člana 2.9 i člana 2.19 stav (17) ovog Zakona.
2. U budžetu entiteta i kantona osiguravaju se sredstva za vršenje ovlaštenja izbornih organa iz člana

2.21 ovog Zakona u skladu sa Odlukom Centralne izborne komisije BiH kojom se utvrđuje nadležnost ovih izbornih organa, kao i nedostajuća sredstva za finansiranje obaveza iz stava (3) ovog člana.

3. U budžetu općina i grada osiguravaju se sredstva za vršenje ovlaštenja općinskih izbornih komisija iz člana 2.13 i sredstva za naknade iz člana 2.12 stav (9) i člana 2.19 stav (16) ovog Zakona.
4. U budžetu Brčko distrikta osiguravaju se sredstva za vršenje ovlaštenja izborne komisije

Brčko distrikta i sredstva za naknade za rad izborne komisije i biračkih odbora Brčko distrikta u skladu sa Izbornim zakonom Brčko distrikta.

5. Sredstvima za vršenje ovlaštenja i provođenje izbora samostalno raspolaže u okviru odobrenog budžeta izborna komisija iz stava (1), (2), (3) i (4) ovog člana, koja je ovlaštena odrediti način korištenja sredstava i provoditi nadzor nad njihovom raspodjelom i korištenjem.
6. Budžetska sredstva neophodna za finansiranje izbora isplaćuju se u vrijeme i u iznosima koje odredi organ nadležan za provođenje izbora. Ukupan iznos sredstava za provođenje izbora predviđen odgovarajućim budžetima, institucije iz st. (1), (2), (3) i (4) ovog člana moraju staviti na raspolaganje najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja odluke Centralne izborne komisije BiH o raspisivanju izbora.

7. U slučaju da budžet za fiskalnu godinu u kojoj se održavaju izbori nije usvojen, institucije iz stava

(9) ovog člana obezbjeđuju sredstva za vrijeme privremenog finansiranja, bilo iz prenesenih sredstava akumuliranog viška prihoda preostalog nakon pokrića rashoda iz prethodnih fiskalnih godina, iz sredstava tekućih rezervi ili sredstava iz bilo kojeg drugog izvora ili kategorije prihoda.

8. Nijedna odredba ovog člana ne smije se tumačiti na način na koji se sprječava raspodjela sredstava prije isteka roka iz stava (6).

9. Za sprovođenje odredbi ovog člana nadležno je Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine i institucije nadležne za izvršenje budžeta na relevantnom nivou vlasti.

Član 1.2.b

1. Izuzetno od odredbe člana 6. Zakona o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine, Centralna izborna komisija BiH može podnijeti budžetski zahtjev u skladu s članom 1.2. ovog zakona, koji prelazi iznos gornje granice rashoda koju utvrđuje Ministarstvo finansija i trezora BiH, ukoliko je takav zahtjev u skladu s odobrenim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji, potrebnim angažovanjem vanjskog osoblja i uvođenjem izbornih tehnologija.

2. Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine može dati svoje mišljenje o budžetskom zahtjevu Centralne izborne komisije BiH, bez mogućnosti njegove izmjene, osim u slučaju kada je budžet Centralne izborne komisije BiH u suprotnosti s preuzetim obavezama o ograničenjima rashoda i/ili potrošnje po osnovu zaključenih međunarodnih ugovora, ili kada nacrt budžeta dovodi do budžetske neravnoteže čije bi uravnoteženje dovelo do umanjenja nacrta budžeta bilo kojeg drugog budžetskog korisnika, pojedinačno ili linearno na zbirnom nivou.

Član 1.2c

Kada načelniku općine, odnosno gradonačelniku, koji je neposredno izabran, prestane mandat u skladu sa zakonom, sredstva za provođenje novih izbora osigurat će se u budžetu općine, odnosno grada za koje se provodi izbor za načelnika općine, odnosno za gradonačelnika.

Član 1.3

Izbor članova svih organa vlasti vrši se na osnovu slobodnih i periodičnih izbora, općeg i jednakog biračkog prava direktno od birača tajnim glasanjem, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Član 1.3a

1. Članovi predstavničkih organa izabrani u skladu s ovim Zakonom, osim u slučajevima utvrđenim članom 1.10 ovog Zakona, ne mogu se opozvati.

2. Mandat članova predstavničkih organa izabranih na redovnim izborima traje četiri godine i teče od dana objavljivanja rezultata izbora u Službenom glasniku BiH.
3. Izabrani nosilac mandata, izabran na neposrednim i posrednim izborima, dužan je da potpiše izjavu kojom odbija ili prihvata mandat na obrascu koji propisuje Centralna izborna komisija BiH u roku od sedam dana od prijema izjave.

Član 1.4

1. Svaki državljanin Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: državljanin BiH) sa navršenih 18 godina života ima pravo da glasa i da bude biran (u daljem tekstu: biračko pravo), u skladu s odredbama ovog Zakona.

2. Da bi ostvario svoje biračko pravo, državljanin BiH mora biti upisan u Centralni birački spisak, u skladu s ovim Zakonom.

Član 1.5

1. Državljani BiH, koji imaju biračko pravo u skladu s ovim Zakonom, imaju pravo da glasaju lično u općini u kojoj imaju prebivalište.

2. Državljanin BiH koji privremeno živi u inostranstvu i ima biračko pravo, ima pravo da glasa lično (dolaskom na odgovarajuće biračko mjesto u BiH ili u diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH u inostranstvu) ili poštom (slanjem glasačkog listića poštom) za općinu u kojoj je imao prebivalište prije odlaska u inostranstvo, ako u toj općini ima prijavljeno prebivalište u trenutku podnošenja prijave za glasanje van zemlje.

3. Centralna izborna komisija BiH će posebnim propisom, u skladu s ovim Zakonom, regulisati kompletan postupak glasanja u diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH (postupak i rokove prijavljivanja za glasanje, imenovanje biračkih odbora, utvrđivanje broja i rasporeda biračkih mjesta i postupak provođenja izbora).
4. Centralna izborna komisija BiH utvrdit će broj i raspored biračkih mjesta u diplomatsko- konzularnim predstavništvima BiH prema kriterijima iz člana 5.2 ovoga Zakona.

5. Centralna izborna komisija BiH imenovat će biračke odbore za glasanje u diplomatsko–konzularnim predstavništvima BiH, tako da se u svakom biračkom odboru osigura zastupljenost članova iz svakog konstitutivnog naroda.

6. Državljanin Bosne i Hercegovine, koji ima dvojno državljanstvo u skladu sa članom I 7D Ustava Bosne i Hercegovine, ima pravo glasati, samo ako je Bosna i Hercegovina država njegovog prebivališta.

Član 1.6

1. Nijedno lice koje je na izdržavanju kazne izrečene od Međunarodnog suda za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju, i nijedno lice koje je pod optužnicom Suda, a koje se nije povinovalo naredbi da se pojavi pred Sudom, ne može biti upisano u Centralni birački spisak, niti može biti kandidat (pojam kandidata u smislu ovog zakona odnosi se na lica oba pola), niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine.

2. Sve dok neka politička stranka ili koalicija ima na funkciji ili položaju u političkoj stranci lice iz stava (1) ovog člana, smatrat će se da ne ispunjava uslove za učešće na izborima.

Član 1.7

Nijedno lice koje je na izdržavanju kazne koju je izrekao Sud Bosne i Hercegovine, sud Republike Srpske ili sud Federacije Bosne i Hercegovine i sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine ili koje se nije povinovalo naredbi da se pojavi pred Sudom Bosne i Hercegovine, sudom Republike Srpske ili sudom Federacije Bosne i Hercegovine i sudom Brčko distrikta Bosne i Hercegovine zbog ozbiljnih povreda humanitarnog prava, a Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju razmatrao je njegov dosije prije hapšenja i utvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde, ne može biti upisano u Centralni birački spisak, niti može biti kandidat, niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu funkciju na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Član 1.7a

Nijedno lice koje je na izdržavanju kazne koju je izrekao sud druge zemlje ili lice koje se nije povinovalo naredbi da se pojavi pred sudom druge zemlje zbog ozbiljnih povreda humanitarnog prava, a Međunarodni sud za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji razmatrao je njegov dosije prije hapšenja i utvrdio da zadovoljava međunarodne pravne standarde, ne može biti upisano u Centralni birački spisak, niti može biti kandidat, niti imati bilo koju imenovanu, izbornu ni drugu javnu dužnost na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Član 1.7b

Nijedna osoba koja je osuđena od strane bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine ne može se kandidirati na izborima niti obavljati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu funkciju.

Član 1.8

1. Sudije redovnih i ustavnih sudova, tužioci i njihovi zamjenici, pravobranioci i njihovi zamjenici, ombudsmeni i njihovi zamjenici, notari, policijski službenici, državni službenici, generalni revizori i zamjenici generalnog revizora u institucijama u Bosni i Hercegovini i guverner i viceguverneri Centralne banke Bosne i Hercegovine, pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, pripadnici Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine, kao i diplomatski i konzularni predstavnici Bosne i Hercegovine u inozemstvu, koji imaju diplomatski status u skladu s Bečkom konvencijom о diplomatskim odnosima iz 1961. godine, mogu se kandidirati za javnu izbornu dužnost samo ako prethodno podnesu ostavku na svoj položaj ili postupe u skladu sa zakonima kojima se regulira njihov status. Ako Centralna izborna komisija BiH utvrdi da lice iz ovog stava nije podnijelo ostavku na položaj ili nije postupilo u skladu sa zakonom kojim se regulira njegov status u periodu od ovjere kandidature do štampanja glasačkih listića, uklonit će se ime ovog lica s ovjerenih kandidatskih listi, а ako se isto utvrdi nakon štampanja glasačkih listića, takvom licu neće biti dodijeljen mandat ako ga osvoji. U postupku utvrđivanja ovih činjeničnih okolnosti, institucije su dužne dostaviti podatke iz

evidencije kandidata na zahtjev Centralne izborne komisije BiH, а kandidati su dužni dostaviti dokaz da su riješili svoj status.

2. Ako delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine istovremeno ima mandat člana Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Narodne skupštine Republike Srpske ili kantonalne skupštine, dužan je u roku od tri dana u pisanom obliku obavijestiti Centralnu izbornu komisiju BiH za koji se mandat odlučio, čime mu drugi mandati koje ima prestaju.

3. Ako delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine stekne pravo na mandat u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Narodnoj skupštini Republike Srpske ili kantonalnoj skupštini u skladu sa članom 9.10 ovog Zakona, a u pisanom obliku u roku od tri dana ne obavijesti Centralnu izbornu komisiju BiH o odricanju tog prava, mandat mu neće biti dodijeljen, već će biti dodijeljen sljedećem kvalificiranom kandidatu s liste iste izborne jedinice u skladu sa članom 9.8 stav

(2) ovog Zakona. Ako se nakon upita Centralne izborne komisije BiH delegat odluči za korištenje tog prava, prestaje mu mandat delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

4. Jedno lice može obavljati najviše jednu neposredno izabranu javnu dužnost ili najviše jednu neposredno i jednu posredno izabranu dužnost, osim ako ovim Zakonom nije drugačije regulisano. Nespojivo je istovremeno vršenje ovih funkcija sa vršenjem funkcija u izvršnim organima vlasti. Također je nespojivo istovremeno vršenje više od jedne funkcije u izvršnim organima vlasti.

5. Jedno lice ne može istovremeno vršiti javnu izabranu funkciju u Bosni i Hercegovini i javnu izabranu ili politički imenovanu funkciju u drugoj državi. Nosilac izborne ili politički imenovane funkcije u drugoj državi dužan je, u roku od 48 sati nakon potvrde njegovog mandata u Bosni i Hercegovini, vratiti jedan od ova dva mandata. Nosilac javne izborne funkcije u Bosni i Hercegovini, koji je izabran ili imenovan na politički imenovanu funkciju u drugoj državi, dužan je u roku od 48 sati od izbora ili imenovanja u drugoj državi, vratiti mandat u Bosni i Hercegovini.

Član 1.8а

1. Lice koje је izabrano u zakonodavni organ bilo kojeg nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini može obavljati izvršnu funkciju za vrijeme trajanja njegovog mandata. Za vrijeme obavljanja njegove izvršne funkcije mandat lica u zakonodavnom organu ostaje u mirovanju.

2. Lice koje је izabrano u zakonodavni organ na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini, а na osnovu prethodnog mandata obavlja izvršnu funkciju i odluči da је nastavi, dužno је da svoj mandat u zakonodavnom organu stavi u mirovanje prije konstituirajuće sjednice zakonodavnog organa u koji је izabrano dok se drugo lice ne imenuje na istu izvršnu funkciju ili dok ne podnese ostavku.
3. U periodu u kojem mandat miruje, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu sa iste liste sa koje је izabrano lice s mandatom u mirovanju.

4. Mandat lica u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine će, prema odredbama ovog člana, takođe ostati u mirovanju u slučaju kada njegov mandat u kantonalnoj skupštini ostaje u mirovanju.

5. Sva prava i dužnosti u vezi s položajem koji se stavlja u mirovanje u skladu s ovim članom obustavljaju se za vrijeme u kojem mandat miruje. Kandidat koji zamjenjuje lice čiji je mandat stavljen u mirovanje uživat će sva prava i dužnosti vezane za položaj tokom perioda u kojem mandat miruje.

6. U roku od deset dana od usvajanja ovog zakona, Centralna izborna komisija BiH će podzakonskim aktom urediti pitanja iz stavova (1) i (2) ovog člana.

Član 1.8b

1. Ро prestanku obavljanja izvršne funkcije, u skladu s članom 1.8а stavovima (1) i (2) ovog zakona, izabrani član zakonodavnog organa koji је svoj mandat stavio u mirovanje može ponovo obavljati svoj mandat, pod uslovom da podnese pisani zahtjev Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije u roku od osam dana od dana prestanka obavljanja izvršne funkcije.

2. Mirovanje mandata stupa na snagu petog dana od dana podnošenja pismenog zahtjeva.

Član 1.8с

1. Lice koje је izabrano u zakonodavni organ za vrijeme trajanja svog mandata može svoj mandat staviti u mirovanje najviše jedanput. Zahtjev za stavljanje mandata u mirovanje podnosi se u pisanoj formi Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

2. Izuzetno od stava (1) ovog člana, lice koje је izabrano u zakonodavni organ koje је stavilo svoj mandat u mirovanje, u skladu s odredbama člana 1.8а stav (2) ovog zakona, ne može staviti svoj mandat u mirovanje više od dva puta.

3. Mirovanje mandata ne može trajati kraće od šest mjeseci, osim na osnovu člana 1.8а, stav (2) ovog zakona, kada mirovanje mandata traje do imenovanja drugog lica na istu izvršnu funkciju ili do podnošenja ostavke.

Član 1.9

1. Mandat pripada izabranom nosiocu mandata, a ne političkoj stranci, koaliciji ili listi nezavisnih kandidata koja ga je predložila na kandidatskoj listi. Mandat ne može prestati osim u zakonom predviđenim slučajevima.

2. Ukoliko izabrani nosilac mandata, u toku trajanja mandata, istupi iz političke stranke, koalicije ili liste nezavisnih kandidata koja je učestvovala na izborima i na čijoj je kandidatskoj listi bio izabrani nosilac mandata, postaje samostalni vijećnik/odbornik, odnosno poslanik/zastupnik.

Član 1.10

1. Izabranom članu organa vlasti na svim nivoima prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran:
   1. danom podnošenja ostavke;
   2. ako je opozvan u skladu sa zakonom;
   3. danom smrti;
   4. danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže;
   5. danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena sigurnosna mjera zabrane obavljanja određenog zanimanja, djelatnosti ili dužnosti koja predstavlja funkciju izabranog člana u organu vlasti;
   6. danom pravosnažnosti sudske presude kojom mu je izrečena kazna koja za pravnu posljedicu osude ima prestanak te službene dužnosti i prestanak tog radnog odnosa
   7. danom pravosnažnosti sudske odluke kojom je lišen poslovne sposobnosti;
   8. danom kada je izabran ili imenovan na funkciju čije je vršenje nespojivo sa funkcijom izabranog člana određenog organa, kao što je predviđeno zakonom;
   9. ako odjavi prebivalište sa područja izborne jedinice u kojoj je upisan u Centralni birački spisak da glasa i u kojoj je izabran, istekom roka od šest mjeseci od dana odjave prebivališta, ili
   10. ako iz razloga utvrđenih zakonom izgubi pravo da bude biran.
   11. danom pravosnažnosti odluke Centralne izborne komisije BiH kojom је utvrđeno da izabrani zvaničnik nije postupio u skladu s odredbama članova 1.8а, 1.8b ili 1.8с Izbornog zakona BiH

2. Izabranom članu organa vlasti na bilo kojem nivou prestaje mandat danom nastupanja nekog od razloga za prestanak mandata utvrđenih zakonom. Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o prestanku mandata izabranom članu organa vlasti u roku koji ne može biti duži od 15 dana od dana kada su nastupili razlozi za prestanak mandata, odnosno od saznanja o razlogu za prestanak mandata i o tome obavještava organ vlasti u kojem je izabrani član imao mandat.
3. Ako izabrani član organa vlasti podnese ostavku, dužan je da je podnese na obrascu koji utvrdi Centralna izborna komisija BiH.

Član 1.11

Svi organi vlasti na svim nivoima i zvaničnici u Bosni i Hercegovini i diplomatsko konzularnim predstavništvima BiH obavezni su pomagati organima nadležnim za provođenje izbora.

Član 1.12

Nadležni organi na svim nivoima vlasti ne smiju diskriminirati lica zbog pripadnosti nekoj političkoj stranci ili koaliciji, ili zbog davanja podrške nezavisnom kandidatu ili listi nezavisnih kandidata.

Član 1.13

Prijava za ovjeru za učešće na izborima uključuje izjavu, potpisanu od predsjednika političke stranke, koalicije, nezavisnog kandidata, predstavnika liste nezavisnih kandidata, registriranog udruženja, ili drugog registriranog organiziranog oblika djelovanja nacionalnih manjina i grupe od najmanje 40 građana koji imaju biračko pravo da će se ta politička stranka, koalicija, nezavisni kandidati, registrirana udruženja, drugi organizirani oblici djelovanja nacionalnih manjina u svojim aktivnostima pridržavati Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

Član 1.14

1. Izbori na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini održavaju se prve nedjelje u oktobru, osim ako se ovaj datum ne podudara s obilježavanjem vjerskog praznika jednog od konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine. Izbore koje nije moguće održati prve nedjelje u oktobru, zbog podudaranja s vjerskim praznikom, Centralna izborna komisija BiH zakazuje za nedjelju nakon prve nedjelje u oktobru koja se ne podudara sa vjerskim praznikom.

Član 1.14

2. Centralna izborna komisija BiH raspisuje izbore u skladu s ovim Zakonom, obavještava sve nadležne organe na svim nivoima vlasti i javnost o datumu održavanja izbora najmanje 150 dana prije održavanja izbora, osim ako odredbama Poglavlja 14 ovog Zakona nije drugačije određeno.

3. Centralna izborna komisija BiH objavljuje datume izbora za sve nivoe vlasti u „Službenom glasniku BiH”, u službenim glasilima entiteta i “Službenom glasniku Brčko distrikta BiH” i sredstvima javnog informisanja.

POGLAVLJE 2

ORGANIZA PROVEDBU IZBORA

Član 2.1

1. Organi nadležni za provođenje izbora su izborne komisije i birački odbori.
2. Izborne komisije i birački odbori nezavisni su i nepristrasni u svom radu. Član izborne komisije ili biračkog odbora neće učestvovati u donošenju odluke kada taj član ili član njegove uže porodice ima lični ili finansijski interes, ili ako postoji drugi sukob interesa, koji može dovesti u sumnju njegovu sposobnost da djeluje nepristrasno. Članovima uže porodice smatraju se članovi porodice u smislu člana 15.7 stav (2) ovog Zakona.
3. Prije stupanja na dužnost, svaki pojedinačni član izborne komisije i biračkog odbora dužan je potpisati zakletvu čiji tekst glasi: “Ovim se zaklinjem da ću vjerno, savjesno i nepristrasno obavljati dodijeljene mi dužnosti i provoditi i poštovati Ustav i zakone Bosne i Hercegovine.”

Član 2.2

1. Član izborne komisije i biračkog odbora je lice sa pravom glasa.

2. Član izborne komisije je lice sa odgovarajućom stručnom spremom i iskustvom u provođenju izbora, a član biračkog odbora je lice sa odgovarajućom stručnom spremom.

3. Centralna izborna komisija BiH utvrđuje koje su kvalifikacije potrebne za člana izborne komisije i biračkog odbora u smislu iz stava (2) ovog člana.

4. Članovi organa za provođenje izbora su obavezni stalno se obučavati tokom obavljanja mandata u skladu sa planom i programom edukacije koji donosi Centralna izborna komisija BiH.

5. Ukoliko član izborne komisije i biračkog odbora u toku mandata ne prisustvuje obuci iz stava (4)

ovog člana, bit će razriješen dužnosti.

6. U svrhu obučavanja članova organa nadležnih za provođenje izbora, Centralna izborna komisija ВiН uspostavlja Centar za edukaciju.

Član 2.3

1. Za člana biračkog odbora ili izborne komisije, osim Centralne izborne komisije BiH, ne može biti imenovano lice:

1. koje se ne može kandidovati u smislu odredbi članova 1.6, 1.7 i 1.7a ovog Zakona;
2. koje je član najvišeg izvršno-političkog organa političke stranke ili koalicije (predsjednik, potpredsjednik, generalni sekretar, sekretar ili član izvršnog odbora ili glavnog odbora);
3. koje je nosilac izabranog mandata ili je član izvršnog organa vlasti, osim u slučajevima predviđenim članom 2.12 stav (4) ovog Zakona;

1. koji је aktuelni kandidat ili је biо kandidat za bilo koji nivo vlasti na posljednjim općim i posljednjim lokalnim izborima; i;

1. kojem je izrečena kazna za radnju koja predstavlja težu povredu izbornih zakona ili propisa za koju je lično odgovorno, u posljednje četiri godine, računajući od dana pravosnažnosti odluke.
2. Centralna izborna komisija BiH odlučit će da li težina povrede i lična odgovornost u smislu tačke

5. ovog člana čine lice nepodobnim da bude član izborne komisije ili biračkog odbora.

Član 2.4

1. Član izborne komisije imenuje se na sedam (7) godina.
2. Član biračkog odbora imenuje se za svake izbore.

Član 2.5

1. Centralna izborna komisija BiH ima sedam članova: dva Hrvata, dva Bošnjaka, dva Srbina i jednog iz reda ostalih. U Centralnoj izbornoj komisiji BiH će se osigurati ravnopravna zastupljenost spolova u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik BiH“, br. 16/03, 102/09 i 32/10).

2. Kandidate za Centralnu izbornu komisiju BiH zajednički predlažu članovi Komisije za izbor i imenovanje, koja se formira kao stalna komisija Predstavničkog doma u skladu s Poslovnikom o radu Predstavničkog doma.

3. Komisija za izbor i imenovanje ima sedam članova, od kojih dva člana imenuje predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine iz reda članova Vijeća, tri člana imenuje Zajednička komisija za administrativne poslove Parlamentarne skupštine BiH iz reda članova te zajedničke komisije iz Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i dva člana imenuje predsjednik Centralne izborne komisije BiH iz reda članova Centralne izborne komisije BiH.

4. U Komisiji za izbor i imenovanje moraju biti zastupljeni konstitutivni narodi, dva Bošnjaka, dva Srbina i dva Hrvata i jedan iz reda ostalih.

5. Najkasnije 180 dana prije isteka mandata člana Centralne izborne komisije BiH, Centralna izborna komisija BiH obavještava Kolegij Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Najkasnije 150 dana prije isteka mandata članova Centralne izborne komisije BiH, Komisija za izbor i imenovanje raspisuje javni konkurs za popunjavanje jedne ili više navedenih pozicija. Sredstva za troškove javnog konkursa bit će osigurana iz budžeta Centralne izborne komisije BiH.
6. Kandidati za članove Centralne izborne komisije BiH moraju ispunjavati sljedeće орćе i posebne uslove:
   1. da je državljanin BiH,
   2. da ima prijavljeno prebivalište u BiH,
   3. da ima univerzitetsku diplomu,
   4. da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova predviđenih položajem,
   5. da nije otpušten iz državne službe kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini u roku od tri godine prije dana objavljivanja upražnjenog mjesta,
   6. da protiv njega nije potvrđena optužnica,
   7. da nije osuđivan za krivična djela,
   8. da nije obuhvaćen odredbom člana 1.6, člana 1.7 i člana 1.7.a ovog zakona;
   9. da је stručnjak s najmanje pet godina relevantnog iskustva u oblastima direktno vezanim za provođenje izbora,
   10. da ne obavlja niti је u posljednjih deset godina prije kandidiranja obavljao dužnost u organima političke stranke, udruženja ili fondacije organizaciono ili finansijski povezanim s političkim

strankama, te da nije biо uključen u bilo kakve aktivnosti političke stranke,

1. da nije nosilac izabranog mandata ili član izvršnog organa vlasti, osim u slučajevima predviđenim članom 2.12 stav (4) ovog zakona,
2. da nije kandidat niti da je bio kandidat za izbore za bilo koji nivo vlasti na posljednjim općim I posljednjim lokalnim izborima, i
3. da mu nije izrečena kazna za radnju koja predstavlja težu povredu izbornih zakona ili propisa prema članu 2.3, stav (2) ovog zakona, za koju je lično odgovoran, u posljednje četiri godine,

računajući od dana pravosnažnosti odluke

7. Najkasnije 90 dana prije isteka mandata člana Centralne izborne komisije BiH, Komisija za izbor i imenovanje utvrđuje rang-listu kandidata za Centralnu izbornu komisiju BiH, dvotrećinskom većinom glasova, na osnovu uslova i kriterija propisanih stavom (6) ovog člana, te će užu listu od najmanje tri rangirana kandidata dostaviti Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

8. Komisija za izbor i imenovanje dužna је usvojiti poslovnik kojim će urediti postupak oglašavanja javnog konkursa, održavanje sastanaka i donošenje odluke о rang-listi kandidata.

9. U skladu sa svojim procedurama, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH imenuje članove Centralne izborne komisije BiH s liste kandidata.

10. Ako se lista kandidata za člana Centralne izborne komisije BiH ne dostavi Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u roku od 60 dana prije isteka mandata članova Centralne izborne komisije BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH predlaže i imenuje članove Centralne izborne komisije BiH s liste kandidata koji su se prijavili na javni konkurs, na osnovu kriterija navedenih u stavu (6) ovog člana, najkasnije 15 dana prije isteka mandata članova Centralne izborne komisije BiH. Ako Komisija za izbor i imenovanje nije objavila javni poziv iz stava (5) ovog člana, odluku о raspisivanju javnog poziva donosi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

11. Dotadašnji članovi Centralne izborne komisije BiH nastavit će obavljati svoju dužnost do imenovanja novih članova Centralne izborne komisije BiH.

Član 2.5а

1. U slučaju da član Centralne izborne komisije BiH dobrovoljno podnese ostavku, umre, bude trajno spriječen obavljati funkciju ili ispuni uslove za odlazak u starosnu penziju, Centralna izborna komisija BiH će obavijestiti Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH imenovat će novog člana Centralne izborne komisije BiH, u skladu s procedurom propisanom u članu 2.5 ovog zakona.
2. Ukoliko članu Centralne izborne komisije istekne mandat ili ukoliko dobrovoljno podnese ostavku ili ispuni uslove za starosnu penziju tokom izborne godine, mandat će mu se produžiti do isteka izbornog perioda i novi član Centralne izborne komisije se nakon toga imenuje po postupku predviđenom ovim zakonom.
3. Član Centralne izborne komisije BiH će podnijeti ostavku koja stupa na snagu odmah ili biti smijenjen, uključujući i tokom izborne godine, ukoliko više nisu ispunjeni uslovi predviđeni članom 2.5, stav (6) ovog zakona.

4. Član Centralne izborne komisije ВiН može biti smijenjen isključivo u skladu s odredbama stava (3) ovog člana.
5. Odluku о smjeni člana Centralne izborne komisije BiH donosi dvotrećinskom većinom

Komisija za izbor i imenovanje, a odluka postaje pravosnažna nakon što je potvrdi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Protiv odluke o smjeni koju donese Komisija za izbor i imenovanje može se uložiti žalba Sudu Bosne i Hercegovine

Član 2.6

Predsjednik Centralne izborne komisije BiH bira se iz reda članova Centralne izborne komisije BiH. Po jedan član Centralne izborne komisije BiH iz reda Hrvata, Bošnjaka, Srba, i član iz reda ostalih obavljat će funkciju predsjednika Centralne izborne komisije BiH po principu rotacije i to jedanput u sedam godina u trajanju od 21 mjesec.

Član 2.6a

1. Član Centralne izborne komisije BiH prava iz radnog odnosa ostvaruje u Centralnoj izbornoj komisiji BiH u skladu sa zakonom.
2. Akt o izboru i stupanju na funkciju i prestanku funkcije člana Centralne izborne komisije BiH donosi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
3. Član Centralne izborne komisije BiH ima pravo na plaću i druga primanja koja proizilaze iz statusa radnog odnosa u visini koja je utvrđena Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama BiH.

Član 2.7

Centralna izborna komisija BiH donosi propise kojima uređuje svoj način rada, uključujući i izbor predsjednika.

Član 2.8

1. Za postupke izvršene u okviru dužnosti i obaveza, a koje su utvrđene ovim i drugim zakonima, članovi Centralne izborne komisije BiH neće biti krivično i građanski odgovorni.

2. Na imunitet iz stava (1) ovog člana, članovi Centralne izborne komisije BiH mogu se pozvati u bilo koje vrijeme za postupke izvršene u okviru njihovih dužnosti i obaveza u Centralnoj izbornoj komisiji BiH, ali se on ne može smatrati općom preprekom za krivično gonjenje ili pokretanje parničnog postupka.

Član 2.9

Centralna izborna komisija BiH je nezavisan organ koji podnosi izvještaj neposredno Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i čije ovlasti iz nje proizilaze. Centralna izborna komisija BiH:

1. koordinira, nadgleda i reguliše zakonitost rada svih izbornih komisija i biračkih odbora u skladu s ovim Zakonom;
2. donosi administrativne propise za provedbu ovog Zakona;

2.a donosi odluku o održavanju neposrednih izbora u Bosni i Hercegovini, propisanih ovim Zakonom;

3. predlaže budžet za Centralnu izbornu komisiju BiH, i podnosi izvještaj o izvršenju budžeta;
4. odgovorna je za tačnost, ažurnost i ukupni integritet Centralnog biračkog spiska za teritoriju Bosne i Hercegovine;

4.a. osigurava statističke evidencije razvrstane po polu, starosti, razvrstani po izbornim jedinicama za svaki dio izbornog procesa;

5. ovjerava političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata i nezavisne kandidate za učešće na svim nivoima neposrednih izbora u Bosni i Hercegovini;
6. potvrđuje i ovjerava kandidatske liste i kandidate za sve nivoe neposrednih i posrednih izbora u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih ovim Zakonom;
7. odgovorna je za pravovremeno štampanje, distribuciju i sigurnost glasačkih listića i obrazaca za neposredne izbore na svim nivoima u Bosni i Hercegovini;
8. donosi bliže propise i odgovorna је za blagovremenu nabavku, distribuciju i sigurnost izbornih tehnologija, te druge odgovarajuće tehničke opreme za neposredne izbore na svim nivoima vlasti u BiH i donosi podzakonske akte u vezi s instalacijom i korištenjem izbornih tehnologija;
9. vrši selekciju i imenovanje, evidenciju, edukaciju, certifikaciju i ocjenjivanje predsjednikâ i zamjenika predsjednika biračkih odbora, prema kriterijima utvrđenim ovim zakonom i propisima Centralne izborne komisije BiH
10. utvrđuje sadržaj i formu glasačkih listića za sve nivoe neposrednih izbora u Bosni i Hercegovini;
11. utvrđuje i potvrđuje rezultate svih neposrednih i posrednih izbora obuhvaćenih ovim Zakonom, ovjerava da su ti izbori provedeni u skladu sa ovim Zakonom i objavljuje rezultate svih neposrednih i posrednih izbora obuhvaćenih ovim Zakonom;
12. izdaje uvjerenje licima koja su dobila mandat na svim nivoima neposrednih i posrednih izbora u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih ovim Zakonom;
13. obavještava izbornu komisiju ili birački odbor ili bilo koje drugo tijelo nadležno za provođenje izbora da ne postupaju u skladu s odredbama ovog Zakona, ili da ih krše, i nadležnom organu nalaže poduzimanje odgovarajućih mjera;
14. objavljuje u službenim glasilima i sredstvima javnog informisanja u Bosni i Hercegovini i van nje, poslovnike, propise i izborne rezultate neposrednih i posrednih izbora u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih ovim Zakonom, informacije za birače, te ostale informacije neophodne za provođenje ovog zakona i svih izbornih zakona;
15. obavlja sve izborne aktivnosti za izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine i članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine;
16. donosi odluku o prestanku mandata izabranog zvaničnika na svim nivoima neposrednih i posrednih izbora u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih ovim Zakonom, a vodi i prethodni postupak, gdje je potrebno, o utvrđivanju činjeničnog stanja (u slučaju kada je izabrani zvaničnik podnio ostavku, da je to učinio svojom voljom);
17. provjerava odluku nadležnog organa o prestanku mandata izabranog zvaničnika opozivom, kako bi se osiguralo da je mandat izabranog zvaničnika prestao u skladu s ovim Zakonom,;
18. podnosi godišnji izvještaj Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine o provođenju izbora u Bosni i Hercegovini, provedbi ovog Zakona i inicira izmjene ovog Zakona; i
19. obavlja sve druge poslove utvrđene zakonom.

Član 2.10

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će poništiti izbore u izbornoj jedinici ili na nekom biračkom mjestu, ukoliko ustanovi da je za vrijeme glasanja, ručnog brojanja i/ili elektronskog brojanja glasačkih listića došlo do nepravilnosti koje mogu utjecati na raspodjelu mandata ili na konačno pozicioniranje kandidata na kandidatskoj listi ili koje na drugi način mogu utjecati na rezultate izbora.

Član 2.11

1. Administrativno-tehničke i stručne poslove za Centralnu izbornu komisiju BiH obavlja Sekretarijat Centralne izborne komisije BiH kojeg osniva Centralna izborna komisija BiH.

2. Sekretarijat Centralne izborne komisije BiH ima generalnog sekretara kojeg imenuje Centralna izborna komisija BiH po postupku i na način utvrđen zakonom.
3. Centralna izborna komisija BiH donosi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Sekretarijata Centralne izborne komisije BiH na prijedlog generalnog sekretara, uz prethodnu saglasnost Vijeća ministara BiH.

Član 2.12

1. Općinska izborna komisija sastoji se od tri, pet ili sedam članova. Općinska izborna komisija može imati sekretara općinske izborne komisije za obavljanje administrativno-tehničkih poslova.

2. Centralna izborna komisija BiH utvrđuje broj članova općinske izborne komisije prema broju birača registrovanih u Centralni birački spisak i veličini općine.

3. Centralna izborna komisija BiH može koristiti druge kriterije pri utvrđivanju broja članova općinske izborne komisije.

4. Član općinske izborne komisije može biti predsjednik ili sudija redovnog suda, pravobranilac, sekretar općinskog vijeća, odnosno skupštine općine i gradskog vijeća, lica profesionalno zaposlena u općinskim organima uprave i druga lica, ako ispunjavaju uslove određene članom 2.2 ovog Zakona, a nemaju smetnji iz člana 2.3 ovog Zakona.

5. Članove općinske izborne komisije imenuje općinsko vijeće, odnosno skupština općine, uz saglasnost Centralne izborne komisije BiH, na osnovu javnog oglasa po proceduri koju utvrđuje Centralna izborna komisija BiH posebnim propisom.

6. Članove općinske izborne komisije razrješava općinsko vijeće, odnosno skupština općine, uz saglasnost Centralne izborne komisije BiH.

7. Član općinske izborne komisije ne može biti zastupnik, odnosno punomoćnik političkog subjekta koji učestvuje na izborima, niti lice koje je pravosnažnom sudskom presudom osuđeno na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci ili duže.

8. Općinsko vijeće, odnosno skupština općine imenuje predsjednika iz reda članova općinske izborne komisije iz stava (5) ovog člana, uz saglasnost Centralne izborne komisije BiH.
9. Članovi izbornih komisija osnovne izborne jedinice imaju pravo na stalnu mjesečnu naknadu za svoj rad. Visinu naknade utvrđuje Centralna izborna komisija BiH svojim propisom, tako da se u izbornom periodu ona isplaćuje najviše u visini isplaćenog paušala odbornika, odnosno vijećnika u toj osnovnoj izbornoj jedinici, a izvan izbornog perioda 30% od tog iznosa.

Član 2.13

Općinska izborna komisija:

1. nadgleda i kontroliše rad Centra za birački spisak iz člana 3.8 ovog Zakona;
2. određuje biračka mjesta na području općine za glasanje na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini;
3. osim ako ovim zakonom nije drukčije utvrđeno provodi postupak imenovanja, imenuje i obučava članove biračkog odbora;
4. imenuje i obučava kontrolore izbornih rezultata
5. brine o sigurnosti i dostavi biračkim odborima izbornog materijala za glasanje na svim nivoima izbora u Bosni i Hercegovini;
6. obavještava birače o svim informacijama neophodnim za provedbu izbora, u skladu sa propisima Centralne izborne komisije BiH;
7. odgovorna je za sigurnost izbornog materijala i izbornih tehnologija od dana njihovog prijema;
8. odgovorna je za uređenje biračkog mjesta i druge tehničke pripreme za izbore, uključujući i osiguravanje uslova za primjenu izbornih tehnologija na biračkom mjestu;
9. ako drukčije ne odredi Centralna izborna komisija BiH u skladu s ovim Zakonom, odgovorna је za pravilno brojanje glasačkih listića na biračkim mjestima, pravilno objedinjavanje izbornih rezultata s biračkih mjesta i za unos izbornih rezultata u relevantnu softversku aplikaciju
10. odgovorna je za uređenje biračkog mjesta i druge tehničke pripreme za izbore;
11. odgovorna je za pravilno brojanje glasačkih listića na biračkim mjestima i u općinskim centrima za brojanje;
12. objedinjuje rezultate izbora sa svih biračkih mjesta u općini, posebno za svaki organ za koji je vršen izbor, i dostavlja ih Centralnoj izbornoj komisiji BiH i
13. obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i propisima Centralne izborne komisije BiH.

Član 2.14

1. Sastav izborne komisije je multietničan, tako da odražava zastupljenost konstitutivnih naroda, uključujući i ostale, u izbornoj jedinici za koju se organ nadležan za provođenje izbora osniva, vodeći računa o posljednjem popisu stanovništva provedenom na državnom nivou. Sastav izbornih komisija osigurava zastupljenost polova u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini („Službeni glasnik BiH“ br. 16/03, 102/09 i 32/10), osim ako se izborna komisija sastoji od tri člana kada ravnopravna zastupljenost postoji u slučaju kada je jedan od polova zastupljen s 1/3 od ukupnog broja članova.

2. Ako sastav izborne komisije ne bude u skladu sa stavom (1) ovog člana, Centralna izborna komisija BiH poništit će imenovanje članova i o tome izvjestiti organ nadležan za imenovanje. Organ nadležan za imenovanje će u roku od 15 dana od dana donošenja odluke Centralne izborne komisije BiH izvršiti ponovno imenovanje organa, u skladu sa kriterijem iz stava (1) ovog člana.

3. Ako izborna komisija ponovo ne bude odgovarajućeg sastava, Centralna izborna komisija BiH imenuje članove izborne komisije u skladu sa stavom (1) ovog člana.

Član 2.15

1. U slučaju da član općinske izborne komisije podnese ostavku, umre, bude spriječen obavljati funkciju, bude smijenjen sa funkcije člana komisije ili ne može biti član izborne komisije ili biračkog odbora u smislu člana 2.3 ovog Zakona, novi član tog organa imenuje se na način i postupkom kako je propisano članom 2.12 stav (5) ovog Zakona.

2. Imenovanje novog člana općinske izborne komisije vrši se u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana prestanka mandata prethodnog člana, a u izbornom periodu općinsko vijeće, odnosno skupština općine imenuje zamjenskog člana općinske izborne komisije, bez provođenja postupka izbora propisanog u članu 2.12 stav (5) ovog Zakona, najkasnije u roku od sedam dana od dana prestanka mandata iz stava (1) ovog člana. Ako se ne izvrši imenovanje novog člana općinske izborne komisije u roku od 30 dana, Centralna izborna komisija BiH može izvršiti imenovanje novog člana općinske izborne komisije. Ako se ne izvrši imenovanje novog ili zamjenskog člana općinske izborne komisije u zakonskom roku, Centralna izborna komisija BiH može izvršiti njihovo imenovanje.

3. Mandat zamjenskog člana iz stava (2) ovog člana traje do povratka redovnog člana, odnosno do izbora novog člana po postupku propisanom članom 2.12 stav (5) ovog Zakona.
4. Ukoliko članu općinske izborne komisije mandat ističe u izbornom periodu, mandat mu

se produžava do isteka izbornog perioda, odnosno do potvrđivanja rezultata izbora, nakon čega će se izvršiti imenovanje novog člana izborne komisije po postupku propisanom u ovom Zakonu.

Član 2.16

1. Ako je član općinske izborne komisije duže odsutan iz neopravdanih razloga, onemogućava rad komisije ili krši odredbe ovog Zakona ili druge propise, općinsko vijeće/skupština općine uz prethodno pribavljenu saglasnost Centralne izborne komisije BiH odnosno Centralna izborna komisija BiH može smijeniti tog člana. U skladu s članom 2.12 stav (5) ovog Zakona, imenovat će se novi član općinske izborne komisije.

2. Ako je član općinske izborne komisije duže odsutan iz opravdanih razloga, u skladu s članom 2.12 stav (5) ovog Zakona, imenovat će se novi član općinske izborne komisije koji će za vrijeme odsustva zamjenjivati imenovanog člana općinske izborne komisije.

3. Kao opravdani razlozi odsustva iz prethodnog stava podrazumjevaju se bolest, školovanje, stručno usavršavanje kao i drugi razlozi koje cijeni organ nadležan za imenovanje općinske izborne komisije.

Član 2.17

Sjednice izbornih komisija su javne, osim ako nije drugačije određeno propisima Centralne izborne komisije BiH. Izborna komisija dužna je osigurati da javnost bude blagovremeno obaviještena o održavanju njenih sjednica.

Član 2.18

1. Izborne komisije i birački odbori, osim Centralne izborne komisije BiH, donose odluke natpolovičnom većinom od ukupnog broja članova, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
2. Centralna izborna komisija BiH donosi odluke dvotrećinskom (2/3) većinom od ukupnog broja članova, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Ako se odluka ne može donijeti dvotrećinskom (2/3) većinom od ukupnog broja članova na prvom sastanku, na drugom sastanku odluka se donosi većinom glasova.

Član 2.19

1. Birački odbor sastoji se od tri ili pet članova od kojih је jedan predsjednik.

2. Predsjednik i ostali članovi biračkog odbora imaju zamjenike. Da bi bili imenovani, predsjednik, ostali članovi biračkog odbora i njihovi zamjenici, moraju ispunjavati uslove iz člana 2.2 i 2.3 ovog zakona. Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik ne smiju biti članovi političke stranke niti obavljati dužnost u organima političke stranke, udruženja ili fondacije organizaciono ili finansijski povezanim s političkom strankom, niti smiju biti uključeni u bilo kakve aktivnosti političke stranke i moraju biti u mogućnosti da obavljaju svoje dužnosti na politički nepristrasan način.

3. Predsjednika i njegovog zamjenika imenuje, razrješava, te vodi evidenciju, edukaciju, certifikaciju i ocjenjivanje Centralna izborna komisija BiH.

4. Predsjednik biračkog odbora i njegov zamjenik imenuju se nakon provedene javne procedure i prema kriterijima utvrđenim zakonom i dodatnim kriterijima utvrđenim podzakonskim propisima

Centralne izborne komisije BiH. Listu kandidata za imenovanje na mjesto predsjednika i

zamjenika predsjednika biračkog odbora sačinjava Centralna izborna komisija BiH uz konsultacije sa općinskim izbornim komisijama u periodu između dva izborna ciklusa putem jednog ili više javnih poziva, а оnа će biti ažurirana svakih šest mjeseci.

5. Ostale članove biračkog odbora i njihove zamjenike imenuje općinska izborna komisija najkasnije 45 dana prije dana održavanja izbora.
6. Na odluku o imenovanju predsjednika biračkog odbora i njegovog zamjenika može se uložiti prigovor Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Odluka Centralne izborne komisije BiH kojom je odlučeno o prigovoru je pravosnažna i protiv nje se ne može uložiti žalba. Na odluku općinske izborne komisije о imenovanju članova biračkih odbora i njihovih zamjenika iz stava (5) ovog člana može se uložiti prigovor općinskoj izbornoj komisiji. Na odluku općinske izborne komisije kojom је odlučeno о prigovoru može se uložiti žalba Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Odluka Centralne izborne komisije je pravosnažna i protiv nje se ne može uložiti žalba.

7. Za ciklus Općih izbora mjesta članova i zamjenika članova biračkih odbora iz stava (5) ovog člana bit će popunjena na prijedlog političkih subjekata zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH, Parlamentu Federacije BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske, u prethodnom izbornom ciklusu. Za izborni ciklus lokalnih izbora, mjesta članova i zamjenika članova biračkih odbora iz stava (5) ovog člana za svaku od osnovnih izbornih jedinica bit će popunjena na prijedlog političkih subjekata zastupljenih u direktno izabranim tijelima jedinica lokalne samouprave iz te relevantne osnovne izborne jedince u prethodnom izbornom ciklusu.

8. Politički subjekti iz stava (7) ovog člana imaju pravo da učestvuju u postupku žrijebanja za dodjelu pozicija članova odnosno zamjenika članova biračkog odbora pod uslovom da imaju ovjerenu listu za taj nivo vlasti.

9. Ukoliko općinska izborna komisija ne bude imenovala članove biračkog odbora i njihove zamjenike u skladu sa stavom (5) ovog člana, članove biračkog odbora i njihove zamjenike će imenovati Centralna izborna komisija BiH.

10. Postupak žrijebanja iz stava (7) ovog člana obavlja općinska izborna komisija u roku koji ne smije biti kraći od 60 dana prije dana održavanja izbora.

11. Nakon izvršenog žrijebanja, а najkasnije u roku od sedam dana, politički subjekt koji је učestvovao u žrijebanju dostavit će relevantnoj općinskoj izbornoj komisiji listu s imenima kandidata za članove i zamjenike članova biračkog odbora u kojem su osvojili mjesto putem žrijeba.
12. Ako politički subjekt ne dostavi imena kandidata za članove i zamjenike članova biračkog odbora u roku iz stava (11) ovog člana, ili ako је dostavio broj kandidata za mjesta članova i zamjenika članova biračkog odbora manji od potrebnog broja članova i zamjenika članova biračkog odbora, to će se smatrati odustajanjem od dodijeljenog mjesta u biračkom odboru. U tom slučaju općinska izborna komisija imenovat će nedostajuće članove biračkog odbora i njihove zamjenike s vlastite rezervne liste educiranih kandidata za članstvo u biračkom odboru, vodeći računa о multietničkom sastavu biračkog odbora, gdje је to moguće.

13. U sastavu biračkog odbora nastojat će se osigurati zastupljenost spolova u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini (Službeni glasnik BiH, br. 16/03, 102/09, i 32/10), osim ako se birački odbor sastoji od tri člana pri čemu se ravnopravna zastupljenost smatra postignutom u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen sa 1/3 od ukupnog broja članova.
14. Zabranjena је zloupotreba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora fiktivnim predstavljanjem, kako је propisano članom 7.3 stav (2) ovog zakona.

15. Postupak žrijebanja provodi se javno i snima se audio i video zapisom u skladu s obaveznim uputstvom koje donosi Centralna izborna komisija BiH.
16. Samo jedan član i jedan njegov zamjenik jednog političkog subjekta može biti u sastavu jednog biračkog odbora.
17. Kandidat koji je imenovan na mjesto predsjednika i kandidat imenovan na mjesto zamjenika predsjednika biračkog odbora obavezan je pohađati posebnu kontinuiranu obuku za rad u biračkom odboru, koju organizira Centralna izborna komisija BiH. Nakon izvršene provjere znanja, Centralna izborna komisija BiH će uspješnim predsjednicima i njihovim zamjenicima dodijeliti certifikate.

18. Predsjednici i zamjenici predsjednika biračkog odbora koji su dobili certifikat dužni su učestvovati u obuci ostalih članova biračkih odbora, koju organizira općinska izborna komisija. Nakon izvršene provjere znanja, općinska izborna komisija će uspješnim članovima biračkih odbora i njihovim zamjenicima dodijeliti certifikate.

19. Članovi biračkih odbora imaju pravo na naknadu za svoj rad. Odluku о visini naknade za rad koji obavljaju članovi biračkih odbora donosi Centralna izborna komisija BiH.

Član 2.20

1. Birački odbor neposredno rukovodi radom biračkog mjesta, osigurava pravilnost i tajnost glasanja i evidentira rezultate glasanja na biračkom mjestu.

2. Predsjednik biračkog odbora osigurava da se proces glasanja na biračkom mjestu odvija nesmetano, u skladu s odredbama Poglavlja 5. i 7. ovog Zakona.

Član 2.21

1. Izborne komisije entiteta formiraju se prema zakonu entiteta, a u skladu s ovim zakonom. Njihovu nadležnost utvrđuje Centralna izborna komisija BiH u skladu s ovim Zakonom.

2. Način izbora i sastav svih drugih izbornih komisija utvrđuje se zakonom entiteta, a u skladu s odredbama ovog Zakona.

POGLAVLJE 3 BIRAČKI SPISAK

Član 3.1

(l) Centralni birački spisak je evidencija о državljanima BiH koji imaju biračko pravo u skladu s ovim zakonom i formira se, vodi i koristi za potrebe organizacije i provođenja izbora u skladu sa zakonom, za provođenje referenduma, za provođenje opoziva izabranog funkcionera i izbore organa lokalne samouprave u skladu sa zakonom.

2. Centralni birački spisak i izvodi iz Centralnog biračkog spiska su javni, što se osigurava u skladu s odredbama ovog zakona i odredbama podzakonskih akata Centralne izborne komisije BiH, а sve s ciljem osiguranja tačnosti i ukupnog integriteta Centralnog biračkog spiska.
3. Pravo uvida u izvod iz Centralnog biračkog spiska ostvaruje se u skladu s ovim zakonom i Zakonom о zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BiH“, br. 49/06, 76/11 i 89/11).

2. Birač ostvaruje pravo uvida u svoje lične podatke evidentirane u izvodu iz Centralnog biračkog spiska neposrednim uvidom na internetskoj stranici Centralne izborne komisije BiH putem unošenja relevantnih ličnih podataka i/ili na drugi adekvatan način koji podzakonskim aktom utvrdi Centralna izborna komisija BiH.
3. Javnost ostvaruje pravo uvida u izvode iz Centralnog biračkog spiska izlaganjem privremenih izvoda iz Centralnog biračkog spiska putem internetske stranice Centralne izborne komisije BiH ili na drugi adekvatan način koji podzakonskim aktom utvrdi Centralna izborna komisija BiH, vodeći računa о principima zaštite ličnih podataka.

2. Političkim subjektima koji su ovjereni za učešće na izborima i kojima је ovjerena kandidatska lista za učešće na izborima u skladu s ovim zakonom osigurat će se, na njihov zahtjev, izvod iz Centralnog biračkog spiska za nivo vlasti odnosno izbornu jedinicu u kojoj učestvuju na izborima, u elektronskoj formi ili u ispisu. Izvod iz Centralnog biračkog spiska sadrži prezime i ime birača, datum rođenja, ime jednog roditelja birača, naziv općine odnosno izborne jedinice za koju birаč ima pravo glasa, naziv i broj biračkog mjesta.

Član 3.2

1. Centralni birački spisak је jedinstven, stalan i redovno se ažurira.

2. Izvodi iz Centralnog biračkog spiska s ciljem ažuriranja objavljuju se dva puta godišnje u neizbornoj godini. Nadležni organi dužni su podatke za raseljena lica dostaviti u izbornoj godini najkasnije do 31. marta.

3. U Centralni birački spisak, ро službenoj dužnosti, upisuju se državljani BiH s prijavljenim prebivalištem u ВiН, koji:

а) su navršili 18 godina;

b) će na dan održavanja izbora navršiti 18 godina;

с) imaju biračko pravo u skladu s ovim zakonom, а žive privremeno u inozemstvu; i

d) imaju biračko pravo u skladu s članom 20.8 stav (6) ovog zakona.

4. Centralni birački spisak ne sadrži imena državljana BiH koji su pravosnažnom odlukom nadležnog organa lišeni potpune poslovne sposobnosti. Ako је ovakvo lice već upisano, brisat će se iz Centralnog biračkog spiska, а ako se licu pravosnažnom odlukom nadležnog organa vrati poslovna sposobnost u cijelosti, bit će upisano u Centralni birački spisak.

Član 3.3

Centralni birački spisak sačinjava se i vodi na osnovu podataka iz službenih evidencija o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine koje vodi nadležni državni organ, drugih javnih isprava i službenih evidencija o državljanima BiH koje vode Centralna izborna komisija BiH i drugi nadležni organi i na osnovu javnih isprava i podataka koji se dobiju neposredno od građana.

Član 3.4

1. Centralni birački spisak vodi se i obrađuje u elektronskoj formi.
2. Evidenciji Centralnog biračkog spiska ili njegovim izvodima pristupa se i podaci se

obrađuju istom metodologijom i upotrebom istog kompjuterskog programa, na svim mjestima na kojima se obavljaju poslovi obrade i pribavljaju podaci za potrebe vođenja Centralnog biračkog spiska.

3. Evidencija Centralnog biračkog spiska obrađuje se i vodi upotrebom kompjuterske obrade podataka, po jedinstvenoj metodologiji i programu čiji se sadržaj i način korištenja utvrđuje između nadležnih organa Bosne i Hercegovine i Centralne izborne komisije BiH.

Član 3.5

1. Centralni birački spisak vodi se po službenoj dužnosti.
2. Centralna izborna komisija BiH vodi Centralni birački spisak za teritoriju Bosne i Hercegovine na osnovu evidencije nadležnog državnog organa koji vodi registar građana Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

3. Nadležni državni organ iz stava (2) ovog člana održava i odgovoran je za cjelokupnu tehničku obradu svih podataka značajnih za evidenciju Centralnog biračkog spiska (u daljnjem tekstu: organ koji tehnički održava evidenciju Centralnog biračkog spiska).
4. Nadležnom organu koji vodi evidencije o državljanima BiH u skladu s odredbama Zakona o jedinstvenom matičnom broju, Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH i Zakona o ličnoj karti državljana BiH podatke dostavljaju:
   1. nadležni matični ured o smrti građana starijih od 18 godina i
   2. nadležno ministarstvo Bosne i Hercegovine o ispisu iz državljanstva BiH.
5. Organu koji tehnički održava evidenciju Centralnog biračkog spiska podatke u skladu s Zakonom o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka kao i odredbama Zakona o jedinstvenom matičnom broju, Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH i Zakona o ličnoj karti državljana BiH dostavlja nadležni organ koji vodi evidencije o promjenama prebivališta i boravišta.
6. Organu koji tehnički održava evidenciju Centralnog biračkog spiska podatke dostavljaju:
   1. općinske izborne komisije o biračkim mjestima i

1. Centralna izborna komisija BiH i općinske izborne komisije o promjenama biračke opcije.
2. Za tačnost i ažurnost podataka potrebnih za izradu Centralnog biračkog spiska odgovoran je organ nadležan za vođenje službenih evidencija o tim podacima.
3. Nadležni matični uredi dužni su da nadležnom organu koji vodi službene evidencije o jedinstvenom matičnom broju, prebivalištu i boravištu državljana BiH dostavi sve promjene koje utiču na ažurnost Centralnog biračkog spiska u pisanoj formi najkasnije u roku od sedam dana od dana kada je promjena nastala.
4. Nadležni organi koji vode službene evidencije o jedinstvenom matičnom broju, prebivalištu i boravištu državljana BiH odgovorni su za ažurnost i ispravnost navedene evidencije, te su dužni da čuvaju dosjee dokumenata, javnih isprava i zahtjeva građana na osnovu kojih se vodi i ažurira Centralni birački spisak i da na zahtjev Centralne izborne komisije BiH, osiguraju pristup i uvid u ove dokumente.

Član 3.6

1. Centralna izborna komisija BiH odgovorna je za tačnost, ažurnost i ukupni integritet Centralnog biračkog spiska.

2. Centralna izborna komisija BiH u vođenju Centralnog biračkog spiska:
   1. obavještava nadležne organe o uočenim nedostacima i preduzima odgovarajuće mjere i radnje radi otklanjanje nepravilnosti i uspostavljanja tačnosti i ažurnosti Centralnog biračkog spiska;
   2. izrađuje izvode iz Centralnog biračkog spiska za raseljena lica Bosne i Hercegovine;
   3. izrađuje izvode iz Centralnog biračkog spiska za birače koji glasaju van Bosne i Hercegovine;
   4. vodi posebne evidencije o licima kojima je po osnovu zakona oduzeto pravo da glasaju i
   5. zaključuje i potvrđuje konačne izvode iz Centralnog biračkog spiska koji se koristi za izbore.
   6. vodi posebne uporedne evidencije o prebivalištu i adresi boravišta državljana BiH s biračkim pravom upisanih u Centralni birački spisak birača koji glasaju izvan Bosne i Hercegovine

3. Izrada izvoda iz Centralnog biračkog spiska za birače iz stava (2) tačka b) ovog člana vrši se na osnovu podataka koje dostavljaju nadležni državni organi i podataka koje dostavljaju građani u skladu sa ovim Zakonom.

4. Izvodi iz Centralnog biračkog spiska za birače iz stava (2), tačka с) ovog člana, izrađuju se na osnovu podataka:

а) koje sačinjavaju i Centralnoj izbornoj komisiji BiH dostavljaju diplomatsko-konzularna predstavništva Bosne i Hercegovine;

b) koje dostavljaju birači koji glasaju izvan Bosne i Hercegovine; с) koje posjeduje Centralna izborna komisija BiH;

d) podataka drugih nadležnih državnih organa u skladu sa zakonom.

5. Izrada izvoda iz Centralnog biračkog spiska za birače iz stava (2) tačka c) ovog člana vrši se na osnovu podataka koje ima Centralna izborna komisija BiH i podataka koje dostavljaju građani koji glasaju van Bosne i Hercegovine.
6. Nadležni organi iz stava (3) i (5) ovog člana odgovorni su za tačnost, ažurnost i blagovremeno dostavljanje podataka koji su potrebni Centralnoj izbornoj komisiji BiH za izradu izvoda iz Centralnog biračkog spiska.

7. Centralna izborna komisija BiH svojim propisima utvrdit će:
   1. rokove i način za zaključivanje i potvrđivanje konačnog Centralnog biračkog spiska i
   2. rokove za dostavljanje podataka o promjenama u evidencijama raseljenih lica i evidenciji državljana koji glasaju van Bosne i Hercegovine.

Član 3.7

1. Na osnovu podataka sadržanih u evidenciji Centralnog biračkog spiska, Centralna izborna komisija BiH za svaku osnovnu izbornu jedinicu izrađuje izvod iz Centralnog biračkog spiska koji

sadrži podatke o svim biračima sa pravom glasa za tu osnovnu izbornu jedinicu, koji se

općinskoj izbornoj komisiji dostavlja najkasnije u roku od 20 dana prije dana održavanja izbora.

2. Izvod iz Centralnog biračkog spiska vodi se prema zadnjem mjestu prebivališta državljana Bosne i Hercegovine i to po biračkim mjestima, a za birače iz člana 3.6, stav (2), tačke b) i c) ovog zakona vodi se uz napomenu o tačnoj adresi boravišta.
3. Centralna izborna komisija BiH može utvrditi izvod iz Centralnog biračkog spiska i za druge izborne jedinice za koje se provode određeni izbori, za potrebe provođenja postupka opoziva izabranog zvaničnika i za provođenje referenduma, na osnovu podataka sadržanih u Centralnom biračkom spisku.
4. Državljanin Bosne i Hercegovine nalazi se u jednom izvodu iz Centralnog biračkog spiska, za jednu osnovnu izbornu jedinicu i na jednom biračkom mjestu.

Član 3.8

1. U svakoj općini nadležni općinski organ uspostavlja Centar za birački spisak.

2. Nadležni općinski organ obučava osoblje Centra za birački spisak, u saradnji sa općinskom izbornom komisijom.

3. Centar za birački spisak:

1. pruža tehničku pomoć općinskoj izbornoj komisiji u određivanju biračkih mjesta na teritoriji općine i raspoređivanju birača po biračkim mjestima;
2. ažurira podatke iz tačke a) ovog stava u skladu sa promjenom broja birača i propisima Centralne izborne komisije BiH;
3. osigurava uvid u izvod iz Centralnog biračkog spiska na teritoriji svoje općine;
4. osigurava podatke za Centralni birački spisak koji su utvrđeni propisima Centralne izborne komisije BiH;

1. pruža tehničku pomoć općinskoj izbornoj komisiji u vezi sa zahtjevima i prigovorima birača koji se odnose na izvod iz Centralnog biračkog spiska i
2. obavlja i druge poslove koje mu odredi Centralna izborna komisija BiH i općinska izborna komisija, u skladu sa propisima Centralne izborne komisije BiH.
3. Centar za birački spisak vodi evidenciju podnesenih zahtjeva i prigovora iz stava (2) tačke d) i e) ovog člana i dužan je da čuva dokumentaciju priloženu uz te zahtjeve i prigovore.

5. Centralna izborna komisija BiH će svojim propisima bliže utvrditi način, odgovornost za rad, rok za uspostavljanje i sva druga pitanja značajna za rad Centra za birački spisak.

Član 3.9

1. Državljanin Bosne i Hercegovine koji ima biračko pravo upisuje se u Centralni birački spisak za osnovnu izbornu jedinicu gdje ima prijavljeno prebivalište u Bosni i Hercegovini, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

2. Državljanin Bosne i Hercegovine koji ima biračko pravo u skladu s ovim Zakonom i privremeno živi u inostranstvo upisuje se u Centralni birački spisak za osnovnu izbornu jedinicu gdje je imao prijavljeno prebivalište u Bosni i Hercegovini prije odlaska u inostranstvo.
3. Državljanin Bosne i Hercegovine koji ima biračko pravo u skladu s ovim Zakonom i koji

ima status izbjeglog lica iz BiH upisuje se u Centralni birački spisak za osnovnu izbornu jedinicu u kojoj je imao prebivalište u skladu sa odredbama člana 20.8 ovog Zakona.

4. Državljanin Bosne i Hercegovine koji ima biračko pravo u skladu s ovim Zakonom i koji ima status raseljenog lica upisuje se u Centralni birački spisak za osnovnu izbornu jedinicu na osnovu izražene biračke opcije, u skladu sa odredbama člana 20.8 ovog Zakona.
5. Zahtjev za određivanje ili promjenu biračke opcije u smislu stava (4) ovog člana podnosi lično podnosilac zahtjeva u roku i na obrascima koje određuje i propisuje Centralna izborna komisija BiH.
6. Ako državljanin Bosne i Hercegovine ne podnese zahtjev za određivanje ili promjenu biračke opcije u smislu stava (5) ovog člana bit će upisan u Centralni birački spisak za osnovnu izbornu jedinicu u kojoj je bio upisan na posljednjim izborima, ako nije uopće bio upisan u Centralni birački spisak, bit će upisan u Centralni birački spisak za osnovnu izbornu jedinicu u kojoj je imao prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini.

Član 3.10

1. Evidencija Centralnog biračkog spiska sadrži sljedeće podatke o državljanima Bosne i Hercegovine koji imaju biračko pravo:

1. prezime i ime i ime jednog roditelja,
2. datum rođenja,
3. jedinstveni matični broj,
4. pol,
5. naziv općine gdje birač ima prebivalište, odnosno naziv općine gdje birač ima boravište,
6. adresa prebivališta ili boravišta (mjesto, ulica, kućni broj),
7. naziv općine odnosno izborne jedinice za koju lice ima pravo glasa,
8. biračka opcija,
9. biračko mjesto,
10. datum prijave prebivališta ili boravišta i
11. rubrika “napomena”.
12. Na osnovu elektronske evidencije Centralnog biračkog spiska, sačinjavaju se izvodi iz Centralnog biračkog spiska.

3. Formu i sadržaj izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji se koriste za provođenje izbora utvrđuje Centralna izborna komisija BiH, vodeći računa о Zakonu о zaštiti ličnih podataka.

Član 3.11

S ciljem osiguravanja tačnosti, ažurnosti i ukupnog integriteta, Centralna izborna komisija BiH dužna је izvode iz Centralnog biračkog spiska učiniti dostupnim javnosti, u skladu s članom 3.1, stav (5) ovog zakona.

Član 3.12

1. Birač koji promijeni prebivalište u periodu od 45 dana prije održavanja izbora do dana

održavanja izbora naći će se na izvodu iz Centralnog biračkog spiska na redovnom biračkom mjestu u općini u kojoj je imao prebivalište do dana promjene prebivališta.

2. Nadležni organ koji vodi evidenciju o promjenama prebivališta i boravišta vrši provjeru tačnosti podataka o promjeni prebivališta i boravišta, o čemu se sačinjava službeni izvještaj.

Član 3.13

1. Upis u Centralni birački spisak vrše nadležni organi u skladu sa odredbama člana 3.5 ovog Zakona.

2. Svaki državljanin BiH ima pravo ostvariti uvid u izvod iz Centralnog biračkog spiska i zahtijevati njegove ispravke ako је riječ о ispravci njegovih ličnih podataka. Svaki državljanin s pravom glasa koji se ne nalazi na Centralnom biračkom spisku ima pravo da zatraži upis svojih ličnih podataka u Centralni birački spisak. Zahtjev se podnosi u pisanoj formi organu iz stava (4) ovog člana.

3. Lični podaci u smislu stava (2) ovog člana su podaci iz člana 3.10 stav (1) tačke a), c), d), f) i k) ovog Zakona.
4. Ispravke ličnih podataka u Centralnom biračkom spisku vrše se kod nadležnog organa koji je odgovoran za vođenje evidencija o tim podacima.

Član 3.14

Centralna izborna komisija BiH donosi propise kojima utvrđuje način i postupak izrade izvoda iz Centralnog biračkog spiska za birače koji su:

1. vezani za svoje domove zbog starosti, bolesti ili invaliditeta i
2. na izdržavanju zatvorske kazne u zatvorskim ustanovama ili vezani za takvu ustanovu i imaju pravo glasa.

Član 3.15

1. Državljanin BiH koji privremeno živi u inozemstvu, а koji ima biračko pravo u skladu s ovim zakonom i upisan је u Centralni birački spisak, da bi se našao u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van Bosne i Hercegovine, dužan је da za svake izbore podnese elektronsku prijavu Centralnoj izbornoj komisiji BiH koja, između ostalog, obavezno sadrži podatke о tačnoj adresi boravka u inozemstvu.
2. Uz elektronsku prijavu iz stava (1) ovog člana, podnosilac prijave obavezno dostavlja: а) dokaz о identitetu podnosioca prijave predviđen ovim zakonom,

b) dokaz izdat od nadležnog organa zemlje u kojoj privremeno boravi о tačnoj adresi boravišta u toj zemlji.

3. Nakon podnošenja elektronske prijave, u smislu stavova (1) i (2) ovog člana, podnosilac prijave dužan је štampanu verziju elektronske prijave potpisati identično potpisu na identifikacionom dokumentu koji prilaže uz prijavu i dostaviti је Centralnoj izbornoj komisiji BiH u roku i na način na koji to podzakonskim aktom odredi Centralna izborna komisija BiH.

4. Državljanin BiH koji ima status izbjeglog lica iz Bosne i Hercegovine, а koji ima biračko pravo u skladu s ovim zakonom i upisan је u Centralni birački spisak, da bi se nalazio u izvodu iz Centralnog

biračkog spiska za glasanje van Bosne i Hercegovine, dužan је da za svake izbore podnese elektronsku prijavu Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

5. Uz elektronsku prijavu iz stava (4) ovog člana podnosilac prijave obavezno dostavlja: а) dokaz о identitetu podnosioca prijave;

b) ako mijenja biračku opciju pod kojom је upisan u Centralni birački spisak, u skladu s članom 20.8 ovog zakona, podnosi i dokaz о promjeni prebivališta u Bosni i Hercegovini;

с) dokaz о tačnoj adresi boravišta u inozemstvu.

6. Nakon podnošenja elektronske prijave, u smislu stavova (4) i (5) ovog člana, podnosilac prijave dužan је štampanu verziju elektronske prijave potpisati identično potpisu na identifikacionom dokumentu koji prilaže uz prijavu i dostaviti је Centralnoj izbornoj komisiji ВiН u roku i na način na koji to podzakonskim aktom odredi Centralna izborna komisija BiH.

7. Izbjeglo lice iz BiH koje se ne nalazi u Centralnom biračkom spisku, da bi se nalazilo u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van Bosne i Hercegovine, dužno је da podnese elektronsku prijavu Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

8. Uz elektronsku prijavu iz stava (7) ovog člana podnosilac prijave obavezno dostavlja: а) dokaz о identitetu podnosioca prijave;

2. dokaz о državljanstvu Bosne i Hercegovine;
3. dokaz о prebivalištu u Bosni i Hercegovini, u skladu s članom 20.8 ovog zakona; i
4. dokaz о tačnoj adresi boravišta u inozemstvu.

9. Dokaz о identitetu podnosioca prijave, u smislu stava (8) tačka а) ovog člana, jedan је od sljedećih važećih dokumenata:

а) pasoš;

b) važeća lična isprava izdata od zemlje domaćina; i

с) izbjeglički karton izdat od vlade zemlje domaćina ili druge međunarodne organizacije.

10. Popunjenu i potpisanu prijavu i potrebne dokumente podnosilac prijave dostavlja e-mailom, poštom ili lično. Postupak i način slanja, primanja, obrade, arhiviranja i zaštite elektronskih prijava i dokumenata utvrđuje Centralna izborna komisija BiH posebnim propisom.

11. Ako ispuni propisane uslove iz ovog člana, podnosilac prijave nalazit će se u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van Bosne i Hercegovine putem pošte ili u diplomatskokonzularnom predstavništvu BiH u inozemstvu.
12. Podnosilac prijave iz stavova (1), (4) i (7) ovog člana odgovoran је za tačnost podataka koje navodi u prijavi i vjerodostojnost dokaza koje prilaže uz prijavu.

13. Centralna izborna komisija BiH utvrđuje oblik i sadržaj obrasca prijave iz stavova (1), (4) i (7) ovog člana, način i postupak kojim se provjerava tačnost podataka navedenih u prijavi i vjerodostojnost dokaza priloženih uz prijavu.

14. Centralna izborna komisija BiH donosi odgovarajuća uputstva u vezi s postupkom upisa birača u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van Bosne i Hercegovine putem pošte ili u diplomatsko-konzularnom predstavništvu.

15. Upis u Centralni birački spisak državljana Bosne i Hercegovine је kontinuirani proces.

Član 3.16

1. Državljanin BiH iz člana 3.15, stavova (1), (4) i (7) ovog zakona dužan je dostaviti sve izmjene koje se odnose na podatke koje је prethodno dostavio u Centralnu izbornu komisiju BiH i na osnovu kojih se nalazi u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van Bosne i Hercegovine putem pošte ili u diplomatsko-konzularnom predstavništvu u inozemstvu. Izmjene о podacima dostavljaju se najkasnije do isteka roka utvrđenog za podnošenje prijave za glasanje van Bosne i Hercegovine za naredne izbore.

2. Ako državljanin BiH iz člana 3.15 stav (1) ovog zakona ne podnese prijavu prije isteka roka utvrđenog za podnošenje prijave za glasanje van Bosne i Hercegovine putem pošte ili u diplomatsko- konzularnom predstavništvu u inozemstvu na narednim izborima, nalazit će se u izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje na odgovarajućem biračkom mjestu u osnovnoj izbornoj jedinici u kojoj ima prebivalište.

3. Ako državljanin BiH iz člana 3.15 stav (2) ovog zakona ne dostavi dokaze о prebivalištu u Bosni i Hercegovini, u skladu s članom 20.8 ovog zakona, bit će upisan u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van Bosne i Hercegovine putem pošte ili u diplomatskokonzularnom predstavništvu u inozemstvu, s pravom glasa za osnovnu izbornu jedinicu u kojoj ima prebivalište.

4. Ako se državljanin BiH koji је upisan u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van zemlje vratio u Bosnu i Hercegovinu prije roka utvrđenog za zaključenje izvoda iz konačnog Centralnog biračkog spiska za naredne izbore, moći će ostvariti svoje biračko pravo glasanjem nepotvrđenim/kovertiranim glasačkim listićem.

5. Centar za birački spisak putem općinske izborne komisije dostavlja podatke о državljanima BiH iz stava (4) ovog člana Centralnoj izbornoj komisiji BiH radi evidentiranja nastalih promjena na izvodu iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van Bosne i Hercegovine putem pošte ili u diplomatsko- konzularnom predstavništvu BiH.

6. Ako se državljanin ВiН koji је upisan u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje van zemlje putem pošte ili u diplomatsko-konzularnom predstavništvu vratio u Bosnu i Hercegovinu nakon isteka roka utvrđenog za zaključenje izvoda iz konačnog Centralnog biračkog spiska za naredne izbore, bit će mu dozvoljeno da glasa nepotvrđenim/kovertiranim glasačkim listićem na biračkom mjestu u osnovnoj izbornoj jedinici za koju ima pravo da glasa.

Član 3.17

1. Državljanin Bosne i Hercegovine koji ima biračko pravo, a ne nalazi se u zaključenom izvodu iz Centralnog biračkog spiska, može glasati ako predoči važeći identifikacioni dokument iz člana 5.12 ovog Zakona i potvrdu o mjestu prebivališta.
2. Birač iz stava (1) ovog člana će glasati na biračkom mjestu prema njegovom prebivalištu.
3. Pravo iz stava (1) ovog člana može ostvariti birаč koji је nakon zaključenja Centralnog biračkog spiska napunio 18 godina, а nije upisan u Centralni birački spisak i birаč koji је upisan u Izvod za glasanje van Bosne i Hercegovine, а na dan izbora se vratio u Bosnu i Hercegovinu.

4. Centralna izborna komisija BiH utvrđuje propisima način i postupak glasanja birača iz stava (1) ovog člana i način provjere biračkog prava ovih birača.

Član 3.18.

Centralna izborna komisija BiH donosi bliže propise о uslovima i proceduri primjene ovog Poglavlja.

POGLAVLJE 4

OVJERAI KANDIDOVANJE ZA IZBORE

Član 4.1

Da bi učestvovali na izborima, političke stranke, nezavisni kandidati, koalicije i liste nezavisnih kandidata ovjeravaju se kod Centralne izborne komisije BiH.

Član 4.2

Da bi se ovjerio za izbore za sve organe na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, nezavisni kandidat ili kandidat na kandidatskoj listi političke stranke, nezavisnih kandidata ili kandidatskoj listi koalicije mora ispunjavati sljedeće uslove:

1. kandidat mora biti upisan u Centralni birački spisak u općini u kojoj se kandiduje, ili u općini unutar granica izborne jedinice ako se kandiduje za viši nivo vlasti, najkasnije do dana raspisivanja izbora; i

2. kandidat se može kandidovati samo za funkciju u jednoj izbornoj jedinici, na bilo kojem nivou vlasti, i pojaviti se na samo jednoj listi političke stranke, koalicije ili listi nezavisnih kandidata.

3. da је Centralnoj izbornoj komisiji BiH dostavio dokaz da је riješio svoj status ako obavlja neku od funkcija iz člana 1.8 stav (1) ovog zakona.

Član 4.3

Da bi učestvovala na izborima, politička stranka mora biti registrirana kod nadležnog organa, u skladu sa zakonom. Uz prijavu za ovjeru mora biti priložen dokaz koji nije stariji od 60 dana da je politička stranka registrovana kod nadležnog organa, koji nije stariji od 60 dana. Politička stranka mora podnijeti prijavu za ovjeru pod istim nazivom pod kojim se registrovala kod nadležnog organa.

Član 4.4

1. Prijava za ovjeru političke stranke ili nezavisnog kandidata sastoji se od spiska koji sadrži ime i prezime, originalan potpis, broj važeće lične karte i jedinstveni matični broj svakog birača upisanog u Centralni birački spisak koji podržava prijavu političke stranke ili nezavisnog kandidata. Prijava sadrži broj računa za finansiranje izborne kampanje.
2. Prijava se podnosi elektronski. Nakon podnošenja elektronske prijave, u smislu stava (1) ovog člana, podnosilac prijave dužan je štampanu verziju elektronske prijave dostaviti Centralnoj izbornoj komisiji BiH u roku i na način na koji za to podzakonskim aktom odredi Centralna izborna komisija BiH.
3. Političke stranke ili nezavisni kandidati, dužni su potpise prikupljati samo na obrascima

koje im dodjeli Centralna izborna komisija BiH. Ostali obrasci, koje dostavi politička stranka ili nezavisni kandidat, ne uzimaju se u obzir.

4. Obrazac za potpise također sadrži ime i prezime, broj važeće lične karte, originalni potpis i jedinstveni matični broj lica koje je odgovorno za prikupljanje potpisa podrške, a koja će biti odgovorna za vjerodostojnost prikupljenih potpisa podrške.
5. Da bi se ovjerili za učešće na izborima, politička stranka ili nezavisni kandidat moraju podnijeti Centralnoj izbornoj komisiji BiH prijavu za učestvovanje na izborima, koja sadrži najmanje:
   1. pet hiljada (5.000) potpisa birača upisanih u Centralni birački spisak za izbore za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine;

1. pet hiljada (5.000) potpisa birača upisanih u Centralni birački spisak za izbore za poslanike Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine;

1. tri hiljade (3.000) potpisa birača upisanih u Centralni birački spisak za izbore poslanika

Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, ili za izbore narodnih poslanika Narodne skupštine Republike Srpske, ili za izbor predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske;

1. pet stotina (500) potpisa birača upisanih u Centralni birački spisak za izbore poslanika u kantonalne skupštine Federacije Bosne i Hercegovine u kantonu u kojem broj birača upisanih u Centralni birački spisak na dan raspisivanja izbora nije bio veći od 100.000 birača, ili hiljadu (1000) potpisa za izbore u kantonu u kojem je ovaj broj bio veći od 100.000 birača upisanih u Centralni birački spisak;

1. stotinu potpisa birača upisanih u Centralni birački spisak za izbore za općinsko vijeće, odnosno

skupštinu općine i za načelnika općine, u općini u kojoj broj birača upisanih u Centralni birački spisak na dan raspisivanja izbora nije bio veći od 10.000 birača, ili 200 potpisa za izbore u općini u kojoj je ovaj broj bio veći od 10.000 birača upisanih u Centralni birački spisak;

1. pet % potpisa birača upisanih u Centralni birački spisak za izbore za općinsko vijeće, odnosno

skupštinu općine i za načelnika općine, u općini u kojoj broj birača upisanih u Centralni birački spisak na dan raspisivanja izbora nije bio veći od 1000 birača upisanih u Centralni birački spisak i

1. potpisi podrške podneseni za izbore za viši nivo vlasti važe i za niži nivo vlasti koji je uključen u taj nivo vlasti.

Član 4.5

1. Politička stranka čiji član je nosilac mandata u istom organu za koji politička stranka podnosi prijavu za ovjeru kandidature oslobođena je obaveze prikupljanja potpisa iz člana 4.4 ovog Zakona, osim za izbore za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

2. Politička stranka oslobođena je obaveze prikupljanja potpisa iz člana 4.4 ovog Zakona i u slučaju kada se podnosi prijava za ovjeru kandidature za organ koji je na istom ili nižem nivou od organa u kojem član političke stranke ima mandat. Potpisi podrške koji su prikupljeni za određeni nivo vlasti mogu se koristiti i na prijevremenim izborima u istom izbornom ciklusu.
3. U slučajevima iz stavova (1) i (2) ovog člana, politička stranka dostavlja potpisanu izjavu

izabranog zvaničnika kojom potvrđuje da је biо član te političke stranke u vrijeme kada је dobio mandat i da је još uvijek član te političke stranke.

Član 4.6

1. Politička stranka podnosi prijavu za ovjeru Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije 135 dana prije dana izbora.

2. Centralna izborna komisija BiH ovjerava prijavu političke stranke za učešće na izborima, ako su ispunjeni uslovi utvrđeni ovim Zakonom, najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijave.

3. Ako su podaci iz prijave netačni ili prijava sadrži neki drugi nedostatak u smislu ovog zakona ili podzakonskog akta Centralne izborne komisije BiH, Centralna izborna komisija BiH о tome obavještava podnosioca prijave, koji је dužan otkloniti nedostatke u roku od dva dana od dana prijema obavještenja. Ako politička stranka u ovom roku ne otkloni nedostatak iz ovog stava, Centralna izborna komisija BiH neće ovjeriti prijavu političke stranke za učešće na izborima.

4. Centralna izborna komisija BiH odlučuje da li će potvrditi ili odbiti prijavu za učešće na izborima.

Član 4.7

Ako dvije političke stranke ili koalicije ili dvije liste nezavisnih kandidata imaju identične nazive ili nazive koji su slični u tolikoj mjeri da bi mogli zbuniti birača ili ga dovesti u zabludu, Centralna izborna komisija BiH utvrđuje koja politička stranka ima pravo da koristi taj naziv u izborne svrhe, uzimajući u obzir datum kada se svaka politička stranka registrovala kod nadležnog organa.

Član 4.9

Kada se nezavisni kandidat s mandatom u svojstvu nezavisnog kandidata kandiduje za organ koji je na istom ili nižem nivou od organa u kojem ima mandat, oslobođen je obaveze prikupljanja potpisa iz člana 4.4 ovog Zakona, osim obaveze prikupljanja potpisa za izbor člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske.

Član 4.10

1. Nezavisni kandidat podnosi prijavu za kandidaturu najkasnije 135 dana prije izbora. Prijava sadrži ime i prezime, nacionalnost, adresu, jedinstveni matični broj, datum i potpis nezavisnog kandidata.
2. Centralna izborna komisija BiH potvrđuje prijavu nezavisnog kandidata za učestvovanje na izborima, ako su ispunjeni uslovi utvrđeni ovim zakonom najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijave.
3. Centralna izborna komisija BiH provjerava da li je prijava podnesena u skladu s ovim Zakonom, te ovjerava, odbija prijavu ili zahtjeva od kandidata da otkloni nepravilnosti u prijavi.

4. Ako Centralna izborna komisija BiH ustanovi da su podaci iz prijave netačni ili nepotpuni ili da prijava sadrži neki drugi nedostatak ili nepravilnosti u smislu ovog Zakona ili akta Centralne izborne komisije BiH, o tome obavještava podnosioca prijave, koji je dužan ispraviti nepravilnosti u roku od dva dana od dana prijema obavještenja. Nakon isteka ovog roka ako nezavisni kandidat ne otkloni

nedostatak ili nepravilnost iz ovog stava, Centralna izborna komisija BiH neće ovjeriti prijavu nezavisnog kandidata za učešće na izborima.

5. Nezavisni kandidat ne može se istovremeno kandidovati kao nezavisni kandidat u više od jedne izborne jedinice, niti se može istovremeno kandidovati na listi političke stranke, listi nezavisnih kandidata ili kandidatskoj listi koalicije.
6. Nakon ovjere, nezavisni kandidat ne može povući kandidaturu.

Član 4.11

Da bi se politička stranka ili nezavisni kandidat ovjerili za izbore dužni su podnijeti potpise podrške u skladu sa članom 4.4 ovog Zakona. Jedan birač može na obrascu za potpis podrške svoj glas dati samo jednoj političkoj stranci ili nezavisnom kandidatu u jednom entitetu. Centralna izborna komisija BiH reguliše način na koji se potpisi podrške provjeravaju i potvrđuju.

Član 4.12

1. Dvije ili više ovjerenih političkih stranaka koje žele formirati koaliciju moraju Centralnoj izbornoj komisiji BiH podnijeti prijavu za ovjeru pod jednim nazivom koalicije i akt o određivanju ovlaštenog predstavnika koalicije potpisan od svih predsjednika političkih stranaka članica koalicije i podatke o sjedištu koalicije, odnosno adresu na koju će biti dostavljana sva pismena.

2. Ako koalicije imaju identične nazive ili nazive koji su slični nazivu političke stranke ili koaliciji u tolikoj mjeri da bi mogli zbuniti birača ili ga dovesti u zabludu, Centralna izborna komisija BiH utvrđuje ko ima pravo da koristi taj naziv u izborne svrhe.

3. Koalicija podnosi prijavu za ovjeru najkasnije 110 dana prije dana izbora.

4. Ako su ispunjeni uslovi utvrđeni ovim Zakonom, Centralna izborna komisija BiH ovjerava prijavu koalicije za učešće na izborima najkasnije u roku od sedam dana od dana prijema prijave.

5. Ako Centralna izborna komisija BiH ustanovi da su podaci iz prijave netačni ili nepotpuni ili da prijava sadrži neki drugi nedostatak ili nepravilnosti u smislu ovog Zakona ili akta Centralne izborne komisije BiH, o tome obavještava podnosioca prijave, koji otklanja nepravilnosti u roku od dva dana od dana prijema obavještenja. Nakon isteka ovog roka ako koalicija ne otkloni nedostatak ili nepravilnost iz ovog stava, Centralna izborna komisija BiH neće ovjeriti prijavu koalicije za učešće na izborima

Član 4.13

1. Politička stranka koja je član koalicije ne može za isti organ vlasti učestvovati na izborima kao član druge koalicije ili kao posebna politička stranka.

2. Koalicija ima status političke stranke u izbornom procesu od dana ovjere za učešće na izborima koalicije, do dana ovjere izbornih rezultata. Politička stranka se, kao član koalicije, ne može povući iz ovjerene koalicije sve do ovjere izbornih rezultata.

Član 4.14

Koalicija može zadržati naziv pod kojim je bila ovjerena za prethodne izbore samo ako je sačinjavaju iste političke stranke koje su bile ovjerene kao koalicija na prethodnim izborima.

Član 4.15

1. Za izbore na svim nivoima vlasti, dva ili više ovjerenih nezavisnih kandidata mogu se udružiti i podnijeti jednu listu nezavisnih kandidata, pod jednim imenom i akt o određivanju lica ovlaštenog za zastupanje pred Centralnom izbornom komisijom BiH. Lista nezavisnih kandidata podnosi svoj zahtjev za ovjeru najkasnije 110 dana prije dana izbora.

2. Centralna izborna komisija BiH ovjerava prijavu liste nezavisnih kandidata za učešće na izborima ako su ispunjeni uslovi utvrđeni ovim Zakonom najkasnije u roku od sedam dana od dana prijema prijave.

3. Ako Centralna izborna komisija BiH ustanovi da su podaci iz prijave netačni ili nepotpuni ili da prijava sadrži neki drugi nedostatak ili nepravilnosti u smislu ovog Zakona ili akta Centralne izborne komisije BiH, o tome obavještava podnosioca prijave liste nezavisnih kandidata, koji je dužan otkloniti nepravilnosti u roku od dva dana od dana prijema obavještenja. Nakon isteka ovog roka ako podnosilac prijave liste nezavisnih kandidata ne otkloni nedostatak ili nepravilnost iz ovog stava, Centralna izborna komisija BiH neće ovjeriti prijavu liste nezavisnih kandidata za učešće na izborima.

Član 4.16

1. Uz prijavu za ovjeru, politička stranka ili nezavisni kandidat prilažu dokaz o uplaćenoj taksi koji je odredila Centralna izborna komisija BiH za te izbore. Uplaćeni novčani iznos takse za ovjeru se vraća ako politička stranka ili nezavisni kandidat osvoji:

1. za članove Predsjedništva BiH 1/3 glasova od ukupnog broja glasova koje je osvojio izabrani član Predsjedništva BiH na izborima,

1. za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske 1/3 glasova od ukupnog broja glasova koje je osvojio izabrani predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske na izborima, iz odgovarajućeg konstitutivnog naroda,

1. za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, za Narodnu skupštinu Republike Srpske i za skupštine kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine više od 3% od ukupnog broja važećih glasova u toj izbornoj jedinici,

1. za načelnike/gradonačelnike općina 1/3 glasova od ukupnog broja glasova koje je osvojio izabrani načelnik/gradonačelnik,

1. za odbornike/vijećnike općina više od 3% od ukupnog broja važećih glasova u toj izbornoj jedinici.

2. Ako je koalicija ili lista nezavisnih kandidata osvojila broj glasova iz stava (1) ovog člana, smatrat će se da je svaka politička stranka u koaliciji ili svaki nezavisni kandidat na listi nezavisnih kandidata ispunio uslov za povrat takse.

Član 4.17

Da bi politička stranka, koalicija, nezavisni kandidat ili lista nezavisnih kandidata bila ovjerena za učešće na izborima, dužni su uz svaku prijavu priložiti svu potrebnu dokumentaciju i podatke predviđene ovim Zakonom.

Član 4.18

1. Ovjerena politička stranka, koalicija ili lista nezavisnih kandidata dostavlja Centralnoj

izbornoj komisiji BiH kandidatsku listu na ovjeru. Ime i prezime kandidata na kandidatskoj listi ovjerenog političkog subjekta mora biti identično imenu i prezimenu kandidata u Centralnom biračkom spisku.

2. Nakon ovjere kandidatske liste, Centralna izborna komisija BiH neće prihvatiti izmjene imena i prezimena kandidata, osim u slučaju ustanovljenja postojanja tehničke greške u imenu i prezimenu.

Član 4.19

1. Ovjerena politička stranka ili koalicija podnose posebnu kandidatsku listu za svaku izbornu jedinicu.

2. Broj kandidata na kandidatskoj listi može biti veći za 5 kandidata od broja mandata koji se dodjeljuju.

3. Svaka kandidatska lista uključuje kandidate muškog i ženskog pola, koji su ravnopravno zastupljeni. Ravnopravna zastupljenost polova postoji u slučaju kada je jedan od polova zastupljen s najmanje 40% od ukupnog broja kandidata na listi. Kandidati pola koji je manje zastupljen raspoređuju se na kandidatskoj listi na slijedeći način: najmanje jedan kandidat manje zastupljenog pola među prva dva kandidata, dva kandidata manje zastupljenog pola među prvih pet kandidata i tri kandidata manje zastupljenog pola među prvih osam kandidata, itd.

4. Kandidatska lista sadrži ime i prezime svakog kandidata na listi, jedinstveni matični broj, adresu prebivališta, izjašnjenje o pripadnosti konstitutivnom narodu ili grupi ostalih, potpis predsjednika političke stranke, odnosno potpis ovlaštenog lica koalicije za zastupanje pred Centralnom izbornom komisijom BiH. Uz prijedlog liste dostavlja se izjašnjenje svakog od kandidata na listi o prihvatanju kandidature i izjava da nema smetnji iz člana 1.8 stav (1) i 1.10 stav (1) tačka 5. ovog Zakona. Izjašnjenje i izjave moraju biti ovjerene na način propisan zakonom ili kod nadležne općinske izborne komisije.

5. Izjašnjenje o pripadnosti konstitutivnom narodu ili grupi ostalih iz stava (4) ovog člana koristit će se kao osnov za ostvarivanje prava na izabranu odnosno imenovanu funkciju za koju je uslov izjašnjenje o pripadnosti konstitutivnom narodu ili grupi ostalih u izbornom ciklusu za koji je kandidatska lista podnesena.

6. Kandidat ima pravo da se ne izjasni o svojoj pripadnosti konstitutivnom narodu ili grupi ostalih na kandidatskoj listi, ali neizjašnjavanje će se smatrati kao odustajanje od prava na izabranu, odnosno imenovanu funkciju za koju je uslov izjašnjenje o pripadnosti konstitutivnom narodu ili grupi ostalih.

7. Ako se na kandidatskim listama nalazi veći broj kandidata od broja propisanog stavom (2) ovog člana ili kandidatska lista ne ispunjava uslove iz stava (3) ovog člana, Centralna izborna komisija BiH ovjerit će kandidatsku listu do broja na listi koji ispunjava uslove propisane ovim Zakonom.

Član 4.20

Ime kandidata na listi političke stranke, koalicije ili na listi nezavisnih kandidata ne može se povući nakon što kandidatsku listu ovjeri Centralna izborna komisija BiH. Ako је kandidat u potpunosti lišen poslovne sposobnosti ili оdbiје mandat nakon ovjere izbornih rezultata od Centralne izborne komisije BiH, ime tog kandidata briše se s kandidatske liste i mandat se dodjeljuje u skladu s članom u skladu s članom 9.10, osim za liste u kantonima i općinama gdje se mandati dodjeljuju u skladu s članom 13.5

ovog zakona. Kandidat ili njegov zakonski zastupnik, u slučaju kada је kandidat u potpunosti

lišen poslovne sposobnosti, mora Centralnoj izbornoj komisiji BiH podnijeti izjavu о odbijanju mandata u pisanoj formi.

Član 4.21

1. Kandidatske liste političkih stranaka, liste nezavisnih kandidata i koalicija podnose se elektronski, a štampani primjerak elektronski podnesenih kandidatskih lista podnosilac mora dostaviti Centralnoj izbornoj komisiji BiH najkasnije 90 dana prije dana održavanja izbora.

2. Centralna izborna komisija BiH pregleda kandidatsku listu i ovjerava ili odbija kandidate na listi najkasnije 25 dana nakon što joj je kandidatska lista podnesena. Centralna izborna komisija BiH obavještava političku stranku, koaliciju ili listu nezavisnih kandidata o kandidatima koji su odbijeni. Politička stranka, koalicija ili lista nezavisnih kandidata dužna je u roku od pet dana od dana prijema obavještenja otkloniti nepravilnosti na kandidatskoj listi, zamjenjivanjem kandidata ili osiguravanjem dodatne dokumentacije, ako Centralna izborna komisija BiH uputi takav zahtjev. Ovjeravanje, odnosno odbijanje kandidata na listama se mora završiti najkasnije 65 dana prije dana održavanja izbora.

3. Nakon ovjere kandidatskih listi, sve do isteka mandata organa, politička stranka, koalicija ili lista nezavisnih kandidata ne mogu mijenjati kandidatsku listu, niti kandidat može povući kandidaturu.

4. Nakon ovjere kandidatskih listi, pa do početka štampanja glasačkih listića, politička stranka, koalicija i lista nezavisnih kandidata ima pravo da zamijeni kandidata na listi samo u slučaju smrti kandidata, ili ako su u tom vremenu nastupili razlozi iz člana 1.10 stav (1) tačka 5. ovog Zakona.

Član 4.22

1. Centralna izborna komisija BiH vodi evidenciju o prijavama za ovjeru učešća na izborima.

2. Sve izmjene podataka koje se vode u evidenciji o prijavama za ovjeru učešća na izborima, politička stranka, koalicija, nezavisni kandidat i lista nezavisnih kandidata dužni su, u roku od deset dana od dana izmjene, dostaviti Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Član 4.23

1. Nakon ovjeravanja podnesenih kandidatskih listi, Centralna izborna komisija BiH objavljuje kandidatsku listu sa nazivima ovjerenih političkih stranaka, koalicija, nezavisnih kandidata i listi nezavisnih kandidata, za svake izbore, prema redoslijedu koji se dobije žrijebanjem, u skladu sa članom

5.15 ovog Zakona. Kandidatske liste objavljuju se u službenim glasilima najkasnije 45 dana prije dana izbora. Kandidatske liste se također izlažu na biračkim mjestima i objavljuju u sredstvima javnog informisanja.

2. Centralna izborna komisija BiH uklonit će s kandidatske liste kandidata iz člana 4.21 stav (4) ovog Zakona i naložiti političkoj stranci, koaliciji ili listi nezavisnih kandidata da u roku od 48 sati izvrši zamjenu kandidata na kandidatskoj listi i takav kandidat podliježe provjerama u skladu s odredbama ovog Zakona.
3. Ako politička stranka, koalicija i lista nezavisnih kandidata ne izvrši zamjenu kandidata u

roku iz stava (2) ovog člana, kandidatska lista bez imena kandidata iz člana 4.21 stav (4) ovog Zakona smatrat će se potpunom i ovjerenom.

Član 4.24

1. Svaka politička stranka ili koalicija, koja je ovjerena da predloži kandidate za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ili za Narodnu skupštinu Republike Srpske podnosi Centralnoj izbornoj komisiji BiH kandidatsku listu za kompenzacijske mandate. Ta lista dostavlja se za svaki od navedenih organa za koji je politička stranka ili koalicija ovjerena, u roku od pet dana od dana ovjere listi kandidata u skladu s članom 4.21 ovog Zakona.

2. Kandidatska lista za kompenzacijske mandate sadrži samo imena kandidata koji se već nalaze na redovnim kandidatskim listama koje je podnijela politička stranka ili koalicija za jednu ili više višečlanih izbornih jedinica. Kandidati koji se nalaze na kandidatskoj listi za kompenzacijske mandate mogu biti sa liste bilo koje višečlane izborne jedinice jednog entiteta i za isti izborni nivo.

Svaka kandidatska lista za kompenzacione mandate uključuje kandidate muškog i ženskog pola koji su ravnopravno zastupljeni. Ravnopravna zastupljenost polova postoji u slučaju kada je jedan od polova zastupljen s najmanje 40% od ukupnog broja kandidata na listi. Kandidati manje zastupljenog pola raspoređuju se na kandidatskoj listi za kompenzacione mandate na sljedeći način: najmanje jedan kandidat manje zastupljenog pola među prva dva kandidata, dva kandidata manje zastupljenog pola među prvih pet kandidata, tri kandidata manje zastupljenog pola među prvih osam kandidata itd.

3. Kandidatska lista za kompenzacijske mandate može sadržati maksimalno onoliko imena kandidata koliko je političkoj stranci ili koaliciji već ovjereno na svim redovnim kandidatskim listama za sve višečlane izborne jedinice jednog entiteta i za isti izborni nivo.
4. Kandidatska lista za kompenzacijske mandate neće se štampati na glasačkom listiću i koristi se samo u svrhu dodjele kompenzacijskih mandata na osnovu članova 9.7, 10.6 i 11.6 ovog Zakona. Liste objavljuje u “Službenom glasniku BiH“ i sredstvima javnog informisanja Centralna izborna komisija BiH.

Član 4.25

1. U smislu ovog Poglavlja, svaki dokument ili pismeno koje politička stranka, koalicija, nezavisni kandidat ili lista nezavisnih kandidata podnese Centralnoj izbornoj komisiji BiH smatrat će se važećim samo ako su ga potpisala lica koja su u prijavi za ovjeru za učešće na izborima navedena kao lica ovlaštena za zastupanje i čiji je potpis deponovan kod Centralne izborne komisije BiH.

2. U smislu ovog Poglavlja, Centralna izborna komisija BiH će sve odnose sa političkom strankom, koalicijom, nezavisnim kandidatom i listom nezavisnih kandidata obavljati isključivo preko sjedišta političke stranke, koalicije, nezavisnog kandidata ili liste nezavisnih kandidata ili preko lica ovlaštenog za zastupanje pred Centralnom izbornom komisijom BiH.

POGLAVLJE 5 PROVEDBA IZBORA

Član 5.1

1. Glasanje se provodi na biračkim mjestima, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

2. Biračka mjesta određuje općinska izborna komisija najkasnije 65 dana prije dana održavanja izbora, uzimajući u obzir pristupačnost biračkih mjesta za birаčе s invaliditetom i tehničke preduslove neophodne za funkcioniranje izbornih tehnologija potrebnih tokom provođenja izbora. Općinska izborna komisija, neposredno nakon određivanja biračkih mjesta, podnosi spisak lokacija biračkih mjesta Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Centralna izborna komisija BiH može promijeniti lokaciju biračkog mjesta ako utvrdi da nije pogodna za glasanje.
3. Biračko mjesto ne može se nalaziti u vjerskom objektu, zgradi organa vlasti, zgradi koja je vlasništvo političke stranke ili u kojoj je sjedište političke stranke, zgradi koja je korištena kao mjesto za mučenja ili zlostavljanja, ili mjestu gdje se služi ili konzumira alkohol.

4. Svako biračko mjesto označava se rednim brojem.

5. Općinska izborna komisija, najkasnije 15 dana prije dana izbora, objavljuje koja su biračka mjesta određena za glasanje i gdje birači mogu glasati.

Član 5.2

1. Biračko mjesto određuje se uzimajući u obzir udaljenost birača od biračkog mjesta i u skladu s brojem birača, koji u pravilu treba biti između tri stotine (300) i hiljadu (1000), osim u opravdanim slučajevima utvrđenim u propisima Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

2. U prostoriji određenoj za glasanje uređuje se poseban prostor u kojem je osigurana tajnost glasanja.

3. Općinska izborna komisija dužna je blagovremeno osigurati da prostor određen za biračko mjesto bude pripremljen i otvoren za vrijeme glasanja.

4. Pod biračkim mjestom i njegovom okolinom, u smislu ovog zakona, smatra se biračko mjesto kao i prostor u krugu od 50 metara od ulaza u zgradu u kojoj se nalazi biračko mjesto.

Član 5.2a

1. Biračka mjesta koja je posebno odredila Centralna izborna komisija BiH nakon konsultacija s općinskom izbornom komisijom, uključujući i prostoriju predviđenu za glasanje i/ili brojanje glasačkih listića, mogu biti pokrivena opremom za video nadzor na način na kojim se ne ugrožava tajnost glasanja.

2. Centralna izborna komisija BiH donijet će obavezujuće Uputstvo o instalaciji, korištenju opreme za video nadzor, prijenosu i čuvanju nadzornih video snimaka te o odgovornostima nadležnih organa koji su u tom smislu zaduženi za provođenje izbora, kao i o prekršajima zbog kršenja tih pravila.

Član 5.3

1. Općinska izborna komisija, u skladu s uputstvom Centralne izborne komisije BiH, a najkasnije 12 sati prije otvaranja biračkih mjesta na dan izbora, dostavlja biračkom odboru na biračkom mjestu izborni materijal, uključujući odgovarajući broj glasačkih kutija, glasačkih listića i kandidatskih listi,

izvod iz Centralnog biračkog spiska za određeno biračko mjesto i obrazac zapisnika o radu

biračkog odbora o čemu se sačinjava zapisnik koji potpisuju svi članovi biračkog odbora. Izborni materijal se u noći prije otvaranja biračkog mjesta čuva u zaključanim prostorijama na lokaciji biračkog mjesta.

2. U slučaju da izborni materijal iz stava (1) ovog člana nije dostavljen potpun i u ispravnom stanju, birački odbor odmah o tome obavještava općinsku izbornu komisiju koja je obavezna da otkloni sve uočene nedostatke odmah, a najkasnije do otvaranja biračkog mjesta.
3. Birački odbor dužan је izborni materijal iz stava (1) ovog člana odmah nakon preuzimanja zaključati na biračkom mjestu u prisustvu policije i odgovoran je za sigurnost izbornog materijala od trenutka prijema tog materijala do završetka svih svojih dužnosti nakon zatvaranja biračkog mjesta i uručenja materijala općinskoj izbornoj komisiji, u skladu s odredbama ovog Zakona.

4. Policija asistira u osiguranju izbornog materijala iz stava (1) ovog člana.

Član 5.3а

1. U skladu s uputstvom Centralne izborne komisije BiH, općinska izborna komisija dostavlja na biračkim mjestima relevantne izborne tehnologije za svako od biračkih mjesta najkasnije 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta na dan održavanja izbora.
2. Birački odbor dužan је izborne tehnologije iz stava (1) ovog člana odmah nakon preuzimanja zaključati na biračkom mjestu u prisustvu policije i odgovoran је za njihovu sigurnost od trenutka njihovog prijema do završetka svih svojih dužnosti.

Član 5.4

1. Centralna izborna komisija BiH osigurava biračkom odboru dovoljan broj glasačkih listića, uključujući jedan broj dodatnih glasačkih listića u odnosu na broj glasačkih listića koji su prema izvodu iz Centralnog biračkog spiska potrebni za to biračko mjesto. Centralna izborna komisija BiH donosi propise kojima se utvrđuje način zaduživanja glasačkih listića izdatih pojedinom biračkom mjestu.

2. Nadležna općinska izborna komisija, u skladu s uputstvima Centralne izborne komisije BiH, potvrđuje broj primljenih glasačkih listića, kao i broj glasačkih listića dostavljenih biračkim mjestima.

3. Centralna izborna komisija BiH donosi propise о izgledu, sadržaju, svojstvima i karakteristikama papira, štampi i kontroli zaduženih glasačkih listića.

Član 5.5

1. Predsjednik i svi članovi biračkog odbora dužni su biti prisutni tokom cijelog procesa glasanja i brojanja glasačkih listića.

2. Predsjednika i članove biračkog odbora u slučaju njihovog odsustva prilikom procesa glasanja ili brojanja glasačkih listića zamjenjuju njihovi zamjenici.

3. Na biračkom mjestu nа kojem је glasalo više od 350 birača, zamjenici predsjednika i zamjenici članova biračkog odbora dužni su učestvovati tokom cijelog procesa brojanja glasačkih listića.
4. Predsjednik biračkog odbora može ovlastiti zamjenika predsjednika i zamjenike članova

biračkog odbora da prisustvuju tokom cijelog postupka prebrojavanja glasačkih listića na biračkom mjestu na kojem je glasalo manje od 350 birača.

Član 5.6

1. Predsjednik biračkog odbora, zajedno sa ostalim članovima biračkog odbora, održava red na biračkom mjestu i njegovoj okolini. Ako se red na biračkom mjestu naruši, predsjednik biračkog odbora će tražiti pomoć policije. Glasanje se prekida dok se na biračkom mjestu nalaze pripadnici policije.
2. Predsjednik biračkog odbora, prilikom otvaranja biračkog mjesta, dužan je u skladu s propisom Centralne izborne komisije BiH odrediti dužnosti svakom članu biračkog odbora i evidentirati ih u dijelu zapisnika o radu biračkog odbora predviđenom za unošenje navedenih podataka.

3. Predsjednik biračkog odbora može sa biračkog mjesta i njegove okoline udaljiti svako lice koje narušava red. Svako udaljavanje sa biračkog mjesta bit će zabilježeno u zapisnik o radu biračkog odbora. Birački odbor odlučuje o udaljavanju sa biračkog mjesta posmatrača akreditiranog u skladu s odredbama Poglavlja 17 ovog Zakona.
4. Na biračkom mjestu i u njegovoj okolini nije dozvoljeno nošenje oružja ili opasnih predmeta, osim za pripadnike policije u slučajevima navedenim u stavu (1) ovog člana.

5. Nije dozvoljeno donošenje obilježja i simbola sa političkom konotacijom na biračko mjesto i u njegovu okolinu.

Član 5.7

1. Tokom procesa glasanja vodi se zapisnik o radu biračkog odbora. Zapisnik о radu biračkog odbora vodi se kontinuirano, detaljno i čitko. Zapisnik o radu biračkog odbora je pisani dokument u koji se upisuju informacije u vezi sa glasanjem, kao i drugi događaji koji se dešavaju na biračkom mjestu i u njegovoj okolini, od otvaranja biračkog mjesta do utvrđivanja izbornih rezultata. Formu zapisnika o radu biračkog odbora propisuje Centralna izborna komisija BiH. U zapisnik se unose sljedeći podaci:

1. spisak i količina izbornog materijala, dostavljena biračkom mjestu;

1. spisak svih akreditiranih posmatrača na biračkom mjestu;

1. zapažanja o svim važnim događajima do kojih dođe na biračkom mjestu i

1. svi podaci koji se, u skladu s odredbama ovog Zakona, unose u zapisnik o radu biračkog odbora.

2. Član biračkog odbora, birač ili akreditirani posmatrač ima pravo da u zapisnik o radu biračkog odbora unese svoje mišljenje ili primjedbe na proces glasanja, ili ih predati u pisanoj formi, o čemu predsjednik biračkog odbora izdaje potvrdu o predaji primjedbi, a o čemu može obavijestiti i općinsku izbornu komisiju. Ako ovo lice lično ne potpiše zapisnik o radu biračkog odbora, njegovo mišljenje ili primjedba neće biti razmatrani.
3. Ako se članu biračkog odbora, biraču ili akreditiranom posmatraču onemogući da unese svoje mišljenje ili primjedbe u zapisnik, one se mogu dostaviti općinskoj izbornoj komisiji.

Član 5.8

Prije početka glasanja, birački odbor, u sastavu predviđenom članom 5.5 ovog Zakona, u prisustvu akreditovanih posmatrača će:

1. izložiti prazne glasačke kutije i zapečatiti ih;

1. prebrojati i upisati u odgovarajuće obrasce ukupan broj birača za biračko mjesto na osnovu izvoda iz Centralnog biračkog spiska;

1. prebrojati i upisati u odgovarajuće obrasce ukupan broj svih glasačkih listića koji su primljeni za to biračko mjesto;

1. provjeriti funkcionalnost i ispravnost izbornih tehnologija;
2. na vidljivom mjestu izložiti spisak članova biračkog odbora s nazivom političkog subjekta koji ih је nominirao.

Član 5.9

1. Glasanje traje neprekidno u toku dana, sa početkom u 7.00 sati i završetkom u 19.00 sati. Ako dođe do narušavanja reda, predsjednik biračkog odbora može prekinuti glasanje dok se ne uspostavi red. Razlozi i uzroci prekida glasanja unose se u zapisnik o radu biračkog odbora.

2. Biračko mjesto zatvara se u 19.00 sati. Biračima koji čekaju u redu na biračkom mjestu u vrijeme njegovog zatvaranja dozvoljeno je da glasaju.

3. Ako је glasanje prekinuto zbog narušavanja javnog reda ili zbog tehničke neispravnosti izborne tehnologije kraće od tri sata, glasanje će se produžiti za period u dužini trajanja tog prekida, o čemu odlučuje predsjednik biračkog odbora. Ako je prekid trajao duže od tri sata, o dužini perioda za koji se glasanje produžava odlučuje općinska izborna komisija.

4. Ako biračko mjesto nije otvoreno na vrijeme, a kašnjenje je trajalo do tri sata ili kraće, glasanje na tom biračkom mjestu može se produžiti za vremenski period u dužini trajanja kašnjenja. Ako je kašnjenje trajalo duže od tri sata, o dužini perioda za koji se glasanje produžava odlučuje općinska izborna komisija.

Član 5.10

Centralna izborna komisija BiH i nadležni organi za provođenje izbora osiguravaju da glasanje bude tajno i da se obavlja lično, glasačkim listićem.

Član 5.11

1. Članovi biračkog odbora dužni su objasniti biraču način glasanja i osigurati tajnost glasanja.

2. Članovi biračkog odbora ne smiju uticati na odluku birača.

Član 5.12

1. Birač glasa na biračkom mjestu u kojem je upisan u izvod iz Centralnog biračkog spiska.

2. Birač koji, u skladu s ovim Zakonom, ima pravo glasati za općinu u kojoj je imao prebivalište 1991. godine, može glasati na biračkom mjestu za glasanje u odsustvu.
3. Člаn biračkog odbora utvrđuje identitet birača na osnovu važeće lične isprave i na osnovu

elektronske identifikacije birača koja podrazumijeva korištenje relevantnih biometrijskih podataka birača koji se prenose sigurnim elektronskim prenosom podataka između biračkih odbora, IDDEEA-e i Centralne izborne komisija BiH, uzimajući u obzir Zakon o zaštiti ličnih podataka.

4. Identitet lica koji se zbog invaliditeta ili bilo kojeg drugog opravdanog razloga predviđenog podzakonskim aktom kojeg donosi Centralna izborna komisija BiH ne može utvrditi putem elektronske identifikacije birača utvrđuje se isključivo na osnovu važeće lične isprave
5. Važeća lična isprava, sa fotografijom, u smislu stava (3) ovog člana, jedan je od sljedećih dokumenata:
   1. lična karta,
   2. pasoš i
   3. vozačka dozvola.

6. Ako je birač promijenio ime, obavezan je, uz jednu od navedenih ličnih isprava, dati na uvid i rješenje o promjeni imena izdato od nadležnog organa.

Član 5.13

1. Član biračkog odbora dužan je utvrditi identitet birača u skladu s članom 5.12 ovog zakona.
2. Član biračkog odbora dužan je označiti ime i prezime birača na izvodu iz Centralnog biračkog spiska, nakon čega se birač potpisuje na izvodu iz Centralnog biračkog spiska, a potom član biračkog odbora izdaje odgovarajući glasački listić ili listiće.
3. Član biračkog odbora ima odgovornost i dužnost upozoriti svakog birača da njegov potpis na izvodu iz Centralnog biračkog spiska mora odgovarati potpisu na identifikacionom dokumentu koji predočava članu biračkog odbora radi identifikacije iz stava (1) ovog člana.
4. Član biračkog odbora ima odgovornost i dužnost upozoriti svakog birača da će se elektronska identifikacija birača potvrditi samo ako odgovara podacima koje vodi nadležni državni organ.

Član 5.13a

1. Centralna izborna komisija BIH će donijeti obavezujuće uputstvo o načinu i proceduri identifikacije birača predviđene članom 5.12 i članom 5.13 ovog zakona.

2. Centralna izborna komisija BiH donosi propise za obezbjeđivanje sigurnog elektronskog prijenosa podataka između biračkih odbora, IDDEEA-e i Centralne izborne komisije BiH, s ciljem vođenja elektronskih sistema za razmjenu podataka o identifikaciji birača, vodeći računa o Zakonu o zaštiti ličnih podataka.

Član 5.14

1. Centralna izborna komisija BiH utvrđuje izgled, sadržaj, svojstva i karakteristike glasačkog listića za sve nivoe neposrednih izbora u Bosni i Hercegovini.

2. Glasački listić omogućava biraču da glasa samo za jednu od sljedećih opcija:
   1. nezavisnog kandidata; ili
   2. političku stranku, koaliciju ili listu nezavisnih kandidata; ili
   3. mogućnost da, u okviru kandidatske liste jedne političke stranke, koalicije ili liste nezavisnih kandidata, označi jednog ili najviše tri kandidata na jednoj listi koju je birač odabrao. Ako је birаč validno označio više od tri kandidata na jednoj listi, smatra se da је ta lista dobila jedan važeći glas u svrhu raspodjele mandata, dok se preferencijalni glasovi s liste smatraju nevažećim.

3. Birač može glasati samo na način koji је utvrđen u ovom članu, а što će biti bliže uređeno podzakonskim aktom Centralne izborne komisije BiH.

Član 5.15

1. Glasački listić sadrži samo sljedeće podatke:

1. datum izbora;
2. naziv organa za koji se vrši izbor;
3. nazive političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata i imena nezavisnih kandidata s oznakom «nezavisni kandidat», po redoslijedu utvrđenom na zbirnoj listi žrijebanjem provedenim kako bi se odredio njihov redoslijed na glasačkom listiću, kao i imena svih kandidata na listama i
4. uputstvo o načinu ispunjavanja glasačkog listića.
5. uputstvo glasaču za korištenje izbornih tehnologija koje utiču na način glasanja.

2. Za svaku političku stranku, koaliciju, listu nezavisnih kandidata i nezavisnog kandidata, žrijebanjem se izvlači broj, kako bi se odredio njihov redoslijed na glasačkom listiću. Broj dobijen žrijebanjem koristi se za određenu političku stranku ili koaliciju za svaki nivo izbora za koji se ta politička stranka ili koalicija pojavljuje na glasačkom listiću. Centralna izborna komisija BiH objavljuje mjesto, datum i vrijeme održavanja žrijebanja za redoslijed na glasačkom listiću. Predstavnici političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata, nezavisnih kandidata i drugi akreditirani posmatrači mogu prisustvovati žrijebanju.

Član 5.16

Birač glasa u posebnom prostoru u kojem je osigurana tajnost glasanja.

Član 5.17

Glasački listić je nevažeći:

1. ako nije ispunjen, ili je ispunjen tako da nije moguće sa sigurnošću utvrditi kojoj je političkoj stranci, koaliciji, nezavisnom kandidatu ili listi nezavisnih kandidata birač dao svoj glas;
2. ako su dopisana imena kandidata; ili
3. ako je označeno više od jedne političke stranke, koalicije, nezavisnog kandidata ili liste nezavisnih kandidata; ili
4. ako se na osnovu oznaka, koje je birač dopisao na glasački listić, kao što je potpis, može utvrditi njegov identitet; ili
5. ako birač označi glasački listić na način drugačiji od onog koji je utvrđen u članu 5.14 ovog Zakona
6. ako ne sadrži otisak pečata, ili
7. ako ga nije potpisao član biračkog odbora

Član 5.18

1. Ako se ime birača ne nalazi na izvodu iz Centralnog biračkog spiska zato što se birač registrovao u Centralni birački spisak da glasa izvan zemlje, a vratio se da glasa lično u Bosni i Hercegovini, njegovo ime dodaje se na poseban obrazac koji sadrži sve podatke kao i izvod iz Centralnog biračkog spiska. Birač se potpisuje na izvod i ima pravo glasati nepotvrđenim–kovertiranim glasačkim listićem, u skladu s odredbama ovog Zakona.

2. Lične isprave birača zadržavaju se dok birač ne vrati nepotvrđeni-kovertirani glasački listić u zapečaćenoj koverti. Birač stavlja svoj glasački listić u posebnu kovertu, na kojoj će se naznačiti podaci na osnovu kojih se može provjeriti njegovo biračko pravo. Koverta će biti zapečaćena prije nego što je birač ubaci u glasačku kutiju. Poslije zatvaranja biračkog mjesta i poslije otvaranja glasačkih kutija, u skladu s odredbama ovog Zakona, birački odbor broji nepotvrđene-kovertirane glasačke listiće iz glasačke kutije i zapisuje dobijeni broj u zapisnik o radu biračkog odbora, te pakuje i dostavlja sve zapečaćene koverte općinskoj izbornoj komisiji. Općinska izborna komisija prosljeđuje Centralnoj izbornoj komisiji BiH pakete zapečaćenih koverti sa svih biračkih mjesta u toj općini. Centralna izborna komisija BiH potvrđuje da je taj birač registrovan u Centralni birački spisak da glasa izvan zemlje, kao i biračko pravo tog birača prije nego što se otvori koverta i prije nego što glasački listić bude prebrojan. Ako ne može biti potvrđeno da je taj birač registrovan u Centralni birački spisak za glasanje van zemlje i da ima biračko pravo, koverta se ne otvara, niti se broji.

Član 5.19

1. Na zahtjev birača koji je slijep, nepismen ili je lice s invaliditetom, predsjednik biračkog odbora odobrava primjenu postupka po kojem drugo lice, koje izabere birač koji nije u mogućnosti da glasa, pomaže tom biraču pri potpisivanju izvoda iz Centralnog biračkog spiska i glasanju.

2. Lice koje pomaže pri glasanju ne može biti član biračkog odbora, akreditirani posmatrač ili posmatrač političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata.

3. Lice koje pomaže biraču da glasa napisat će svoje ime štampanim slovima, jedinstveni matični broj (JMB), na izvod iz Centralnog biračkog spiska do imena birača kojem je pomagalo i potpisati se. Lice koje pomaže tom biraču ne mora biti registrovan birač.

4. Jedno lice može, u smislu stava (1) i (2) ovog člana, pomagati samo jednom biraču na dan izbora.

5. U slučaju da je biračko mjesto opremljeno izbornim tehnologijama pomoću kojih se licu s invaliditetom omogućava da glasa samostalno, pomoć drugog lica će biti isključena radi zaštite tajnosti glasanja.
6. Centralna izborna komisija BiH će podzakonskim aktom regulirati način primjene ovog člana.

Član 5.20

U slučaju oštećenja glasačkog listića u toku glasanja, birački odbor dužan je biraču izdati novi glasački listić i odložiti oštećeni listić u posebnu kovertu sa naznakom “oštećeni glasački listići“.

Član 5.21

1. Državljanin BiH koji ima biračko pravo, a koji je u inostranstvu, ima pravo glasati poštom. Centralna izborna komisija BiH utvrđuje način i proceduru glasanja državljana BiH poštom.
2. Centralna izborna komisija BiH donosi propise za glasanje državljana BiH koji imaju biračko pravo, a koji su vezani za domove zbog starosti, bolesti ili invaliditeta, koji su zatvorenici ili su vezani za ustanove.

Član 5.22

1. Centralna izborna komisija BiH donosi propise za ručno i elektronsko brojanje glasačkih listića i utvrđivanje rezultata glasanja birača koji su glasali nepotvrđenim glasačkim listićima, birača koji su glasali glasačkim listićima za glasanje u odsutnosti, birača zatvorenika i pritvorenika ili birača koji su vezani za ustanove, birača koji su vezani za domove i nisu u mogućnosti da dođu na biračko mjesto zbog starosti, bolesti ili invaliditeta, kao i birača koji su glasali poštom.

2. Svi glasački listići broje se na biračkim mjestima, osim ako Centralna izborna komisija BiH utvrdi da će se glasački listić brojati u jednom ili više glavnih centara za brojanje. Centralna izborna komisija BiH donosi propise za brojanje glasova glasačkih listića u jednom ili više glavnih centara za brojanje. Centralna izborna komisija BiH donosi propise za ručno i elektronsko brojanje glasova i utvrđivanje rezultata glasanja u glavnom centru za brojanje, uključujući i slučajeve kada se izborni rezultati ne mogu utvrditi na određenom biračkom mjestu zbog neispravnosti izborne tehnologije. Rezultati glasanja u glavnom centru za brojanje bit će javno izloženi u centru za brojanje kako bi javnost mogla imati uvida u njih, а kopije rezultata glasanja bit će uručene akreditiranim posmatračima rada glavnog centra za brojanje na njihov zahtjev.

3. Centralna izborna komisija BiH imenuje direktora Glavnog centra za brojanje, kao i tri zamjenika. Direktor i njegovi zamjenici imenuju se iz redova različitih konstitutivnih naroda, odnosno jedan iz reda ostalih. Direktor i njegovi zamjenici su lica sa najmanje tri godine iskustva u provođenju izbora i ne mogu biti članovi političke stranke.

4. Glasački listići broje se tako da se ne naruši tajnost glasanja.

Član 5.23

1. Ako se brojanje glasačkih listića vrši na biračkom mjestu, birački odbor počinje prebrojavanje glasova nakon završetka procesa glasanja i zatvaranja biračkog mjesta.
2. U slučaju da se prebrojavanje vrši upotrebom izborne tehnologije kojom se glasački listići broje automatski, automatsko prebrojavanje rezultata i prenos rezultata glasanja vrši se odmah po zatvaranju biračkog mjesta. Nakon završetka navedenog postupka birački odbor vrši ručno prebrojavanje.

3. Birački odbor prvo broji neiskorištene i upropaštene glasačke listiće i stavlja ih u odvojene pakete koji se nakon toga zapečate.
4. Birački odbor nakon toga odvojeno broji birače koji su potpisali izvode iz Centralnog biračkog spiska, birače koji su potpisali poseban izvod iz člana 5.18 ovog Zakona, te utvrđuje ukupan broj birača, koji su glasali na biračkom mjestu, i upisuje ove podatke u odgovarajuće obrasce. Birački odbor zatim otvara jednu po jednu glasačku kutiju i broji koverte sa nepotvrđenim glasačkim listićima, ako ih ima, kao i glasačke listiće koji se nalaze u glasačkoj kutiji. Nakon toga, birački odbor broji važeće glasačke listiće kojima je glasano za svaku pojedinu političku stranku, koaliciju, listu nezavisnih kandidata i nezavisnog kandidata, kao i broj glasova za svakog kandidata na kandidatskoj listi, te utvrđuje broj nevažećih glasačkih listića.
5. Svi članovi biračkog odbora zajednički, jedni pred drugima, vrše ručno prebrojavanje birača, glasačkih listića, koverti s nepotvrđenim glasačkim listićima i glasova iz stavova (3) i (4) ovog člana, i neće odsustvovati tokom navedenog postupka prebrojavanja, osim u opravdanim slučajevima utvrđenim propisima Centralne izborne komisije BiH. Postupak ručnog prebrojavanja obustavlja se za vrijeme odsutnosti člana biračkog odbora.

Član 5.24

Nakon zatvaranja biračkog mjesta na kojem su glasali birači u odsutnosti, birački odbor razvrstava glasačke listiće po općinama za koje su birači glasali i dostavlja ih nadležnim općinskim izbornim komisijama. Centralna izborna komisija BiH utvrđuje način i postupak razvrstavanja glasačkih listića po općinama i njihovu dostavu nadležnim izbornim komisijama.

Član 5.25

1. Osim u slučaju kad Centralna izborna komisija BiH utvrdi da će se ručno i/ili elektronsko brojanje djelimično ili u potpunosti obaviti u centrima za brojanje, u skladu sa članom 5.22 stav (2) ovog Zakona, nakon zatvaranja biračkog mjesta i završetka postupka brojanja, birački odbor u odgovarajuće obrasce unosi sljedeće podatke:

1. ukupan broj glasova;
2. ukupan broj važećih glasova za svaku političku stranku, koaliciju, listu nezavisnih kandidata i nezavisnog kandidata;
3. ukupan broj glasova za svakog pojedinačnog kandidata na kandidatskoj listi;
4. ukupan broj nevažećih glasačkih listića, posebno navodeći broj glasačkih listića koji su nevažeći jer nisu ispunjeni, a posebno broj glasačkih listića koji su nevažeći jer su pogrešno ispunjeni;
5. ukupan broj upropaštenih glasačkih listića;
6. ukupan broj nepotvrđenih glasačkih listića koji se nalaze u glasačkoj kutiji, ako ih i ima i
7. ukupan broj neiskorištenih glasačkih listića.

2. Zapisnik o radu biračkog odbora i odgovarajuće obrasce potpisuju svi članovi biračkog odbora. Ako neki član odbije da se potpiše, predsjednik ili jedan od članova koji se potpisuju to će evidentirati zajedno sa razlozima nepotpisivanja.

Član 5.26

1. Nakon završetka procesa brojanja, birački odbor odmah, a najkasnije 12 sati nakon zatvaranja biračkog mjesta, dostavlja nadležnoj općinskoj izbornoj komisiji zapisnik o radu biračkog odbora, izvod iz Centralnog biračkog spiska, sve posebne obrasce iz člana 5.18 ovog Zakona, sve nepotvrđene glasačke listiće, važeće glasačke listiće, nevažeće glasačke listiće, te odvojeno neiskorištene i upropaštene glasačke listiće, kao i sve druge obrasce koje zahtijeva Centralna izborna komisija BiH. Predsjednik biračkog odbora zadržava primjerak izvještaja o rezultatima glasanja.

2. Predsjednik biračkog odbora javno izlaže detaljni tabelarni prikaz rezultate glasanja na biračkom mjestu po političkim subjektima i kandidatima kako bi javnost mogla imati uvid u njih, a kopije rezultata glasanja bit će uručene akreditiranim posmatračima rada biračkog odbora na njihov zahtjev.

3. Birački odbor isporučuje sav preostali izborni materijal općinskoj izbornoj komisiji.
4. Centralna izborna komisija BiH će donijeti propise о obezbjeđivanju sigurnog elektronskog prenosa relevantnih statističkih informacija u stvarnom vremenu prije i poslije zatvaranja biračkih mjesta i prenosa izbornih rezultata nakon zatvaranja biračkih mjesta prema općinskoj izbornoj komisiji i Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Član 5.27

1. Nakon što od biračkih odbora dobije svu dokumentaciju i materijale za izbore, općinska izborna komisija utvrđuje objedinjene zbirne rezultate glasanja provedenog na teritoriji te općine za organe na svim nivoima vlasti za koje su provedeni izbori i o tome sastavlja zapisnik, koji se podnosi Centralnoj izbornoj komisiji BiH odmah, a najkasnije u roku od 24 sata nakon zatvaranja biračkih mjesta. Objedinjeni zbirni rezultati glasanja za općinu sadrže iste podatke prema članu 5.25 ovog Zakona. Kontrolori izbornih rezultata obavezni su unositi izborne rezultate sa obrazaca izbornih rezultata sa biračkih mjesta, kao i sa obrazaca za pravilno objedinjavanje utvrđenih izbornih rezultata. Općinska izborna komisija zadržava primjerak objedinjenih zbirnih rezultata glasanja i distribuira ga drugim izbornim organima, u skladu sa propisima Centralne izborne komisije BiH.

2. Općinska izborna komisija javno će izložiti detaljni tabelarni prikaz za objedinjene zbirne rezultate izbora po političkim subjektima i kandidatima kako bi javnost mogla imati uvid u njih, a kopije objedinjenih rezultata glasanja bit će uručene akreditiranim posmatračima rada općinske izborne komisije na njihov zahtjev.

3. Ukoliko se unos rezultata vrši na biračkom mjestu, kontrolori će provjeriti tačnost unesenih rezultata.

Član 5.28

1. Da bi bila prihvatljiva, svaka pojedinačna koverta s glasačkim listićem mora imati poštanski žig zemlje iz koje se glasa, s datumom ne kasnijim od datuma održavanja izbora.

2. Glasački listići za glasanje poštom, koji nisu dostavljeni u skladu sa stavom (1) ovog člana, neće se brojati.

3. Da bi se brojao glasački listić koji je blagovremeno dostavljen poštom, birač za kog je utvrđeno da je ispravno registrovan za glasanje poštom, mora ga vratiti u zapečaćenoj koverti kako bi se osigurala tajnost glasanja tog lica, i uz njega priložiti kopiju jedne od ličnih isprava prema članu 5.12 ovog Zakona.

Član 5.29

1. Centralna izborna komisija BiH utvrđuje rezultate svih neposrednih i posrednih izbora obuhvaćenih ovim zakonom istekom roka za podnošenje prigovora, žalbe i/ili po okončanju ponovnog kontrolnog brojanja, odnosno nakon pravosnažnosti odluka.
2. Propisima Centralne izborne komisije BiH određuju se redoslijed utvrđivanja izbornih rezultata za organe na svim nivoima vlasti, način na koji se detaljan tabelarni prikaz rezultata glasanja stavlja na raspolaganje javnosti, te način objavljivanja izbornih rezultata. Detaljan tabelarni prikaz rezultata glasanja uključuje rezultate na nivou biračkog mjesta po političkim subjektima i kandidatima, s tim da se ne naruši tajnost glasanja, utvrđena članom 5. 10 ovog Zakona.

3. Preliminarni rezultati izbora se, u pravilu, evidentiraju na osnovu elektronskog brojanja glasačkih listića.
4. Ukoliko se ustanovi da postoji neslaganje između rezultata ručnog i elektronskog

prebrojavanja, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine izvršit će ponovljeno ručno brojanje i ponovljeno elektronsko brojanje u glavnom centru za brojanje i utvrđuje rezultat glasanja na

biračkom mjestu.

Član 5.29a

Centralna izborna komisija BiH objavljuje preliminarne, nezvanične i nekompletne rezultate izbora za sve nivoe vlasti za koje se izbori održavaju, po sljedećem rasporedu:

1. prve rezultate u 24.00 sata na dan izbora,
2. dva puta u toku naredna 24 sata,
3. u narednih pet dana svaka 24 sata,
4. narednih dana svakih 48 sati, sve do objavljivanja konačnih, službenih i kompletnih rezultata izbora.

Član 5.30

1. Nakon što Centralna izborna komisija BiH utvrdi i objavi izborne rezultate, općinska izborna komisija, ovjerena politička stranka, koalicija, lista nezavisnih kandidata ili nezavisni kandidat, mogu zahtijevati da Centralna izborna komisija BiH ponovno broji glasačke listiće u određenim izbornim jedinicama u kojima su se politička stranka, koalicija, lista nezavisnih kandidata ili nezavisni kandidat kandidirali za izbore. Akreditirani posmatrač može zahtijevati da Centralna izborna komisija BiH ponovno broji glasačke listiće na biračkom mjestu na kojem je bio posmatrač. Ovjerena politička stranka, koalicija, lista nezavisnih kandidata, nezavisni kandidat ili akreditirani posmatrač mogu zahtijevati od Centralne izborne komisije BiH da ponovno broji glasačke listiće za glasanje u odsutnosti, glasačke listiće kojima se glasalo izvan Bosne i Hercegovine ili nepotvrđene-kovertirane glasačke listiće.

2. Grupa od 50 ili više birača, koji su glasali na istom biračkom mjestu, može zahtijevati da Centralna izborna komisija BiH ponovno broji glasačke listiće na biračkom mjestu na kojem su glasali.

3. Općinska izborna komisija može zahtijevati da Centralna izborna komisija BiH ponovno broji glasačke listiće na biračkom mjestu u njenoj općini.

4. Centralna izborna komisija BiH može razmatrati zahtjev za ponovno brojanje glasačkih listića, ako su ispunjeni sljedeći uslovi:

1. da je zahtjev podnesen u pisanoj formi i da ga je potpisao akreditirani posmatrač, grupa od 50 ili više birača koji su glasali na istom biračkom mjestu, nezavisni kandidat, predsjednik političke stranke, nosilac liste nezavisnih kandidata ili bilo koji od predsjednika političkih stranaka koje su formirale koaliciju, ili općinska izborna komisija;

1. da su u zahtjevu tačno navedene činjenice koje opravdavaju ponovno brojanje, uključujući članove ovog zakona koji nisu poštovani ili su prekršeni;

1. da je u zahtjevu naveden približan broj glasačkih listića za koje se vjeruje da nisu ispravni;
2. da je u zahtjevu navedeno kako bi ova povreda zakona utjecala na izborne rezultate i
3. da je zahtjev podnesen Centralnoj izbornoj komisiji BiH u roku od 72 sata od dana kada je Centralna izborna komisija BiH objavila utvrđene izborne rezultate.
4. Centralna izborna komisija BiH nalaže ponovno brojanje ako se utvrdi da broj glasačkih listića premašuje broj glasača koji su glasali na biračkom mjestu za više od 2%.

6. Centralna izborna komisija BiH naređuje ponovno brojanje glasačkih listića ako utvrdi da je učinjena povreda ovog Zakona i da ta povreda utječe na dodjelu mandata.
7. Centralna izborna komisija BiH ро službenoj dužnosti može naložiti ponovno brojanje čak i ako nije podnesen zahtjev za ponovno prebrojavanje iz stava (1) ovog člana nezavisno od uslova iz stavova (2), (3), (4), (5) i (6) ovog člana.

Član 5.31

Ako Centralna izborna komisija BiH naredi ponovno brojanje glasačkih listića, tačno će navesti koji će se glasački listići ponovno brojati, kao i datume, mjesta i postupke za ponovno brojanje. Kandidati političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata i nezavisni kandidati i kandidat s liste pripadnika nacionalnih manjina koji se pojavljuju na glasačkom listiću za koji se vrši ponovno brojanje, kao i drugi akreditirani posmatrači, mogu biti prisutni u toku ponovnog brojanja.

Član 5.32

1. Nakon završetka ponovnog brojanja glasačkih listića i istekom roka za podnošenje žalbe, odnosno nakon pravosnažnosti odluka, Centralna izborna komisija BiH potvrđuje izborne rezultate za organe na svakom pojedinom nivou vlasti u pravilu, u roku od 30 dana od dana održavanja izbora. Izuzetno, iz razloga propisanih propisima iz stava (3) ovog člana, provjera rezultata može se odgoditi i do 15 dana.

2. Odluka Centralne izborne komisije BiH о potvrđivanju izbornih rezultata је konačna, obavezujuća i protiv nje nije moguće izjaviti žalbu.

3. Centralna izborna komisija BiH donosi propise о potvrđivanju izbornih rezultata.

POGLAVLJE 6

ZAŠTITAIZBORNOGPRAVA

Član 6.1

Zaštitu izbornog prava osiguravaju izborne komisije i Apelacioni odjel Suda Bosne i Hercegovine.

Član 6.2

1. Birač i politički subjekt čije je pravo ustanovljeno ovim zakonom povrijeđeno, može izbornoj komisiji uložiti prigovor najkasnije u roku od 72 sata od učinjene povrede, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

2. Izborne komisije će, po saznanju za učinjenju povredu iz svoje nadležnosti,pokrenuti postupak po službenoj dužnosti protiv političkog subjekta i zaposlenog ili na drugi način angažiranog u izbornoj administraciji zbog kršenja odredbi ovog Zakona.
3. Inicijativu za pokretanje postupka u smislu stava (2) ovog člana može podnijeti pravno ili

fizičko lice nadležnoj izbornoj komisiji u pisanoj formi, u kojoj je obavezno navesti mjesto, vrijeme, sadržaj učinjenje povrede i počinioca.

Član 6.3

1. Prigovor se podnosi na obrascu koji propiše Centralna izborna komisija BiH ili putem elektronske aplikacije. Prigovor sadrži kratak opis učinjene povrede i prilog-dokaze koji potvrđuju navode prigovora. Prigovor mora potpisati podnosilac prigovora. Ako je podnosilac prigovora politička stranka ili koalicija ili lista nezavisnih kandidata, prigovor potpisuje predsjednik ili ovlašteni predstavnik političke stranke ili koalicije ili liste nezavisnih kandidata ili lice koje oni ovlaste uz priloženo ovlaštenje.Podaci o ovlaštenom predstavniku deponiraju se kod općinske izborne komisije.

2. Prigovor se dostavlja bez odgađanja svim stranama navedenim u prigovoru. Strane navedene u prigovoru mogu se u roku od 24 sata od prijema prigovora, u pisanoj formi, izjasniti o navodima prigovora. Nadležni organi mogu odrediti saslušanje strana.

3. Centralna izborna komisija BiH utvrđuje proceduralne upute za rješavanje po prigovorima podnesenim izbornim komisijama.

4. Prigovor koji je prema članu 6.2 ovog Zakona podnijelo neovlašteno lice, ili je prigovor podnesen neblagovremeno ili je nepotpun, odbacuje se.

5. Prigovor će se odbaciti i ako se ne može utvrditi ko je podnosilac prigovora. Podneseni prigovor odnosno žalba u postupku zaštite izbornog prava ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim Zakonom.

Član 6.4

1. Općinska izborna komisija u svojoj općini ima prvostepenu nadležnost za odlučivanje po prigovorima uloženim zbog povreda pravila ponašanja iz Poglavlja 7, osim u slučaju povrede iz člana 7.2a, člana 7.3 stav (1) tačka 3) i 7), člana 7.3 stav (2) i člana 7.4 stav (1) tačka 3) ovog Zakona, o čemu odlučuje Centralna izborna komisija BiH.

2. Općinska izborna komisija dužna je da razmotri prigovor i da donese odluku u roku od 48 sati nakon isteka roka utvrđenog članom 6.3. stav (2) ovog Zakona. Općinska izborna komisija dužna je da o svojoj odluci odmah obavijesti podnosioca prigovora, kao i druge strane. Prilikom rješavanja prigovora, općinska izborna komisija može postupati na osnovu utvrđenih činjenica ili održavati rasprave.
3. Prigovor koji je prema članu 6.2 ovog Zakona podnijelo neovlašteno lice, ili ako prigovor nije pravovremeno podnesen, odbacuje se.

Član 6.5

Centralna izborna komisija BiH i općinska izborna komisija mogu narediti preduzimanje mjera kojima se otklanjaju nepravilnosti na koje se odnosi prigovor iz člana 6.4 i člana 6.6 ovog Zakona, što uključuje ali se ne ograničava na dodavanje ili brisanje imena birača sa Centralnog biračkog spiska, pokrenuti inicijativu za smjenjivanje lica koje radi u centru za birački spisak ili smijeniti člana u biračkom odboru, ili naređivanje određenom licu ili stranci da obustavi aktivnosti kojima se krši ovaj zakon i izreći novčanu kaznu.

Član 6.6

1. Centralna izborna komisija BiH ima prvostepenu nadležnost za odlučivanje po prigovorima uloženim zbog povreda pravila izbornog procesa, izbornih prava, povrede Poglavlja 16. učinjene od političkog subjekta i povrede iz člana 7.2a, člana 7.3 stav (1) tačka 3) i 7), člana 7.3 stav (2) i člana

7.4 stav (1) tačka 3) ovog Zakona.

2. Na odluke izbornih komisija može se uložiti žalba Centralnoj izbornoj komisiji BiH u roku od 72 sata od prijema prvostepene odluke.
3. Centralna izborna komisija BiH dužna je da razmotri prigovor i žalbu i da donese odluku u roku od 48 sati nakon isteka roka utvrđenog članom 6.3. stav (2) ovog Zakona. Centralna izborna komisija BiH dužna je da o svojoj odluci odmah obavijesti podnosioca prigovora, kao i druge strane.

4. Izuzetno, u posebno složenim slučajevima kada je za utvrđivanje činjenica i okolnosti od značaja za rješavanje stvari potrebno saslušati stranke i svjedoke, te steći uvid i pročitati veći broj materijalnih dokaza, Centralna izborna komisija BiH provest će postupak u roku od tri, а ne duže od pet dana nakon isteka roka iz člana 6.3 stav (2) ovog zakona.

5. Prigovor ili žalba, koje je prema članu 6.2 ovog Zakona podnijelo neovlašteno lice, ili ako prigovor ili žalba nisu blagovremeno podneseni, odbacuju se.

6. Prilikom rješavanja prigovora i žalbi, Centralna izborna komisija BiH može postupati na osnovu utvrđenih činjenica ili održavati rasprave. Centralna izborna komisija BiH može dozvoliti stranama da podnesu nove dokaze ili svoje odluke zasnivati na dokumentaciji iz spisa komisija nižeg stepena.

7. Centralna izborna komisija BiH blagovremeno javno objavljuje informacije u vezi s podnesenim prigovorima i žalbama, kao i informacije o donesenim odlukama, te vodi poseban registar podnesenih prigovora, žalbi i donesenih odluka.

8. Način vođenja registra bit će propisan podzakonskim aktom Centralne izborne komisije BiH.

Član 6.7

1. Kada odlučuje po službenoj dužnosti ili kada odlučuje o prigovorima i žalbama, Centralna izborna komisija BiH ima ovlaštenja da naredi izbornoj komisiji, Centru za birački spisak, centrima za brojanje ili biračkom odboru da preduzmu mjere kojima se otklanjaju utvrđene nepravilnosti.
2. Centralna izborna komisija BiH ima ovlaštenja da izrekne sljedeće sankcije:

1. novčanu kaznu koja ne prelazi iznos od 30.000 konvertibilnih maraka;
2. uklanjanje imena kandidata sa kandidatske liste ako se utvrdi da je kandidat lično odgovoran za povredu;
3. poništenje ovjere političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata; i
4. zabranu angažiranja određenog lica za rad na biračkom mjestu, u Centru za birački spisak, u općinskoj izbornoj komisiji, u centrima za brojanje ili drugoj izbornoj komisiji uspostavljenoj u skladu sa članom 2.21 ovog zakona.

Član 6.8

1. Ako izborna komisija smatra da je učinjeno krivično djelo koje se odnosi na izborni proces, dužna je da to djelo prijavi nadležnom tužilaštvu.
2. Prilikom podnošenja prijave, izborna komisija navodi i dokaze koji su joj poznati, te preduzima potrebne mjere da bi se sačuvali tragovi navodno učinjenog krivičnog djela, predmeti kojima je ili pomoću kojih je učinjeno to djelo i drugi dokazi.

Član 6.9

1. Apelacioni odjel Suda Bosne i Hercegovine nadležan je da rješava po žalbama na odluke Centralne izborne komisije BiH. Žalba se podnosi Apelacionom odjelu Suda Bosne i Hercegovine u roku od dva dana od dana prijema odluke Centralne izborne komisije BiH.
2. Žalba se podnosi preko Centralne izborne komisije BiH.

3. Apelacioni odjel Suda Bosne i Hercegovine, kada odlučuje o primjeni ovog zakona dužan je donijeti odluku po žalbi u roku od tri dana od dana prijema žalbe.

4. Sud BiH blagovremeno i javno objavljuje informacije u vezi s odlukama i obrazloženjima odluka iz stava (3) ovog člana.

POGLAVLJE 7

PRAVILAPONAŠANJAUIZBORNOMPERIODU

Član 7.1

U periodu preuranjene izborne kampanje zabranjeno је vođenje izborne kampanje u elektronskim, onlajn i štampanim medijima i putem društvenih mreža ili bilo koji oblik javnog oglašavanja kampanje. Ova zabrana ne odnosi se na organiziranje zakonitih zvaničnih skupova organa i događaja političkih subjekata u svrhe koje nisu kampanja.

Član 7.la

Kandidati političkih stranaka, koalicija, liste nezavisnih kandidata, kao i nezavisni kandidati i drugi učesnici u izbornom procesu, imaju potpunu slobodu da tokom izborne kampanje vrše izborne aktivnosti na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine. Nadležni organi osigurat će slobodu kretanja kandidata, pristalica i birača tokom cijelog izbornog procesa.

Član 7.1b

1. Političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata i nezavisni kandidati imaju pravo:
   1. voditi izbornu kampanju u mirnom okruženju;
   2. organizirati i održavati javne skupove na kojima mogu slobodno iznositi svoje stavove kako bi stekli podršku birača; i
   3. štampati i dijeliti plakate, postere i druge materijale u vezi sa izbornom kampanjom.
2. Za javni skup iz tačke b) prethodnog stava nije potrebno odobrenje nadležnog organa, s tim što je organizator dužan dvadeset i četiri (24) sata prije održavanja takvog skupa o tome obavijestiti organ nadležan za održavanje javnog reda i mira.

3. Ako su dva ili više organizatora najavili nadležnom organu održavanje javnog skupa na istom mjestu i u isto vrijeme, pravo na održavanje javnog skupa na tom mjestu i u zatraženo vrijeme imat će organizator koji je prvi pismeno obavijestio nadležni organ o održavanju javnog skupa o čemu će podnosioce

obavijestiti nadležni organ, u roku ne dužem od 12 sati od podnesenog obavještenja o održavanju javnog skupa.

Član 7.1c

Politički subjekti u periodu izborne kampanje obavezni su osigurati ravnomjernu promociju kandidata оbа spola u medijskim nastupima, u javnim skupovima i drugim oblicima izborne kampanje s ciljem osiguranja jednakosti kandidata оbа spola.

Član 7.2

1. Nadležni općinski organi dužni su osigurati ravnopravan tretman političkim strankama, koalicijama, listama nezavisnih kandidata i nezavisnim kandidatima koji su ovjereni za učešće na izborima u njihovim zahtjevima da javna mjesta i javne objekte koriste u svrhu kampanje, uključujući održavanje skupova, izlaganje oglasa, plakata, postera i drugog sličnog materijala.

2. Zabranjeno je uklanjati, prekrivati, oštećivati ili mijenjati štampane oglase, plakate, postere ili druge materijale koji se, u skladu sa zakonom, koriste u svrhu izborne kampanje političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata ili nezavisnih kandidata. Centralna izborna komisija BiH zabranit će isticanje, štampanje i rasturanje oglasa, plakata, postera i drugih materijala, koji se koriste u svrhu izborne kampanje političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata ili nezavisnih kandidata, na kojima se žene ili muškarci predstavljaju na stereotipan i uvredljiv ili ponižavajući način i naložiti političkoj stranci, koaliciji, listi nezavisnih kandidata ili nezavisnom kandidatu da postavljene materijale ukloni. Odluka Centralne izborne komisije BiH je konačna u upravnom postupku, ali se protiv nje može pokrenuti upravni spor.

3. Nadležni organi neće dozvoliti političkim strankama, koalicijama, listama nezavisnih kandidata i nezavisnim kandidatima da postavljaju oglase, plakate, postere, odnosno da pišu svoja imena ili slogane koji su u vezi sa izbornom kampanjom, unutar ili na zgradama u kojima su smješteni organi vlasti na svim nivoima, javna preduzeća, javne ustanove i mjesne zajednice, na vjerskim objektima, na javnim putevima i javnim površinama, osim na mjestima predviđenim za plakatiranje i oglašavanje.

4. Politički subjekt dužan je u roku od 15 dana od dana izbora osigurati uklanjanje svih oglasa, plakata, postera i drugog sličnog materijala s prostora određenog za kampanju, a koji su korišteni u svrhu izborne kampanje tog političkog subjekta.

Član 7.2a

1. Nosiocima izvršne funkcije utvrđenim u članu 1.8, stav (6) ovog zakona i nosiocima mandata zabranjena je zloupotreba javnih sredstava.

2. Zloupotrebu javnih sredstava u smislu stava (1) ovog člana između ostalog podrazumijeva:
   1. korištenje pozicije rukovodioca organa ili ustanove za javnu promociju sebe kao kandidata i/ili političkog subjekta kojem pripada, kroz javnu promociju organa ili ustanove,
   2. uključivanje državnih službenika koji supodređeni kandidatu u obavljanju poslova u radnom vremenu s ciljem promocije kandidata ili političkih subjekata;
   3. korištenje prostorija javnih ustanova, organa ili javnih preduzeća za obavljanje predizbornih aktivnosti ako korištenje istih prostorija nijе zagarantirano drugim kandidatima i političkim subjektima pod istim uslovima;
   4. korištenje sredstava komunikacije, informacionih usluga, kancelarijske opreme javnih ustanova,

organa i javnih preduzeća za izbornu kampanju

1. korištenje sredstava prijevoza u vlasništvu državnih, entitetskih, gradskih, kantonalnih ili općinskih organa i organizacija bez naknade ili ро sniženim naknadama za aktivnosti kampanje. Ova odredba ne odnosi se na prijevoz osoba koje se posebno štite u skladu sa zakonom, koji se obavlja kao dio

sigurnosnih mjera koje se primjenjuju u odnosu na visoke zvaničnike koji podliježu službenoj zaštiti koju pružaju nadležni organi prilikom obavljanja službene dužnosti ili postupanja ро službenoj

dužnosti;

1. promocija političkih subjekata ili kandidata na javnim događajima ili manifestacijama koje finansiraju javne institucije ili javna poduzeća;
2. prikupljanje potpisa ili vođenje izborne kampanje koju provode osobe koje obavljaju izbornu dužnost ili su državni službenici, tokom službenih aktivnosti ili događaja koje organizira javna institucija, javni organ ili javno preduzeće; i
3. korištenje javnih sredstava i resursa u svrhu direktne ili indirektne kupovine podrške birača tokom izborne kampanje, što uključuje između ostalog i pružanje jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima ili kategorijama građana, osim ako je pružanje te pomoći planirano u okviru redovnih

budžetskih subvencija.

3. Poštivanje ograničenja iz stava (2) ovog člana ne sprječava javne i izabrane dužnosnike ili državne službenike u vršenju službene dužnosti.

Član 7.3

1. Kandidatima i pristalicama političkih stranaka, listi nezavisnih kandidata, listi pripadnika nacionalnih manjina i koalicija, kao i nezavisnim kandidatima i njihovim pristalicama, te zaposlenima ili na drugi način angažiranim u izbornoj administraciji nije dozvoljeno:

1. nositi i pokazivati oružje na političkim skupovima, biračkim mjestima i njihovoj okolini, kao i za vrijeme okupljanja u vezi s aktivnostima političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata i nezavisnih kandidata u izbornom procesu;
2. ometati skupove drugih političkih stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata, kao i podsticati druge na takve aktivnosti;
3. sprječavati novinare da obavljaju svoj posao u skladu sa pravilima profesije i izbornim pravilima;
4. obećavati novčane nagrade ili druge materijalne koristi s ciljem dobivanja podrške birača ili prijetnje pristalicama drugih političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata i nezavisnih kandidata;
5. podsticati na glasanje lice koje nema pravo glasa;
6. podsticati lica da glasaju više puta na istim izborima, ili da glasaju u ime drugog lica; ili
7. koristiti se govorom mržnje, i/ili objaviti ili upotrijebiti slike, simbole, audio i video zapise, SMS poruke, internet komunikacije, društvene mreže i mobilne aplikacije ili druge materijale koji mogu tako djelovati.
8. zloupotrijebiti dijete u političke svrhe

2. Zabranjeno je lažno predstavljanje u ime bilo koje političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata kao i zloupotreba zakonskog prava na učešće u radu biračkog odbora ispred jednog političkog subjekta protivno odredbi člana 2.19 ovog zakona i to fiktivnim predstavljanjem u ime političkog subjekta kojem je mjesto u biračkom odboru pripalo sa ciljem pogodavanja drugom političkom subjektu kojem to mjesto u biračkom odboru nije pripalo. Ova zabrana primjenjuje se i na članove biračkog odbora.

3. Odredbe stavova (1) i (2) primjenjivat će se shodno na period preuranjene izborne kampanje.

Član 7.4

1. U periodu koji počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta i traje do njihovog zatvaranja, političkim strankama, koalicijama, listama nezavisnih kandidata i nezavisnim kandidatima i kandidatima na listama pripadnika nacionalnih manjina zabranjeno je učešće u javnim političkim aktivnostima što uključuje, ali se ne ograničava samo na sljedeće:

1. održavanje skupova u cilju izborne kampanje;
2. izlaganje na biračkom mjestu i u njegovoj okolini bilo kakvih materijala u cilju uticanja na birače;
3. korištenje domaćih i međunarodnih sredstava komunikacije s ciljem uticaja na birače;
4. korištenje megafona ili drugih razglasnih uređaja u cilju uticanja na birače; i
5. svaka aktivnost kojom se ometa ili opstruira izborni proces.

2. Pod sredstvima komunikacije iz tačke 3) stava (1) ovog člana podrazumijevaju se sredstva kojima se može isporučiti zvučni, video ili tekstualni sadržaj. Takva sredstva obuhvataju ali nisu ograničena na radio i televizijski program, štampane medije, internet, SMS poruke ili video-poruke isporučene putem mobilnih telefona itd.

3. Zabranjuju se sve aktivnosti koje ometaju ili opstruiraju izborni proces tokom perioda utvrđenog u stavu (1) ovog člana.

POGLAVLJE 8

PREDSJEDNIŠTVOBOSNEIHERCEGOVINE

Član 8.1

1. Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predsjedništvo BiH), koji se neposredno biraju sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, biraju birači upisani u Centralni birački spisak da glasaju u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Centralni birački spisak da glasa u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasati ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba. Izabran je bošnjački i hrvatski kandidat koji dobije najveći broj glasova među kandidatima iz istog konstitutivnog naroda.

2. Člana Predsjedništva BiH, koji se neposredno bira sa teritorije Republike Srpske – jednog Srbina, biraju birači upisani u Centralni birački spisak da glasaju u Republici Srpskoj. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.
3. Mandat članova Predsjedništva BiH traje četiri godine.

Član 8.2

Kandidatska lista, u smislu ovog Poglavlja, sastoji se od imena kandidata za člana Predsjedništva BiH.

Član 8.3

Predsjedavajući Predsjedništva BiH mijenja se svakih osam mjeseci po načelu rotacije između članova Predsjedništva BiH.

Član 8.4

Ako član Predsjedništva BiH iz bilo kojih razloga prestane vršiti svoju funkciju, ili ako je trajno ili privremeno nesposoban za vršenje funkcije, zamjenjujući član Predsjedništva BiH preuzima dužnost člana Predsjedništva BiH u skladu sa Zakonom o popunjavaju upražnjenog mjesta člana Predsjedništva BiH u toku trajanja mandata (“Službeni glasnik BiH“, broj 21/’00).

Član 8.6

Mandat novog člana Predsjedništva BiH završava kad bi se završio i mandat člana kojeg je zamijenio. Novi član Predsjedništva BiH preuzima prava, dužnosti i odgovornosti člana Predsjedništva BiH kojega je zamijenio, uključujući i predsjedavanje sjednicama Predsjedništva BiH.

Član 8.7

O postojanju trajne nesposobnosti za vršenje funkcije člana Predsjedništva BiH odlučuje Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Član 8.8

1. Ustavni sud Bosne i Hercegovine može odlučiti da je član Predsjedništva BiH privremeno nesposoban za vršenje svoje funkcije.

2. Ako je član Predsjedništva BiH privremeno nesposoban da obavlja svoju funkciju u smislu stava (1) ovoga člana, tada zamjenjujući tog člana preuzima prava, dužnosti i odgovornosti onesposobljenog člana Predsjedništva BiH, dok Ustavni sud Bosne i Hercegovine ne donese odluku da taj član nije više privremeno nesposoban za obavljanje funkcije.

POGLAVLJE 9

PARLAMENTARNASKUPŠTINABOSNEIHERCEGOVINE

PotpoglavljeA

PREDSTAVNIČKI DOM PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BOSNE I HERCEGOVINE

Član 9.1

1. Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine sastoji se od 42 člana, od kojih 28 neposredno biraju birači registrovani u Centralni birački spisak za glasanje za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, a 14 neposredno biraju birači registrovani u Centralni birački spisak za glasanje za teritoriju Republike Srpske. Mandat članova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine traje četiri godine.

2. Od 28 članova, koje neposredno biraju birači registrovani u Centralni birački spisak za glasanje za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, 21 bira se iz višečlanih izbornih jedinica prema formuli proporcionalne zastupljenosti, u skladu sa članom 9.5 ovog Zakona, a sedam su kompenzacijski mandati izabrani sa teritorije Federacije, u skladu sa članom 9.6 ovog Zakona.

3. Od 14 članova, koje neposredno biraju birači registrovani u Centralni birački spisak za glasanje na teritoriji Republike Srpske, devet se bira iz višečlanih izbornih jedinica prema formuli proporcionalne

zastupljenosti, u skladu sa članom 9.5 ovog Zakona, a pet su kompenzacijski mandati izabranih sa teritorije Republike Srpske kao cjeline, u skladu sa članom 9.6 ovog Zakona.

4. Birač ima jedan glasački listić za mandate proporcionalne zastupljenosti u višečlanoj izbornoj jedinici za koju je registrovan u Centralni birački spisak.

Član 9.2

21 mandat iz pet višečlanih izbornih jedinica za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, raspodjeljuje se na sljedeći način:

1. Izborna jedinica 1 sastoji se od Kantona 1 i Kantona 10 i bira tri člana,
2. Izborna jedinica 2 sastoji se od Kantona 7 i Kantona 8 i bira tri člana,
3. Izborna jedinica 3 sastoji se od Kantona 5 i Kantona 9 i bira četiri člana,
4. Izborna jedinica 4 sastoji se od Kantona 4 i Kantona 6 i bira šest članova i
5. Izborna jedinica 5 sastoji se od Kantona 2 i Kantona 3 i Brčo Distrikta BiH i bira pet članova.

Član 9.2a

Devet mandata iz tri višečlane izborne jedinice za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, sa teritorije Republike Srpske, raspodjeljuje se na sljedeći način:

1. Izborna jedinica 1 sastoji se od gradova: Banja Luka i Prijedor i općina: Krupa na Uni, Novi Grad, Kozarska Dubica, Gradiška, Laktaši, Srbac, Prnjavor, Petrovac, Oštra Luka, Čelinac, Istočni Drvar, Ribnik, Mrkonjić Grad, Jezero, Kneževo, Kotor Varoš, Šipovo, Kupres i Kostajnica i bira tri člana,

2. Izborna jedinica 2 sastoji se od gradova: Doboj i Bijeljina, općina Derventa, Brod, Vukosavlje, Šamac, Donji Žabar, Modriča, Pelagićevo,Petrovo, Lopare, Ugljevik, Teslić i Stanari i Brčko distrikta BiH i bira tri člana i

3. Izborna jedinica 3 sastoji se od gradova Trebinje i Zvornik i općina: Osmaci, Šekovići, Vlasenica, Bratunac, Srebrenica, Sokolac, Han Pijesak, Istočna Ilidža, Istočni Stari Grad, Istočno Novo Sarajevo, Trnovo, Pale, Rogatica, Višegrad, Istočni Mostar, Nevesinje, Kalinovik, Gacko, Foča, Novo Goražde, Čajniče, Rudo, Berkovići, Ljubinje, Bileća i Milići i bira tri člana.

Član 9.4

Političke stranke, koalicije i nezavisni kandidati, ovjereni u skladu s odredbama ovog Zakona, mogu se kandidirati za izbor u izbornoj jedinici.

Član 9.5

1. U svakoj izbornoj jedinici mandati se raspodjeljuju na sljedeći način: za svaku političku stranku i koaliciju, ukupan broj važećih glasova koje je politička stranka ili koalicija osvojila dijeli se sa 1, 3, 5, 7, 9, 11, i tako redom, sve dok je to potrebno za tu raspodjelu mandata. Brojevi koji se dobiju ovom serijom dijeljenja su “količnici“. Broj glasova za nezavisnog kandidata je količnik tog kandidata.
2. Količnici se redaju od najvećeg do najmanjeg. Mandati se dijele po redu, počev od najvećeg količnika, dok se ne raspodijele svi mandati izborne jedinice za određeni organ.

3. Politička stranka, koalicija, lista nezavisnih kandidata i nezavisni kandidat ne može učestvovati u raspodjeli mandata ako ne osvoji više od 3% od ukupnog broja važećih glasačkih listića u izbornoj jedinici.

Član 9.6

Kompenzacijski mandati dodjeljuju se na sljedeći način:

1. U raspodjeli kompenzacijskih mandata mogu učestvovati samo političke stranke i koalicije koje su osvojile više od 3% od ukupnog broja važećih glasačkih listića za područje entiteta za koji je sačinjena kompenzacijska lista. Prvo se, prema formuli utvrđenoj u članu 9.5 ovog Zakona, raspodjeljuje ukupan broj mandata za zakonodavni organ koji se dodjeljuju za teritoriju određenog entiteta, umanjen za broj mandata koje su osvojili nezavisni kandidati.

1. Od broja mandata koje je dobila lista političke stranke ili koalicije, primjenom ovog postupka, oduzima se broj mandata koje je ta politička stranka ili koalicija osvojila, prema postupku utvrđenom u članu 9.5 ovog Zakona. Preostali broj je broj kompenzacijskih mandata koji lista dobija.

1. Ako politička stranka ili koalicija dobije negativan broj mandata primjenom postupka iz tačke b) ovog člana, ta politička stranka ili koalicija zadržat će mandate dobijene u izbornim jedinicama, ali neće dobiti nijedan kompenzacijski mandat. U slučaju da jedna ili više listi dobiju negativan broj mandata, u skladu s tim se smanjuje broj mandata koji se raspodjeljuju prema postupku iz ovog člana, kako bi se sačuvao tačan broj mandata u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine izabranih sa teritorije određenog entiteta.

Član 9.7

Kompenzacijski mandati koje osvoji politička stranka ili koalicija u skladu sa članom 9.6 ovog Zakona dodjeljuju se jedan po jedan kandidatima koji nisu izabrani sa liste kompenzacijskih mandata te političke stranke ili koalicije, od vrha liste pa sve dok mandati ne budu raspodijeljeni ili dok se lista ne iscrpi.

Član 9.7a

1. Izuzetno od odredbi člana 9.6 i 4.24 ovog Zakona, politička stranka i koalicija koja na kandidatskoj listi za kompenzacione mandate nema više kandidata, a ima još osvojenih mandata za raspodjelu, može po obavještenju Centralne izborne komisije BiH u roku od 48 sati na propisanom obrascu dostaviti dopunsku kandidatsku listu za kompenzacione mandate u skladu s članom 4.24 stav (2) ovog Zakona.
2. Postupak podnošenja dopunske kandidatske liste za kompenzacione mandate i formu obrasca iz stava (1) ovog člana Centralna izborna komisija BiH propisat će posebnim uputstvom.

Član 9.8

1. Ako prilikom raspodjele u skladu sa članovima 9.5, 9.6 i 9.7 ovog Zakona budu dobijeni identični količnici, mandat se dodjeljuje žrijebanjem.
2. Mandati koje lista dobije raspodjeljuju se najprije među kandidatima sa liste, od kojih je svaki dobio najmanje dvadeset procenata (20%) od ukupnog broja važećih glasova koje je dobila ta lista i to dodjelom mandata redoslijedom od najvećeg do najmanjeg broja glasova. Ako ima još mandata koje treba dodijeliti listi, a preostali kandidati su dobili manje od dvadeset procenata (20%) od ukupnog broja važećih glasova koje je ta lista dobila, raspodjela mandata među preostalim kandidatima te liste vrši se prema njihovom redoslijedu na listi.

3. Ako politička stranka ili koalicija nema na listi dovoljan broj kandidata da popuni mjesta koja su joj dodijeljena, mandat se prenosi na kandidatsku listu te političke stranke ili koalicije u drugoj izbornoj jedinici u skladu sa postupkom utvrđenim u članu 9.7 ovog Zakona.

Član 9.9

Ako mandat nezavisnog kandidata prestane, u skladu sa odredbama člana 1.10 ovog Zakona, mandat ostaje upražnjen do narednih redovno raspisanih izbora.

Član 9.10

1. Ako mandat kandidata političke stranke ili koalicije prestane u skladu s odredbama člana 1.10 ovog Zakona, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu sa liste iste izborne jedinice u skladu s članom 9.8. stav (2) ovog Zakona. Upražnjeno mjesto kompenzacijskog mandata popunjava se sa liste kompenzacijskih mandata te političke stranke.

2. Ako nema kandidata na listi iste izborne jedinice, mandat se dodjeljuje listi iste političke stranke ili koalicije u drugoj izbornoj jedinici u skladu sa članom 9.8 stav (3) ovog Zakona. Ako nema preostalih kandidata na bilo kojoj listi za političku stranku ili koaliciju, mandat ostaje upražnjen do sljedećih redovno raspisanih izbora.

Član 9.11

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine svake četiri godine preispituje izborne jedinice i broj mandata dodijeljenih svakoj izbornoj jedinici utvrđenoj ovim Poglavljem, kako bi se osiguralo da su utvrđene, uzimajući u obzir geografska ograničenja, u skladu sa demokratskim principima, a naročito sa proporcionalnošću između broja mandata i broja birača registrovanih u Centralni birački spisak.

PotpoglavljeB

DOM NARODA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BOSNE I HERCEGOVINE

Član 9.12

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH sastoji se od 15 delegata, od kojih su dvije trećine iz Federacije Bosne i Hercegovine (uključujući pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba).

Član 9.12a

1. Bošnjačke odnosno hrvatske delegate u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, iz Federacije Bosne i Hercegovine bira bošnjački odnosno hrvatski klub delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
2. Delegati iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine biraju delegate iz svog konstitutivnog naroda.

3. Delegati iz reda srpskog naroda i iz reda ostalih u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ne učestvuju u postupku izbora bošnjačkih odnosno hrvatskih delegata za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Federacije Bosne i Hercegovine.
4. Delegate u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH (pet Srba) iz Republike Srpske bira Narodna skupština Republike Srpske.
5. Poslanici iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda i iz reda ostalih u Narodnoj skupštini Republike Srpske učestvuju u postupku izbora delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Repulike Srpske.

Član 9.12b

1. Izbor delegata iz reda bošnjačkog i hrvatskog naroda u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine sprovodi se odmah po sazivanju Doma naroda Parlamenta Federacije BiH, a najkasnije 30 dana od dana ovjere izbora u skladu sa ovim Zakonom.

2. Izbor delegata iz Republike Srpske u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH sprovodi se odmah po sazivanju Narodne skupštine Republike Srpske, a najkasnije 30 dana od dana ovjere izbora u skladu sa ovim Zakonom.

Član 9.12c

1. Izbor bošnjačkih odnosno hrvatskih delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH sprovodi se na način da svaki politički subjekt koja je zastupljena u bošnjačkom odnosno hrvatskom klubu ili svaki delegat iz bošnjačkog odnosno hrvatskog kluba u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine ima pravo da nominuje jednog ili više kandidata na listi za izbor bošnjačkih odnosno hrvatskih delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

2. Svaka lista može sadržavati više kandidata od broja delegata koji se biraju u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Član 9.12d

1. Svaki delegat bošnjačkog odnosno hrvatskog kluba u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine daje jedan glas za listu kandidata za izbor bošnjačkih odnosno hrvatskih delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

2. Glasanje se provodi tajnim glasanjem u skladu sa ovim Zakonom.

Član 9.12e

1. Izbor delegata iz Republike Srpske u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH sprovodi se na način da svaka politička stranka ili svaki poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske ima pravo da nominuje jednog ili više kandidata na listu za izbor srpskog delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
2. Svaka lista može sadržavati više kandidata od broja delegata koji se biraju u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Član 9.12f

1. Svaki poslanik u Narodnoj skupšini Republike Srpske daje jedan glas za listu kandidata za izbor delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH iz Republike Srpske.
2. Glasanje se provodi tajnim glasanjem u skladu sa ovim Zakonom.

Član 9.12g

1. Izborni materijal i rezultati glasanja iz članova 9.12d i 9.12f ovog Zakona dostavljaju se Centralnoj izbornoj komisiji BiH na potvrđivanje u skladu sa članom 2.9 ovog Zakona i konačnu raspodjelu mandata u skladu sa članom 9.5 ovog Zakona.

2. Mandati se raspodjeljuju jedan po jedan po listama, u skladu sa članom 9.5 ovog Zakona. Osvojeni mandati dodjeljuju se prema njihovom redoslijedu na listi.

3. Ako prilikom raspodjele u skladu sa članom 9.5 ovog Zakona budu dobijeni identični količnici, mandat se dodjeljuje žrijebanjem.

Član 9.12h

1. Ako neko mjesto delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH ostane upražnjeno u skladu sa članom 1.10 ovog Zakona, to mjesto popunjava sljedeći kvalifikovani kandidat na istoj listi na kojoj je bio delegat kojem je prestao mandat.

2. Ako na toj listi nema preostalih kandidata, mandat se dodjeljuje kandidatu sa najvišim količnikom sa druge liste, iz odgovarajućeg konstitutivnog naroda.

3. Ako nema takvog kandidata, organizuju se novi izbori za izbor delegata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda u skladu sa članovima od 9.12c do 9.12g ovog Zakona.

Član 9.12i

Izbore u smislu ovog Poglavlja (postupak kandidovanja i glasanja) provode nadležni radni organi u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine i Narodnoj skupštini Republike Srpske.

POGLAVLJE 9A

PREDSJEDNIKIPOTPREDSJEDNICIFEDERACIJEBOSNEIHERCEGOVINE

Član 9.13

1. Bilo koja grupa od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s članovima 9.15 do 9.19 ovog Zakona ili na mjesto predsjednika ili na mjesto potpredsjednika Federacije.
2. Ukoliko u roku od 30 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegata u Dom

naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva potpredsjednika Federacije u skladu sa stavom (1) ovog člana, onda će to učiniti bilo koja grupa od sedam delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili.

3. Ukoliko u roku od 50 dana od dana potvrđivanja rezultata za izbor delegata u Dom naroda, potreban broj delegata u jednom ili više klubova konstitutivnih naroda ne predloži kandidata za mjesta predsjednika i dva potpredsjednika Federacije u skladu sa stavovima (1) i (2) ovog člana, onda će to učiniti bilo koja grupa od četiri delegata iz kluba ili klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda koji kandidate nisu predložili.

Član 9.14

Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine zahtijeva prihvatanje liste koju sačinjavaju tri kandidata i koja uključuje po jednog kandidata iz svakog konstitutivnog naroda predloženog u odgovarajućem klubu konstitutivnog naroda, u Predstavničkom domu, a zatim u Domu naroda. Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika Federacije vrši se javnim glasanjem, osim ako dom drukčije ne odluči.

Član 9.15

1. Imena kandidata predloženih u skladu s članom 9.13 ovog Zakona dostavljaju se Predstavničkom domu, koji će glasati o jednoj ili više lista u roku od 30 dana od dana dostavljanja imena posljednjeg ili posljednjih kandidata, u skladu s članom 9.13 ovog Zakona. Listu odobrava Predstavnički dom ukoliko je podrži većina poslanika koji su prisutni i glasaju i ta lista se dostavlja Domu naroda na odobravanje.
2. Ukoliko broj kandidata predloženih u skladu s članom 9.13 ovog Zakona omogući formiranje dvije liste, organizirat će se jedno glasanje u Predstavničkom domu i svaki poslanik će moći glasati za jednu od ove dvije liste. Lista koja dobije najveći broj glasova u Predstavničkom domu dostavlja se Domu naroda na odobravanje. Ukoliko dvije liste dobiju isti broj glasova, Domu naroda se prosljeđuje lista koju sačinjavaju kandidati koji su prilikom predlaganja kumulativno dobili najveću podršku u klubovima Doma naroda u skladu s članom 9.13. ovog zakona. Ukoliko su dvije liste prilikom predlaganja dobile istu podršku u klubovima Doma naroda u skladu s članom 9.13, lista koja se dostavlja Domu naroda utvrđuje se žrijebanjem.

3. U slučaju da broj kandidata predloženih u skladu s članom 9.13 ovog Zakona omogući formiranje više od dvije liste, organizirat će se jedno glasanje u Predstavničkom domu i svaki poslanik će moći glasati za jednu od ovih lista. Ukoliko u prvom krugu glasanja nijedna lista ne dobije većinu glasova poslanika koji su prisutni i glasaju, u roku od jedne sedmice organizira se drugi krug glasanja u kojem će poslanici Predstavničkog doma glasati za jednu od dvije liste s najvećim brojem glasova iz prvog kruga glasanja. Ukoliko takve dvije liste dobiju isti broj glasova, Domu naroda se prosljeđuje lista koju sačinjavaju kandidati koji su prilikom predlaganja kumulativno dobili najveću podršku u klubovima Doma naroda u skladu s članom 9.13. ovog zakona. Ukoliko su dvije liste prilikom predlaganja dobile istu podršku u klubovima Doma naroda u skladu s članom 9.13, lista koja se dostavlja Domu naroda utvrđuje se žrijebanjem.

Član 9.16

1. Dom naroda odlučuje većinom glasova delegata koji su prisutni i koji glasaju u roku od 30 dana od prijema liste koju je odobrio Predstavnički dom.
2. Radi izbjegavanja svake sumnje, delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH iz reda Ostalih učestvuju u postupku koji je propisan u stavu (1) ovog člana.

Član 9.17

1. Izuzetno od odredbe člana 9.14 ovog Zakona, ukoliko Predstavnički dom ne odobri listu kandidata u roku iz člana 9.15, stav (1) ovog Zakona, lista koju sačinjavaju kandidati koji su prilikom predlaganja dobili najveću podršku u odgovarajućim klubovima u Domu naroda u skladu s članom

9.13 ovog Zakona prosljeđuje se Domu naroda. Ukoliko je prilikom predlaganja više od jednog takvog kandidata dobilo identičnu podršku u jednom ili u više klubova Doma naroda u skladu s članom 9.13. ovog Zakona, kandidat koji se nalazi na listi koja se dostavlja Domu naroda utvrđuje se žrijebanjem. Kandidati s liste dostavljene Domu naroda smatraju se izabranim ukoliko ta lista bude odobrena u Domu naroda u skladu s članom 9.16. ovog zakona.

2. Izuzetno od odredbe člana 9.14 ovog Zakona, ukoliko u roku iz člana 9.16, stav (1) ovog Zakona Dom naroda ne obavi glasanje za listu kandidata koju je dostavio Predstavnički dom, izabranim će se smatrati kandidati sa liste koja bude odobrena samo u Predstavničkom domu.

Član 9.18

1. Ukoliko se lista kandidata ne odobri u skladu s članovima 9.15 do 9.17 ovog Zakona, postupak se ponavlja. U ponovljenom postupku, Predstavnički dom će glasati za novu listu u roku od 15 dana od dana glasanja kojim je lista kandidata odbijena. Ukoliko je Predstavnički dom iscrpio sve moguće liste kandidata predloženih u skladu s članom 9.13 ovog Zakona, postupak predviđen u članovima 9.13 do

9.15 ovog Zakona se ponavlja, pod uvjetom da će se rokovi u kojima odgovarajući klub predlaže kandidate predviđeni u članu 9.13 ovog Zakona prepoloviti i da će početi da teku od dana odbijanja posljednje liste u Domu.

2. U ponovljenom postupku izabranim će se smatrati kandidati sa liste koja je dobila većinu glasova poslanika koji su prisutni i glasaju u Predstavničkom domu u skladu s članom 9.15 ovog Zakona.

Član 9.19

1. Tri kandidata izabrana u skladu s članovima 9.13 do 9.18 ovog Zakona odlučuju između sebe koji od njih će obavljati funkciju predsjednika. Ukoliko se dogovor ne postigne, o tome će odlučivati Predstavnički dom.
2. Predsjednik i dva potpredsjednika Federacije biraju se na mandat od četiri godine. Ista osoba ne može biti izabrana na bilo koje od mjesta predsjednika ili potpredsjednika više od dva puta uzastopno.

POGLAVLJE 10 PARLAMENT FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PotpoglavljeA

PREDSTAVNIČKI DOM PARLAMENTA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Član 10.1

1. Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH sastoji se od 98 poslanika koje neposredno biraju birači koji su registrovani u Centralni birački spisak za glasanje na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Mandat poslanika Predstavničkog doma Federacije BiH traje četiri godine.
2. Određeni broj poslanika bira se iz višečlanih izbornih jedinica prema formuli

proporcionalne zastupljenosti, iz člana 9.5 ovog Zakona. Kompenzacijski mandati dodjeljuju se sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine kao cjeline, u skladu sa članom 9.6 ovog Zakona. Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, na osnovu smjernica iz člana 10.2 ovog Zakona, utvrđuje broj mandata, granice višečlanih izbornih jedinica, te broj kompenzacijskih mandata.

3. Najmanje četiri člana svakog konstitutivnog naroda će biti zastupljeno u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.
4. Birač ima jedan glasački listić za mandate proporcionalne zastupljenosti u višečlanim izbornim jedinicama za koje je birač registrovan u Centralni birački spisak. Ovaj glasački listić uzima se u obzir i za raspodjelu kompenzacijskih mandata u skladu sa članom 10.5 ovog Zakona.

Član 10.2

1. Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, na osnovu smjernica iz ovog člana, utvrđuje broj mandata, kao i granice višečlanih izbornih jedinica, te broj kompenzacijskih mandata.

2. Od 98 mandata za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, između dvadeset tri procenta (23%) i dvadeset sedam procenata (27%) su kompenzacijski mandati. Preostali mandati raspodjeljuju se u višečlanim izbornim jedinicama.

3. Minimalan broj višečlanih izbornih jedinica je deset. Minimalan broj članova višečlanih izbornih jedinica je tri, a maksimalan 15. Brčko Distrikt BiH bit će uključen u jednu od ovih višečlanih izbornih jedinica.

4. Broj mandata za izbornu jedinicu utvrđuje se na sljedeći način: broj birača registrovanih u Centralni birački spisak za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, koji je utvrdila Centralna izborna komisija BiH, dijeli se s ukupnim brojem mandata koji se raspodjeljuju u izbornim jedinicama. Kako bi se utvrdio broj mandata koji pripadaju jednoj izbornoj jedinici, dijeli se broj birača registrovanih u Centralni birački spisak za tu izbornu jedinicu sa količnikom koji je dobijen u prethodnoj podjeli. Mandati koji se ne mogu raspodijeliti na osnovu cijelih brojeva, raspodjeljuju se izbornim jedinicama na osnovu najvećeg decimalnog ostatka.

Član 10.3 ²

1. Političke stranke, koalicije i nezavisni kandidati koji su ovjereni u skladu sa Poglavljem 4 ovog zakona, mogu se kandidirati za izbore u izbornoj jedinici.

2. Svaki nezavisni kandidat za mandat u izbornoj jedinici kandidira se sa zamjenikom na jednoj kandidatskoj listi. Zamjenik nema nikakvih ovlaštenja ili nadležnosti, osim u slučaju kada naslijedi mandat izabranog kandidata, u skladu sa članom 9.10 ovog zakona.

Član 10.4

U svakoj višečlanoj izbornoj jedinici mandati se raspodjeljuju prema formuli iz člana 9.5 ovog Zakona

Član 10.5

² Pitanje mandata nezavisnog kandidata kada prestane regulisano je članom 9.9 Izbornog zakona BiH.

Kompenzacijski mandati dodjeljuju se prema formuli iz člana 9.6 ovog Zakona.

Član 10.6

1. Kompenzacijski mandat, koji je osvojila politička stranka ili koalicija, u skladu sa članom 10.5 ovog Zakona, raspodjeljuje se jedan po jedan neizabranim kandidatima na kandidatskoj listi političke stranke ili koalicije za kompenzacijske mandate, počevši od vrha liste, sve dok se svi mandati ne raspodijele ili dok se lista ne iscrpi.
2. Ukoliko svaki od konstitutivnih naroda ne osvoji minimalan broj od četiri mandata, naknadni kompenzacijski mandat se dodjeljuje kandidatu relevantnog naroda sa kompenzacijske liste političke stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja na listi ima još kvalificiranih kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda.

3. Ukoliko politička stranka ili koalicija na svojoj kompenzacijskoj listi nema dovoljno kvalifikovanih kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda da popuni mjesta koja su joj dodijeljena, mandat se prenosi na listu stranke ili koalicije koja je osvojila naveći broj glasova i koja ima još takvih kandidata na svojoj kompenzacijskoj listi. Ukoliko na bilo kojoj kompenzacijskoj listi nema kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda, mjesto se prenosi na listu stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja ima još takvih kandidata na drugoj listi, u skladu sa članom 9.8 stav (2) ovog Zakona.

Član 10.7

1. Ako se prilikom raspodjele u skladu sa članovima 10.4, 10.5 i 10.6 ovog Zakona dobiju identični količnici, mandat se dodjeljuje žrijebanjem.

2. Mandati koje lista dobije raspodjeljuju se među kandidatima sa liste na način utvrđen u članu 9.8 stav (2) ovog Zakona.

3. Ako politička stranka ili koalicija nema na listi dovoljno kandidata da popuni mjesta koja su joj dodijeljena, mandati se prenose na kandidatske liste te političke stranke ili koalicije u drugoj izbornoj jedinici, u skladu sa postupkom iz člana 9.7 ovog Zakona.

Član 10.8

1. Ako mandat izabranog nezavisnog kandidata prestane u skladu s odredbama člana 1.10 ovog Zakona, upražnjeno mjesto popunjava se na način utvrđen u članu 9.9 ovog Zakona.

2. Ako mandat kandidata političke stranke ili koalicije prestane u skladu s odredbama člana 1.10 ovog Zakona, mandat se dodjeljuje na način utvrđen u članu 9.10 ovog Zakona.

Član 10.8A

1. Pri raspodjeli mandata kako bi se popunili mandati koji su prestali u skladu s članom 1.10 ovog Zakona, osigurava se minimalna zastupljenost od četiri člana iz reda svakog konstitutivnog naroda.

2. Sljedeća pravila primjenjivat će se i ista derogiraju rješenja predviđena u članovima 9.9 i 9.10 ovog Zakona svaki put kada bi primjena ovih članova svela zastupljenost jednog konstitutivnog naroda ispod minimuna određenog u članu 10.1 ovog Zakona:
   1. Ako mandat izabranog nezavisnog kandidata prestane, u skladu sa članom 10.8 ovog

Zakona, upražnjeno mjesto popunit će se iz reda političke stranke ili koalicije koja ima najveći količnik u istoj izbornoj jedinici i koja, u skladu sa članom 9.8 stav (2) ovog Zakona na svojoj listi ima još kvalifikovanih kandidata iz reda istog konstitutivnog naroda iz kojeg je bio i nezavisni kandidat kojem je prestao mandat.

1. Ukoliko politička stranka ili koalicija nema dovoljno kvalifikovanih kandidata na listi u istoj izbornoj jedinici da popuni mjesta koja su joj dodijeljena, mandat se prenosi na listu stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja na svojoj listi ima još takvih kandidata u bilo kojoj drugoj izbornoj jedinici u skladu s članom 9.8 stav (2) ovog Zakona.
2. Ako mandat izabranog kandidata političke stranke ili koalicije prestane, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu sa liste iste izborne jedinice koji pripada istom konstitutivnom narodu kao i prvobitni kandidat, u skladu s članom 9.8 stav (2) ovog Zakona.

1. U slučaju da nema preostalih kandidata na listi iste izborne jedinice koji pripadaju istom konstitutivnom narodu, mandat se dodjeljuje listi iste političke stranke ili koalicije u drugoj izbornoj jedinici koja je osvojila najveći broj glasova, u skladu s članom 9.8 stav (2) ovog Zakona.
2. Ukoliko nema preostalih kandidata na listama bilo koje političke stranke ili koalicije, mandat se dodjeljuje političkoj stranci ili koaliciji iz iste izborne jedinice koja je osvojila najveći broj glasova i koja ima kvalifikovanog kandidata koji pripada istom konstitutivnom narodu kao i prvobitni kandidat sa njene liste, u skladu s članom 9.8 stav (2) ovog Zakona.

1. Ukoliko nema preostalih kandidata iz iste izborne jedinice koji pripadaju istom konstitutivnom narodu kao i prvobitni kandidat, mandat se dodjeljuje političkoj stranci ili koaliciji u bilo kojoj izbornoj jedinici, koja je osvojila najveći broj glasova i ima kvalifikovane kandidate koji pripadaju tom konstitutivnom narodu u skladu s članom 9.8 stav (2) ovog Zakona.

1. Ako kompenzacijski mandat izabranog kandidata političke stranke ili koalicije prestane, mandat se dodjeljuje kandidatu sa iste liste kompenzacijskih mandata koji pripada istom konstitutivnom narodu, u skladu s članom 9.7 ovog Zakona.
   1. U slučaju da nema preostalih kvalifikovanih kandidata koji pripadaju istom konstitutivnom narodu na istoj listi kompenzacijskih mandata, mandat se dodjeljuje stranci ili koaliciji koja je osvojila najveći broj glasova i koja ima kvalifikovanog kandidata iz reda istog konstitutivnog naroda na svojoj listi kompenzacijskih mandata. Mandat se tada dodjeljuje u skladu s članom 9.7 ovog Zakona.

Član 10.9

Parlament Federacije BiH svake četiri godine preispituje izborne jedinice i broj mandata koji se dodjeljuju svakoj izbornoj jedinici i koji su utvrđeni ovim poglavljem, kako bi se osiguralo da su utvrđeni, uzimajući u obzir geografska ograničenja, u skladu sa demokratskim principima, a naročito proporcionalnošću između broja mandata i broja birača u registrovanih u Centralni birački spisak.

PotpoglavljeB

DOM NARODA PARLAMENTA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Član 10.10

Kantonalna zakonodavna tijela biraju 80 delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, i to dvadeset tri (23) iz reda bošnjačkog, dvadeset tri (23) iz reda hrvatskog, dvadeset tri (23) iz reda srpskog naroda i jedanaest (11) iz reda Ostalih.

Član 10.11

1. Predstavnici iz reda bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i reda ostalih u svakoj skupštini kantona biraju delegate iz svog konstitutivnog naroda u tom kantonu.
2. Svaka stranka koja je zastupljena u odgovarajućim klubovima konstitutivnih naroda i ostalih ili svaki član jednog od tih klubova ima pravo nominirati jednog ili više kandidata na listi za izbor delegata tog određenog kluba iz tog kantona.

3. Svaka lista može sadržavati više kandidata od broja delegata koji se biraju, pod uslovom da zakonodavni organ kantona ima veći broj delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i ostalih, od broja delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i iz reda ostalih koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

* Član 10.12

1. Broj delegata iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz zakonodavnog organa svakog kantona je proporcionalan broju stanovnika kantona prema posljednjem popisu. Centralna izborna komisija BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog organa svakog kantona.

2. Za svaki kanton, broj stanovnika iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda Ostalih se dijeli brojevima 1, 3, 5, 7, itd. sve dok je to potrebno za raspodjelu. Brojevi koji se dobiju kao rezultat ovih dijeljenja predstavljaju količnike svakog konstitutivnog naroda i Ostalih u svakom kantonu. Svi količnici konstitutivnih naroda i količnici Ostalih se redaju zasebno po veličini tako što se najveći količnik svakog konstitutivnog naroda i Ostalih stavlja na prvo mjesto. Svakom konstitutivnom narodu i grupi Ostalih se daje jedno mjesto u svakom kantonu koji ima najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu, s tim da će se u slučaju da kanton nema jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu primijeniti član 10.16 ovog Zakona. Najveći količnik za svaki konstitutivni narod i za Ostale u svakom kantonu se briše sa liste količnika tog konstitutivnog naroda odnosno sa liste količnika Ostalih. Preostala mjesta se daju konstitutivnim narodima i Ostalim, jedno po jedno, od najvećeg prema najmanjem prema preostalim količnicima na listi.

Član 10.13

1. Izbor delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH se vrši odmah po sazivanju kantonalne skupštine nakon izbora za kantonalne skupštine, a najkasnije mjesec dana nakon ovjere izbora u skladu s članom 5.32 ovog Zakona.
2. Ukoliko u roku predviđenom u stavu (1) ovog člana kantonalna skupština ne izabere delegate iz reda jednog ili više konstitutivnih naroda ili iz reda Ostalih u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, mjesta dodijeljena relevantnim konstitutivnim narodima i/ili grupi Ostalih iz tog kantona preraspodjeljuju se u skladu s članom 10.16. ovog zakona.

Član 10.14

1. Svaki delegat u kantonalnoj skupštini daje jedan glas za listu na kojoj je njegov odgovarajući klub.

2. Izbor se vrši tajnim glasanjem.

Član 10.15

Rezultat glasanja se dostavlja Centralnoj izbornoj komisiji BiH za konačnu raspodjelu mjesta. Mandati se raspodjeljuju jedan po jedan po listama ili kandidatu sa najvišim količnicima koji su rezultirali iz formule za proporcionalnu raspodjelu utvrđenu u članu 9.5 ovog Zakona. Kada lista dobije mandat, mandat se raspoređuje s vrha liste.

Član 10.16

1. Kada se ne izabere potreban broj delegata koji se biraju u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz reda svakog konstitutivnog naroda ili iz reda «ostalih» u datom zakonodavnom organu kantona, preostali broj delegata iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda ili ostalih bira se iz drugog kantona, dok se ne izabere potreban broj delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda.

2. Centralna izborna komisija BiH vrši ponovnu raspodjelu mjesta koja se ne mogu popuniti iz jednog kantona odmah po završetku prvog kruga izbora delegata u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH u svim kantonima. Centralna izborna komisija vrši preraspodjelu tog mjesta neizabranom kandidatu koji ima najviši količnik na svim listama koje se kandidiraju za odgovarajući konstitutivni narod ili za grupu ostalih u svim kantonima.

3. Izuzetno, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će donijeti poseban akt kojim će propisati način popune mjesta dodijeljenih jednom od konstitutivnih naroda ili grupi Ostalih koja ostanu upražnjena nakon provođenja postupka predviđenog u stavovima (1) i (2) ovog člana i popunit će nedostajući broj delegata iz reda konstitutivnog naroda ili iz reda Ostalih.

Član 10.17

1. Ukoliko neko mjesto ostane upražnjeno usljed smrti, ostavke ili trajne onesposobljenosti delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, to mjesto popunjava sljedeći kvalifikovani kandidat na istoj listi na kojoj je bio delegat koji je umro, dao ostavku ili je trajno onesposobljen.
2. Ukoliko na listi nema preostalih kandidata, mandat se dodjeljuje neizabranom kandidatu sa najvišim količnikom s druge liste koji se kandidira za odgovarajući konstitutivni narod ili za grupu ostalih u istom kantonu.
3. Ukoliko nema takvog kandidata, Centralna izborna komisija BiH vrši preraspodjelu tog mjesta u skladu s članom 10.16 ovog zakona.

Član 10.18

1. Mandat delegata Doma naroda Parlamenta Federacije BiH traje četiri godine.

2. U slučaju raspuštanja kantonalne skupštine, mandati delegata koje je imenovala ta kantonalna skupština ističu po imenovanju novih delegata koje bira nova kantonalna skupština nakon novih izbora. Mandat tih novih delegata traje do narednih redovno zakazanih izbora.

POGLAVLJE 11

NARODNASKUPŠTINAREPUBLIKE SRPSKE

Član 11.1

1. Narodna skupština Republike Srpske sastoji se od 83 narodna poslanika, koje neposredno biraju birači registrovani u Centralni birački spisak da glasaju za Republiku Srpsku. Određeni broj poslanika bira se iz višečlanih izbornih jednica prema formuli proporcionalne zastupljenosti iz člana 9.5 ovog Zakona. Kompenzacijski mandati dodjeljuju se sa teritorije Republike Srpske kao cjeline u skladu sa članom 9.6 ovog Zakona. Narodna skupština Republike Srpske utvrđuje, na osnovu smjernica iz člana

11.2 ovog Zakona, broj mandata i granice višečlanih izbornih jedinica, te broj kompenzacijskih mandata.

2. Najmanje četiri člana svakog konstitutivnog naroda bit će zastupljeno u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

3. Birač ima jedan glasački listić za mandate proporcionalne zastupljenosti u višečlanoj izbornoj jedinici za koju je birač registrovan u Centralni birački spisak.

4. Mandat poslanika Narodne skupštine Republike Srpske traje četiri godine.

Član 11.2

1. Narodna skupština Republike Srpske utvrđuje, na osnovu smjernica iz ovog člana, broj mandata i granice višečlanih izbornih jedinica i broj kompenzacijskih mandata.

2. Od 83 mandata za Narodnu skupštinu, između dvadeset i tri procenta (23%) i dvadeset i sedam procenata (27%) su kompenzacijski mandati. Preostali mandati raspodjeljuju se u višečlanim izbornim jedinicama.

3. Ustanovit će se najmanje šest višečlanih izbornih jedinica. Višečlana izborna jedinica ima najmanje četiri, a najviše 15 poslanika. Brčko Distrikt BiH bit će uključen u jednu od višečlanih izbornih jedinica.

4. Broj mandata za izbornu jedinicu utvrđuje se na sljedeći način: broj birača registrovanih u Centralni birački spisak za Republiku Srpsku, koji je utvrdila Centralna izborna komisija BiH, dijeli se s ukupnim brojem mandata koji se dodjeljuju u izbornim jedinicama. Kako bi se utvrdio broj mandata koji pripada jednoj izbornoj jedinici, dijeli se broj birača registrovanih u Centralni biračko spisak za tu izbornu jednicu sa količnikom koji je dobijen u prethodnoj podjeli. Mandati koji se ne mogu raspodijeliti na osnovu cijelih brojeva raspodjeljuju se izbornim jedinicama na osnovu najvećeg decimalnog ostatka.

Član 11.3 ³

1. Političke stranke, koalicije i nezavisni kandidati, ovjereni u skladu sa Poglavljem 4 odredbama ovog Zakona, mogu se kandidovati za izbore u izbornoj jedinici.

2. Svaki nezavisni kandidat za mandat u izbornoj jedinici kandiduje se sa zamjenikom na jednoj listi. Zamjenik nema nikakvih nadležnosti ili ovlaštenja, osim u slučaju kada naslijedi mandat za obavljenje funkcije izabranog kandidata u skladu sa članom 9.10 ovg Zakona.

³ Pitanje mandata nezavisnog kandidata kada prestane, regulisano je članom 9.9 Izbornog zakona BiH.

Član 11.4

U svakoj izbornoj jedinici mandati se raspodjeljuju prema formuli iz člana 9.5 ovog Zakona.

Član 11.5

Kompenzacijski mandati raspodjeljuju se prema formuli iz člana 9.6 ovog Zakona.

Član 11.6

1. Kompenzacijski mandat, koji je politička stranka ili koalicija dobila u skladu sa članom 11.5 ovog Zakona, dodjeljuje se jedan po jedan neizabranim kandidatima na listi kandidata političke stranke ili koalicije za kompenzacijske mandate, počevši od vrha liste sve dok se svi mandati ne raspodijele, ili dok se ne iscrpi lista.

2. Ukoliko svaki od konstitutivnih naroda ne osvoji minimalan broj od četiri mandata, naknadni kompenzacijski mandat dodjeljuje se kandidatu relevantnog konstitutivnog naroda sa kompenzacijske liste političke stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja na listi ima još kvalificiranih kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda.

3. Ukoliko politička stranka ili koalicija na svojoj kompenzacijskoj listi nema dovoljno kvalificiranih kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda da popuni mjesta koja su joj dodijeljena, tada se mandat prenosi na listu stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja ima još takvih kandidata na svojoj kompenzacijskoj listi. Ukoliko na bilo kojoj kompenzacijskoj listi nema kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda, mjesto se prenosi na listu stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja ima još takvih kandidata na drugoj listi, u skladu s članom 9.8 stav

(2) ovog Zakona

Član 11.7

1. Ako prilikom raspodjele, u skladu s članovima 11.4, 11.5 i 11.6 ovog Zakona, budu dobijeni identični količnici, mandat se dodjeljuje žrijebanjem.

2. Mandati koje lista dobije raspodjeljuju se među kandidatima sa liste na način utvrđen u članu 9.8 stav (2) ovog Zakona.

3. Ako politička stranka ili koalicija nema na listi dovoljan broj kandidata da bi popunila mjesta koja su joj dodijeljena, mandat se prenosi na kandidatsku listu te stranke ili koalicije u drugoj izbornoj jedinici, prema postupku utvrđenom u članu 9.8 ovog Zakona.

Član 11.8

1. Ako mandat izabranog nezavisnog kandidata prestane u skladu s odredbama člana 1.10 ovog Zakona, upražnjeno mjesto popunjava se na način utvrđen u članu 9.9 ovog Zakona.
2. Ako mandat kandidata političke stranke ili koalicije prestane u skladu s odredbama člana 1.10 ovog Zakona, mandat se dodjeljuje na način utvrđen u članu 9.10 ovog Zakona.

Član 11.8A

1. Pri raspodjeli mandata kako bi se popunili mandati koji su prestali u skladu s članom 1.10

ovog Zakona, osigurava se minimalna zastupljenost od četiri člana iz reda svakog konstitutivnog naroda.

2. Sljedeća pravila primjenjivat će se i ista derogiraju rješenja predviđena u članovima 9.9 i 9.10 ovog Zakona svaki put kada bi primjena ovih članova svela zastupljenost jednog konstitutivnog naroda ispod minimuma određenog u članu 10.1 ovog Zakona:
   1. Ako mandat izabranog nezavisnog kandidata prestane, u skladu sa članom 11.8 ovog Zakona, upražnjeno mjesto popunit će se iz reda političke stranke ili koalicije koja ima najveći količnik u istoj izbornoj jedinici i koja, u skladu sa članom 9.8 stav (2) ovog Zakona, na svojoj listi ima još kvalifikovanih kandidata iz reda istog konstitutivnog naroda iz kojeg je bio i nezavisni kandidat kojem je prestao mandat.

1. Ukoliko politička stranka ili koalicija nema dovoljno kvalifikovanih kandidata na listi u istoj izbornoj jedinici da popuni mjesta koja su joj dodijeljena, mandat se prenosi na listu stranke ili koalicije koja je osvojila najveći broj glasova i koja na svojoj listi ima još takvih kandidata u bilo kojoj drugoj izbornoj jedinici, u skladu s članom 9.8 stav (2) ovog Zakona.

1. Ako mandat izabranog kandidata političke stranke ili koalicije prestane, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu sa liste iste izborne jedinice koji pripada istom konstitutivnom narodu kao i prvobitni kandidat, u skladu s članom 9.8 stav (2) ovog Zakona.

1. U slučaju da nema preostalih kandidata na listi iste izborne jedinice koji pripadaju istom konstitutivnom narodu, mandat se dodjeljuje listi iste političke stranke ili koalicije u drugoj izbornoj jedinici koja je osvojila najveći broj glasova, u skladu s članom 9.8 stav (2) ovog Zakona.

1. Ukoliko nema preostalih kandidata na listama bilo koje političke stranke ili koalicije, mandat se dodjeljuje političkoj stranci ili koaliciji iz iste izborne jedinice koja je osvojila najveći broj glasova i koja ima kvalificiranog(ne) kandidata(e) koji pripada(ju) istom konstitutivnom narodu kao i prvobitni kandidat sa njene liste, u skladu s članom 9.8 stav (2) ovog Zakona.

1. Ukoliko nema preostalih kandidata iz iste izborne jedinice koji pripadaju istom konstitutivnom narodu kao i prvobitni kandidat, mandat se dodjeljuje političkoj stranci ili koaliciji u bilo kojoj izbornoj jedinici, koja je osvojila najveći broj glasova i ima kvalificirane kandidate koji pripadaju tom konstitutivnom narodu, u skladu s članom 9.8 stav (2) ovog Zakona.
2. Ako kompenzacijski mandat izabranog kandidata političke stranke ili koalicije prestane, mandat se dodjeljuje kandidatu sa iste liste kompenzacijskih mandata koji pripada istom konstitutivnom narodu, u skladu s članom 9.7 ovog Zakona.
   1. U slučaju da nema preostalih kvalifikovanih kandidata koji pripadaju istom konstitutivnom narodu na istoj listi kompenzacijskih mandata, mandat se dodjeljuje stranci ili koaliciji koja je osvojila najveći broj glasova i koja ima kvalifikovanog kandidata iz reda istog konstitutivnog naroda na svojoj listi kompenzacijskih mandata. Mandat se tada dodjeljuje u skladu s članom 9.7 ovog Zakona.

Član 11.9

Narodna skupština Republike Srpske svake četiri godine preispituje izborne jedinice i broj

mandata dodijeljenih svakoj izbornoj jedinici koji su utvrđeni ovim poglavljem, kako bi se osiguralo da su utvrđeni uzimajući u obzir geografska ograničenja, u skladu sa demokratskim principima, a naročito proporcionalnošću između broja mandata i broja birača registrovanih u Centralni birački spisak.

POGLAVLJE 11A

IZBORDELEGATAUVIJEĆENARODAREPUBLIKE SRPSKE

PotpoglavljeA

VIJEĆE NARODA REPUBLIKE SRPSKE

Član 11.10

1. Sastav Vijeća naroda Republike Srpske zasniva se na paritetu tako da svaki konstitutivni narod ima isti broj predstavnika.

2. Vijeće naroda Republike Srpske sastoji se od 28 delegata, osam iz reda bošnjačkog, osam iz reda srpskog, osam iz reda hrvatskog naroda i četiri iz reda ostalih.

Član 11.11

1. Članove Vijeća naroda Republike Srpske bira odgovarajući klub poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

2. U slučaju da je broj članova koji se biraju u jedan klub delegata Vijeća naroda Republike Srpske veći od broja predstavnika u odgovarajućem klubu poslanika Narodne skupštine Republike Srpske, bira se dodatni broj poslanika od strane kluba poslanika koji se u tu svrhu uspostavlja iz reda svih odbornika pripadnika odgovarajućeg konstitutivnog naroda u skupštinama općina u Republici Srpskoj.

Član 11.12

1. Svaka politička stranka zastupljena u klubovima poslanika odgovarajućih konstitutivnih naroda i ostalih ili svaki član jednog od ovih klubova poslanika, uključujući i ad hoc članove izabrane u skladu s članom 11.11 stav (2) ovog Zakona ima pravo da predloži jednog ili više kandidata na listi za izbor delegata tog relevantnog kluba delegata.
2. Svaka lista može sadržati više kandidata od broja delegata koji se bira.

3. Kandidati ne mogu biti poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske ili odbornici u skupštini općine.

4. Svaki poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske jednom glasa za listu unutar svog kluba delegata.
5. Glasanje se provodi tajnim glasanjem.

Član 11.13

1. Rezultati glasanja saopštavaju se Centralnoj izbornoj komisiji BiH u svrhu konačne dodjele mjesta.
2. Mandati se, jedan po jedan, raspodjeljuju na liste ili kandidatima sa najvećim količnicima

koji proizilaze iz formule proporcionalne raspodjele predviđene u članu 9.5 ovog Zakona. Kada jedna lista osvoji mandat, taj mandat se dodjeljuje s vrha liste.

Član 11.14

1. Ukoliko postoji upražnjeno mjesto zbog smrti, ostavke, ili trajne spriječenosti delegata u Vijeću naroda Republike Srpske, to upražnjeno mjesto popunjava se sljedećim kvalifikovanim kandidatom sa iste liste sa koje dolazi delegat koji je umro, dao ostavku, ili je trajno spriječen.
2. Ukoliko nema preostalih kandidata na toj listi, tada se mandat dodjeljuje neizabranom kandidatu sa najvećim količnikom sa druge liste koji se kandiduje za odgovarajući konstitutivni narod ili za ostale.
3. Ukoliko nema takvog kandidata, organizuju se novi izbori za odgovarajući konstitutivni narod u skladu s članovima 11.12 i 11.13 ovog Zakona.

Član 11.15

Izbor delegata u Vijeće naroda Republike Srpske održava se čim se sazove Narodna skupština Republike Srpske, a najkasnije mjesec dana nakon potvrde rezultata u skladu s članom 5.32 ovog Zakona.

Član 11.16

1. Mandat delegata u Vijeću naroda Republike Srpske traje četiri godine, pod uslovom da taj mandat ne ističe ranije.

2. Kao rezultat skraćivanja mandata Narodne skupštine Republike Srpske i raspuštanja Narodne skupštine Republike Srpske, prestaje mandat Vijeća naroda Republike Srpske.

POGLAVLJE 12

PREDSJEDNIKIPOTPREDSJEDNICIREPUBLIKE SRPSKE

Član 12.1

Predsjednika i dva potpredsjednika Republike Srpske, koji se neposredno biraju sa teritorije Republike Srpske, biraju birači registrovani u Centralni birački spisak da glasaju u Republici Srpskoj.

Član 12.2

Birač registrovan u Centralni birački spisak da glasa za predsjednika Republike Srpske može glasati samo za jednog kandidata.

Član 12.3

Bira se kandidat iz reda svakog konstitutivnog naroda koji dobije najveći broj glasova. Između ta tri kandidata, po jedan iz svakog konstitutivnog naroda, za predsjednika se bira kandidat koji dobije najveći broj glasova, a dva kandidata koji se po broju osvojenih glasova nalaze na drugom i trećem mjestu biraju se za potpredsjednike.

Član 12.4

Mandat predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske traje četiri godine.

POGLAVLJE 13

KANTONALNESKUPŠTINE,OPĆINSKAVIJEĆA,ODNOSNOSKUPŠTINEOPĆINAI GRADSKA VIJEĆA, ODNOSNO SKUPŠTINE GRADA

Član 13.1

Mandati za kantonalne skupštine, općinska vijeća, odnosno skupštine općina i gradska vijeća, odnosno skupštine grada, dodjeljuju se po sistemu proporcionalne zastupljenosti, u skladu s odredbom člana 13.5 ovog Zakona.

Član 13.2

Broj članova općinskog vijeća, odnosno skupštine općine je sljedeći:

1. između 11 i 17 članova, za općine sa brojem birača registrovanih u Centralni birački spisak manjim od 8.000;
2. između 17 i 25 članova, za općine sa brojem birača registrovanih u Centralni birački spisak između 8.000 i 20.000 i
3. između 25 i 31 člana, za općine sa brojem birača registrovanih u Centralni birački spisak većim od 20.000.

Član 13.3

Broj članova kantonalne skupštine je sljedeći:

1. između 20 i 25 članova, za kantone sa brojem birača registrovanih u Centralni birački spisak manjim od 75.000;
2. između 25 i 30 članova, za kantone sa brojem birača registrovanih u Centralni birački spisak između 75.000 i 200.000 i
3. između 30 i 35 članova, za kantone sa brojem birača registrovanih u Centralni birački spisak većim od 200.000.

Član 13.4

Politička stranka, koalicija, nezavisni kandidat ili lista nezavisnih kandidata, koje je ovjerila Centralna izborna komisija BiH, mogu se kandidovati za mandate koji se dodjeljuju u skladu s ovim Poglavljem.

Član 13.5

1. Raspodjela mandata za kantonalnu skupštinu i općinsko vijeće, odnosno skupštinu općine vrše se u skladu sa članom 9.5 ovog Zakona.

2. Ako je političkoj stranci, koaliciji ili listi nezavisnih kandidata dodijeljen broj mandata koji je jednak broju kandidata na njihovoj listi, a pri tome je ostalo još mandata koje treba dodijeliti, preostali količnici te političke stranke, koalicije ili liste nezavisnih kandidata zanemaruju se pri raspodjeli preostalih mandata. Ako nezavisni kandidat osvoji mandat, preostali količnici tog nezavisnog kandidata zanemaruju se pri raspodjeli preostalih mandata.
3. Ako je rezultat isti zbog identičnih količnika, mandat se dodjeljuje žrijebanjem.

4. Mandati za kantonalnu skupštinu koje je osvojila lista raspodjeljuju se najprije među kandidatima sa te liste, od kojih je svaki dobio najmanje dvadeset procenata (20%) od ukupnog broja važećih glasova koje je ta lista dobila, i to dodjelom mandata prema redoslijedu od najvećeg do najmanjeg broja glasova. Ako je pri tome ostalo još mandata koje treba dodijeliti listi, a preostali kandidati su dobili manje od dvadeset procenata (20%) od ukupnog broja važećih glasova koje je ta lista dobila, raspodjela mandata među preostalim kandidatima sa liste vrši se prema njihovom redoslijedu na listi.

5. Mandati za općinsko vijeće odnosno skupštinu općine koje je osvojila listu raspodjeljuju se najprije među kandidatima s te liste, od kojih je svaki dobio najmanje deset procenata (10%) od ukupnog broja važećih glasova koje je ta lista osvojila, i to dodjelom mandata prema redoslijedu od najvećeg do namanjeg broja glasova. Ako je pri tome ostalo još mandata koje treba dodijeliti listi, a preostali kandidati su dobili manje od deset procenata (10%) od ukupnog broja važećih glasova koje je ta lista dobila, raspodjela mandata među preostalim kandidatima s liste vrši se prema njihovom redoslijedu na listi.

Član 13.6

1. Ako mandat kandidata sa liste političke stranke, koalicije ili neovisnih kandidata prestane u skladu s članom 1.10 ovog Zakona, mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu, u skladu s članom 13.5 stav (4) ovog Zakona.

2. Centralna izborna komisija BiH vrši ponovnu raspodjelu mandata prema proceduri utvrđenoj u članu 9.5 ovog Zakona.

Član 13.7

1. Općinski načelnik, odnosno gradonačelnik bira se u skladu s ovim Zakonom, ustavima, entitetskim zakonima i statutom općine, odnosno grada.

2. Ako se općinski načelnik, odnosno gradonačelnik bira neposredno, općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika biraju birači upisani u Centralni birački spisak u toj izbornoj jedinici u skladu s ovim zakonom, entitetskim zakonom, statutom općine, odnosno grada.
3. U slučaju da izabranom načelniku, odnosno gradonačelniku iz stava (2) ovog člana prestane mandat u skladu s članom 1.10 ovog Zakona ili bude opozvan, općinski načelnik, odnosno gradonačelnik bira se u skladu s ovim Zakonom, entitetskim zakonom, statutom općine, odnosno grada.

Član 13.10

1. Članove gradskog vijeća, odnosno skupštine grada biraju općinska vijeća, odnosno skupštine općina koje sačinjavaju taj grad.

2. Mandati za gradsko vijeće, odnosno skupštinu grada dodjeljuju se kandidatskim listama po sistemu proporcionalne zastupljenosti političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata ili grupa članova, kao što je utvrđeno u članu 13.5 ovog Zakona. Raspodjela mandata među kandidatima sa iste liste vrši se prema redoslijedu na listi kandidata za ove izbore.
3. Svako gradsko vijeće, odnosno skupština grada, bira gradonačelnika i predsjednika gradskog vijeća, odnosno skupštine grada, na način utvrđen zakonom i statutom.

Član 13.11

Mandat općinskog vijeća, skupštine općine, gradskog vijeća, skupštine grada,odnosno kantonalne skupštine traje četiri godine.

Član 13.12

U roku od 15 dana od dana konstituiranja općinskog vijeća, odnosno skupštine općine vrši se izbor članova gradskog vijeća, odnosno skupštine grada.

Član 13.13

Prilikom imenovanja službenika koji rukovode organima uprave u općinskim, kantonalnim i gradskim izvršnim organima od općinskog načelnika ili predsjednika vlade kantona, odnosno prilikom izbora općinskog ili izvršnog organa skupštine grada od skupštine općine ili skupštine grada, vodit će se računa o sastavu stanovništva općine, kantona, odnosno grada.

POGLAVLJE 13A

UČEŠĆEPRIPADNIKANACIONALNIHMANJINAUIZBORIMAZAOPĆINSKI NIVO

Član 13.14

1. Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na zastupljenost u općinskom vijeću, odnosno u skupštini općine i gradskom vijeću, odnosno skupštini grada srazmjerno procentu njihovog učešća u stanovništvu prema posljednjem popisu u Bosni i Hercegovini.

2. Broj pripadnika nacionalnih manjina koji se neposredno biraju u općinsko vijeće, odnosno skupštinu općine i gradsko vijeće, odnosno skupštinu grada utvrđuje se statutom općine, odnosno grada pri čemu se pripadnicima svih nacionalnih manjina, koji u ukupnom broju stanovništva te izborne jedinice, prema zadnjem popisu stanovništva, učestvuju s više od 3%, garantira najmanje jedno mjesto.
3. Da bi se ovjerili za učešće na izborima za popunu garantiranih mandata za pripadnike nacionalnih manjina u općinskom vijeću, odnosno skupštini općine i gradskom vijeću, odnosno skupštini grada, političke stranke i nezavisni kandidati podnose prijavu za učešće na izborima za općinsko vijeće, odnosno skupštinu općine i gradsko vijeće, odnosno skupštinu grada,u skladu s odredbama ovog Zakona.

4. Pravo prijave za učešće na izborima za popunu garantiranih mandata za pripadnike nacionalnih manjina ima i:

1. registrovano udruženje ili drugi registrovani organizovani oblik djelovanja nacionalnih manjina i
2. grupa od najmanje 40 građana koji imaju biračko pravo koji uz prijavu za učešće na izborima dostavljaju i imena kandidata.
3. Kandidati koje predloži udruženje, odnosno drugi registrovani organizovani oblik

djelovanja nacionalnih manjina i grupa od najmanje 40 građana koji imaju biračko pravo imaju status nezavisnog kandidata.

6. Političke stranke, koalicije političkih stranaka, udruženja nacionalnih manjina i drugi registrovani organizovani oblici nacionalnih manjina, te grupa od najmanje 40 građana koji imaju biračko pravo mogu predložiti najviše onoliko kandidata koliko se pripadnika nacionalnih manjina bira u toj izbornoj jedinici.

7. Nakon što se ovjeri kandidatura svakog pojedinačnog kandidata, Centralna izborna komisija BiH utvrđuje konačnu posebnu listu kandidata pripadnika nacionalnih manjina za općinsko vijeće, odnosno u skupštinu općine i gradsko vijeće, odnosno skupštinu grada.

8. Kao predstavnik nacionalne manjine može biti izabran samo onaj kandidat čije ime se nalazi na posebnoj listi kandidata pripadnika nacionalnih manjina predloženih u skladu s odredbama ovog člana.

9. Posebna lista kandidata pripadnika nacionalnih manjina iz stava (7) ovog člana nalazi se na glasačkom listiću iza listi ostalih političkih subjekata čije se kandidatske liste takmiče za redovne mandate za općinsko vijeće, odnosno skupštinu općine i gradsko vijeće, odnosno skupštinu grada.

10. Redoslijed kandidata na posebnoj listi iz stava (9) ovog člana utvrdit će se žrijebanjem na način i po postupku koji utvrdi Centralna izborna komisija BiH.

11. Birač ima samo jedan glas. Ako se birač opredijeli da glasa za posebnu listu kandidata pripadnika nacionalnih manjina, glasat će tako što će označiti ime samo jednog kandidata na posebnoj listi kandidata pripadnika nacionalnih manjina.

12. Za predstavnika pripadnika nacionalne manjine bit će izabran kandidat koji dobije najveći broj glasova na posebnoj listi kandidata pripadnika nacionalnih manjina. U općinskom vijeću, odnosno u skupštini općine i gradskom vijeću, odnosno skupštini grada u kojima se dodjeljuje više od jednog mandata, mandati će se dodijeliti kandidatima sa sljedećim najvećim brojem osvojenih glasova prema broju osvojenih važećih glasova.

13. Odredbe člana 9.5 stav (3) ovog Zakona neće se primijeniti prilikom raspodjele mandata za liste pripadnika nacionalnih manjina za općinsko vijeće, odnosno skupštinu općine i gradsko vijeće, odnosno skupštinu grada.

14. Pri raspodjele mandata, prvo se dodjeljuju garantirani mandati pripadnicima nacionalnih manjina, a zatim redovni mandati u skladu s članom 9.5 ovog Zakona.
15. U slučaju da dva kandidata na posebnoj listi kandidata pripadnika nacionalnih manjina dobiju isti broj važećih glasova, mandat će se dodijeliti žrijebanjem koje organizira Centralna izborna komisija BiH.

16. Ako se ne dodijeli pripadniku nacionalne manjine, mandat ostaje upražnjen.

17. U slučaju prestanka mandata izabranog nosioca mandata iz stava (12) ovog člana u smislu odredbi člana 1.10 ovog Zakona, zamjenski mandat dodijelit će se kandidatu sa sljedećim najvećim brojem

dobivenih važećih glasova na posebnoj listi kandidata pripadnika nacionalnih manjina. Ako je lista iscrpljena, mandat ostaje upražnjen.

18. Za sve što nije regulisano ovim Poglavljem, primjenjivat će se opće odredbe ovog Zakona.

POGLAVLJE 14

PONOVNI,ODGOĐENIIPRIJEVREMENIIZBORI

Član 14.1

1. Ponovni izbori provode se na osnovu istih kandidatskih listi i istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišteni na poništenim izborima i provode se na dan koji odredi Centralna izborna komisija BiH.

2. Centralna izborna komisija BiH raspisuje ponovljene izbore, u pravilu, u roku od 15 dana od dana pravosnažnosti odluke Centralne izborne komisije о poništenju izbora.

Član 14.2

1. Odluku o odgađanju izbora na određenom biračkom mjestu ili u izbornoj jedinici donosi Centralna izborna komisija BiH na osnovu činjenica koje ukazuju da izbore nije moguće provesti u skladu s odredbama ovog Zakona.

2. Odgođeni izbori provode se ako u nekoj izbornoj jedinici ili biračkom mjestu glasanje nije obavljeno onog dana koji je određen za glasanje.

3. Odgođene izbore raspisuje Centralna izborna komisija BiH.

4. Odgođeni izbori u pravilu se provode u roku od sedam dana, a najkasnije 30 dana od dana koji je određen za glasanje na redovnim izborima, osim ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

Član 14.3

1. Ako je neki izabrani organ raspušten odnosno ako mu prestane mandat u skladu sa ustavom i zakonom, Centralna izborna komisija BiH donosi odluku o raspisivanju prijevremenih izbora kojom se utvrđuje tačan datum održavanja izbora.
2. Prijevremeni izbori bit će održani u roku od 90 dana od dana raspuštanja izabranog organa, odnosno prestanka mandata u skladu sa ustavom i zakonom.

3. Od dana raspisivanja prijevremenih izbora do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 30 niti više od 90 dana.
4. Mandat članova organa izabranih na prijevremenim izborima traje do isteka tekućeg mandata organa izabranih na redovnim izborima.

5. Centralna izborna komisija BiH provodi prijevremene izbore na način i prema postupku utvrđenom ovim Zakonom za provođenje redovnih izbora.
6. Centralna izborna komisija BiH utvrđuje rokove koji su potrebni za održavanje izbora u skladu sa ovim Poglavljem.

Član 14.3a

Izuzetno, od odredbe člana 20.8 stav (1) i (2) ovog Zakona, u provođenju prijevremenih izbora za općinsko vijeće, skupštinu općine, općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika, birač koji je registrovan u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje u odsustvu svoje pravo da glasa ostvaruje lično u općini u kojoj je imao prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva koji je izvršila država Bosna i Hercegovina.

POGLAVLJE 15 FINANSIRANJE KAMPANJE

Član 15.1

Sredstva za finansiranje troškova izborne kampanje politička stranka i nezavisni kandidati koji učestvuju na izborima za organe vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima osiguravaju iz izvora propisanih Zakonom о finansiranju političkih stranka i na način propisan ovim zakonom

Član 15.1a

1. Politička stranka i nezavisni kandidat koji učestvuju na izborima za organe vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima imat će jedan račun za finansiranje izborne kampanje i dužni su, u vrijeme podnošenja prijave za ovjeru za učešće na izborima, Centralnoj izbornoj komisiji BiH podnijeti finansijski izvještaj za period koji počinje tri mjeseca prije dana podnošenja prijave za ovjeru. Osim toga, u roku od trideset dana od dana objavljivanja izbornih rezultata u Službenom glasniku BiH, podnosi se i finansijski izvještaj za period od dana podnošenja prijave za ovjeru za izbore do dana ovjere rezultata izbora. Ovi izvještaji sadrže:

1. sve gotovinske transakcije i raspoloživu gotovinu;
2. sve prihode i rashode, zasnovane na članarini, prilozima fizičkih i pravnih lica transparentnim prilozima iz inozemstva, prilozima fizičkih i pravnih lica, prilozima u obliku robe i usluga (u daljem tekstu: prilozi u naturi), prihodima na vlastitu imovinu i poduzetničke aktivnosti, u skladu s odredbama Zakona o finansiranju političkih stranaka, kreditima, pozajmicama, donacijama, olakšicama, povratu novca, ostalim materijalnim troškovima i ostalim izvorima prihoda za period izvještavanja koje odredi Centralna izborna komisija BiH;
3. identitet lica ili izvora uplate i doprinosa u naturi, kao i identitet lica koje je primilo takvu uplatu zajedno sa datumom i iznosom takve uplate;
4. ukupan iznos svih dospjelih dugovanja i ukupan iznos isplata po sljedećim osnovama: troškovi štampanja plakata i plakatiranja, troškovi štampanja predizbornih oglasa, proglasa, saopštenja i sl. u javnim i onlineglasilima, troškovi organizacije i održavanja predizbornih skupova i troškovi štampanja, reprodukcije i slanja predizbornog materijala koji se šalje biračima; i
5. iznos i vrstu neizmirenih dugova i obaveza koje duguje podnosilac izvještaja ili koje treća lica duguju podnosiocu izvještaja, a u slučaju da su takvi dugovi i obaveze izmireni za

manji iznos od njihovog prijavljenog iznosa ili vrijednosti, i izjavu koja se odnosi na okolnosti i uvjete pod kojima su takvi dugovi ili obaveze otpisani.

2. Prijava za učešće na izborima političke stranke i nezavisnog kandidata neće biti ovjerena ukoliko politička stranka i nezavisni kandidat ne podnese finansijski izvještaj za period koji počinje tri mjeseca prije početka perioda za podnošenje prijave za ovjeru.

Član 15.1b

1. Politička stranka i nezavisni kandidat koji učestvuju na izborima za organe vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima dužni su otvoriti poseban račun za finansiranje troškova izborne kampanje, u skladu s članom 4.4, stav (1) ovog Zakona.
2. Račun za finansiranje izborne kampanje otvara lice ili organ kojeg ovlasti politička stranka odnosno nezavisni kandidat.
3. Poseban račun za finansiranje troškova izborne kampanje politička stranka i nezavisni kandidat dužni su otvoriti najkasnije s danom podnošenja prijave za ovjeru za učešće na izborima, а najranije ga mogu otvoriti tri mjeseca prije dana podnošenja prijave za ovjeru.
4. Sredstva koja politička stranka i nezavisni kandidat koji učestvuju na izborima za organe vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima namjeravaju utrošiti za izbornu kampanju moraju biti unaprijed uplaćena na poseban račun za finansiranje izborne kampanje.
5. Na poseban račun za finansiranje izborne kampanje ne smiju se primati druge uplate, osim onih namijenjenih za finansiranje izborne kampanje, niti se sredstva s tog računa smiju koristiti za bilo koju drugu svrhu, osim podmirenja troškova izborne kampanje.
6. Ako nakon uplate svih transakcija, u skladu s ovim zakonom, na posebnom računu za finansiranje izborne kampanje političke stranke preostanu neutrošena sredstva, оnа se uplaćuju na transakcijski račun centrale političke stranke.
7. Ako sredstva na posebnom računu za finansiranje izborne kampanje nisu dovoljna za izmirenje troškova, politička stranka је obavezna da neizmirene obaveze ро osnovu troškova izborne kampanje plati s računa centrale političke stranke.
8. Ako nakon završetka svih transakcija, u skladu s ovim zakonom, na posebnom računu za finansiranje izborne kampanje nezavisnog kandidata preostanu neutrošena sredstva, оnа se vraćaju svim izvorima ili donatorima. Povrat preostalih sredstva је srazmjeran iznosima uplata ili datih donacija.

Član 15.1c

1. Kada dvije ili više političkih stranaka nastupaju u okviru koalicije, za troškove kampanje mogu koristiti poseban račun za finansiranje troškova izborne kampanje jedne od političkih stranaka, članica koalicije, što se uređuje međusobnim sporazumom političkih stranaka koji se dostavlja i deponira u Centralnoj izbornoj komisiji BiH. Sredstva koja је pojedina politička stranka obavezna uplatiti na poseban račun za finansiranje troškova izborne kampanje u skladu sa zaključenim međusobnim sporazumom ne smatraju se donacijom ni prihodom političke stranke koja је otvorila poseban račun za finansiranje izborne kampanje.
2. Politička stranka može drugoj političkoj stranci dati pozajmicu za finansiranje izborne kampanje na osnovu međusobnog sporazuma, uplatom na poseban račun za finansiranje izborne

kampanje. Pozajmica koju је politička stranka na osnovu međusobnog sporazuma

dala drugoj političkoj stranci te povrat pozajmice na centralni račun političke stranke koja је dala pozajmicu ne smatra se donacijom.

3. Sporazum о pozajmici s jasno definiranim rokom povrata pozajmice obavezno se dostavlja Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Član 15.1d

1. Politička stranka i nezavisni kandidat koji učestvuju na izborima za organe vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima dužni su, u vrijeme podnošenja prijave za ovjeru za učešće na izborima, Centralnoj izbornoj komisiji BiH podnijeti izvještaj о prometu posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje za period od njegovog otvaranja do dana podnošenja prijave za ovjeru za izbore.
2. Prijava za učešće na izborima političke stranke i nezavisnog kandidata neće biti ovjerena ako politička stranka i nezavisni kandidat ne podnese izvještaj о prometu posebnog računa za finansiranje troškova izborne kampanje za period od njegovog otvaranja do dana podnošenja prijave za ovjeru za izbore.
3. Tri dana prije dana održavanja izbora, unosom u elektronsku aplikaciju podnosi se izvještaj о prometu posebnog računa za finansiranje izborne kampanje. Izvještaj će sadržavati sve izvore novčanih i nenovčanih donacija, datum i iznos takve uplate; izvještaj о svim troškovima (rashodima) izborne kampanje, kao i računima dobavljača i izvršilaca usluga, s ažuriranim podacima do dana podnošenja izvještaja.
4. U roku od 30 dana od dana objavljivanja izbornih rezultata u „Službenom glasniku BiH“, unosom u elektronsku aplikaciju podnosi se finansijski izvještaj о prometu posebnog računa za finansiranje izborne kampanje. Izvještaj će sadržavati sve izvore finansiranja izborne kampanje, troškove (rashode) izborne kampanje za period od dana podnošenja prijave za ovjeru za izbore do dana podnošenja izvještaja, kao i iznos i vrstu neizmirenih dugova za troškove izborne kampanje i vrijeme potrebno za njihovo plaćanje.
5. Politička stranka i nezavisni kandidat koji učestvuju na izborima za organe vlasti Bosne i Hercegovine na svim nivoima obavještavaju Centralnu izbornu komisiju o zatvaranju posebnog računa.

Član 15.2

1. Centralna izborna komisija BiH donosi pravila i propise za provođenje odredbi ovog Poglavlja kojima se bliže utvrđuju sadržaj, forma, način i drugi detalji izvještavanja.

2. Svi podnosioci izvještaja moraju podnijeti i dodatne izvještaje u skladu sa zahtjevom Centralne izborne komisije BiH ili Zakonom o finansiranju političkih stranaka.

Član 15.3

1. Politička stranka imenuje ovlašteno lice koje je odgovorno za podnošenje izvještaja i vođenje knjiga.
2. Nezavisni kandidat može imenovati ovlašteno lice koje je lično odgovorno za podnošenje izvještaja i vođenje knjiga kao i za komunikaciju s Centralnom izbornom komisijom BiH.
3. Lice imenovano u skladu sa stavovima (1) i (2) ovog člana ovlašteno je za vođenje

poslovnih knjiga, podnošenje izvještaja u skladu sa ovim zakonom i Zakonom o finansiranju političkih stranaka, te za komunikaciju s Centralnom izbornom komisijom BiH, a obavezno je kontinuirano se educirati u skladu s planom i programom edukacije koji donosi Centralna izborna komisija BiH.

4. Politička stranka i nezavisni kandidat obavezni su dostaviti podatke o licu imenovanom u skladu s odredbama stava (1) ovog člana zajedno s kontakt podacima, najkasnije u roku od 15 dana od dana njegovog imenovanja ili 15 dana od dana promjene ovlaštenog lica u skladu s odredbom ovog člana.
5. Ovlašteno lice potpisuje sve izvještaje i odgovorno je za vođenje evidencije u vezi s izvještajima. Na zahtjev Centralne izborne komisije BiH, ovlašteno lice dužno je da dostavi izvještaje na uvid.

Član 15.4

Lice imenovano u skladu s članom 15.3 ovog zakona neposredno je odgovorno za podnošenje izvještaja i za sadržaj izvještaja Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Član 15.5

Centralna izborna komisija BiH osigurava javnosti pristup svim izvještajima i poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurala da svi građani imaju nesmetan pristup informacijama koje su sadržane u izvještajima.

Član 15.6

1. Centralna izborna komisija BiH ovlaštena je da ispita slučajeve u kojima nije postupljeno u skladu s odredbama ovog Poglavlja, i može određenim licima narediti da odgovore na pitanja u pisanoj formi, kako bi se osigurali dokumentirani i drugi dokazi, te pribavile izjave svjedoka u vezi sa istragom koju je poduzela Centralna izborna komisija BiH. Centralna izborna komisija BiH može početi istragu ili poduzeti odgovarajuće mjere izvršenja, samostalno ili po prigovoru.
2. Sve državne, entitetske, kantonalne i institucije jedinica lokalne samouprave, kao i institucije Brčko distrikta Bosne i Hercegovine obavezne su sarađivati s Centralnom izbornom komisijom BiH i obavezne su na pisani zahtjev Centralne izborne komisije BiH obezbijediti sve potrebne podatke, informacije i dokumente relevantne za efikasnu provjeru tačnosti podataka sadržanih u izvještajima o donacijama za izbornu kampanju, materijalnim prilozima i rashodima, uključujući i podatke o prihodima pojedinačnih donatora u skladu s odredbama ovog poglavlja. Ista obaveza važi za sve javne i poslovne banke koje su otvorile bankovne račune u ime političkog subjekta, bilo za finansiranje političkih subjekata ili poseban račun za potrebe finansiranja izborne kampanje, kao i za sva pravna i fizička lica koja su dala donacije političkom subjektu.
3. Centralna izborna komisija BiH nadležna je za provedbu odredbi ovog Poglavlja i ovlaštena je da odluči da li je politička stranka, koalicija, lista nezavisnih kandidata ili nezavisni kandidat ili drugo lice prekršilo odredbe ovog Poglavlja, kao i da izrekne sankcije bilo kojoj političkoj stranci, koaliciji, listi nezavisnih kandidata ili nezavisnom kandidatu zbog nepoštivanja navedenih odredbi, ili da poduzme odgovarajuće administrativne mjere u okviru svoje opće nadležnosti u skladu s ovim Zakonom.
4. Prije izricanja kazne ili poduzimanja administrativne mjere, Centralna izborna komisija BiH nastojat će postići da politička stranka, koalicija, lista nezavisnih kandidata ili nezavisni kandidat, za koje je ustanovljeno da su prekršili odredbe ovog Poglavlja, dobrovoljno postupe po tim odredbama.

Član 15.7

1. Kandidati izabrani na svim nivoima vlasti dužni su u roku od trideset (30) dana od

dana objave ovjere mandata u „Službenom glasniku BiH“, na način koji utvrdi Centralna izborna komisija BiH, podnijeti Centralnoj izbornoj komisiji BiH potpisanu izjavu o svom ukupnom imovinskom stanju koja sadrži:

1. sadašnje prihode i izvore prihoda, uključujući sve prihode, plaće, dobit od imovine, priloge iz člana 15.1a ovog Zakona, uplate i druge zarade ostvarene u Bosni i Hercegovini i inostranstvu u protekloj kalendarskoj godini;
2. imovinu, uključujući novac, račune u banci, poslovnu dokumentaciju, dionice, vrijednosne papire, obveznice, nekretnine, ličnu imovinu, stanarsko pravo i drugu imovinu i dobra u vrijednosti većoj od 5.000 KM, u Bosni i Hercegovini i inozemstvu; i
3. rashode i druge obaveze, uključujući sva dugovanja, obaveze, mjenice, kredite i garancije za takve obaveze u Bosni i Hercegovini i inozemstvu.

2. Izjava treba da uključuje podatke o imovinskom stanju kandidata i članova njihove uže porodice; bračnog druga, djece i članova domaćinstva prema kojima kandidat ima zakonsku obavezu izdržavanja.

Član 15.8

1. Kandidati izabrani u tijela na svim nivoima vlasti dužni su Centralnoj izbornoj komisiji BiH predati izjavu o imovinskom stanju, u roku od 30 dana od dana prestanka mandata na koji su izabrani, kao i u slučaju prestanka mandata u situacijama opisanim u članu 1.10, stavu (1), osim tačke 3 ovog zakona, u roku od 30 dana od dana prestanka mandata
2. Centralna izborna komisija BiH donosi uputstva kojima se bliže određuje izgled i način ispunjavanja obrazaca iz stava (1) ovog člana i člana 15.7 ovog Zakona.

Član 15.9

Centralna izborna komisija BiH omogućava da obrasci koji sadrže izjave o ukupnom imovinskom stanju budu dostupni javnosti. Centralna izborna komisija BiH nije odgovorna za tačnost podataka koji se odnose na podatke sadržane u obrascu.

Član 15.10

1. U roku od sedam dana od zaključivanja Centralnog biračkog spiska, Centralna izborna komisija BiH objavljuje broj birača za svaku izbornu jedinicu. Taj broj je osnov za određivanje maksimalnog iznosa sredstava koji politički subjekt može potrošiti za finansiranje izborne kampanje.
2. Maksimalno dozvoljeni iznos za finansiranje troškova izborne kampanje za izbore izračunava se tako da se broj birača u svim izbornim jedinicama u kojima politički subjekt iz stava (1) ovog člana ima kandidatsku listu ili kandidata pomnoži sa:
   1. 30 feninga. za izbore za načelnika općine/gradonačelnika i za članove

općinskog vijeća/ skupštine općine

1. 20 feninga …………………………..za izbore za članove kantonalnih skupština
2. 30 feninga………………………….. za izbore za članove Narodne skupštine Republike Srpske

i Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH

1. 30 feninga za izbore za članove Parlamentarne skupštine BiH
2. 30 feninga za izbore za članove Predsjedništva BiH
3. 30 feninga …………………………..za izbore za predsjednika i potpredsjednike Republike

Srpske

3. Za izbore iz stava (2) tačka 1) ovog člana u općinama u kojima je broj birača upisanih u Centralni birački spisak manji od 3.000, smatra se da je upisano u Centralni birački spisak 3.000 birača.
4. U slučaju ponavljanja izbora u izbornoj jedinici, odnosno biračkom mjestu troškovi izborne kampanje po biraču mogu iznositi do 30% troškova poništenih izbora u izbornoj jedinici odnosno biračkom mjestu.

POGLAVLJE 16

MEDIJIU IZBORNOMPERIODU

Član 16.1

1. Mediji u BiH će pravično, profesionalno i stručno pratiti izborne aktivnosti uz dosljedno poštivanje novinarskog kodeksa, te opće prihvaćenih demokratskih principa i pravila, posebno osnovnog principa slobode izražavanja.
2. Online mediji koji se opredijele za izvještavanje о izbornoj kampanji dužni su osigurati javne i transparentne informacije о svom vlasništvu i pridržavati se principa kako su propisani u članu 16.2 stav (1) ovog zakona.

Član 16.2

1. Elektronski mediji koji prate izbornu kampanju dužni su pridržavati se principa uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristrasnosti.
2. Ako elektronski mediji ne postupe u skladu sa stavom (1) ovog člana, može se podnijeti prijava Regulatornoj agenciji za komunikacije na daljnje postupanје.

Član 16.3

1. U emisijama elektronskih medija nijedan politički subjekt ne može imati povlašten položaj u odnosu prema drugom političkom subjektu.
2. Funkcioneri na svim nivoima vlasti koji su kandidati na izborima ne smiju imati povlašten položaj prema drugim učesnicima u izbornom procesu.
3. Informisanje o redovnim aktivnostima funkcionera na svim nivoima vlasti dopušteno je u okviru informativnih programa elektronskih medija, bez direktnog ili indirektnog navođenja njihove kandidature na izborima i stranačke pripadnosti, kad god se radi o aktivnostima koje proizilaze iz zakonom utvrđenog djelokruga organa kojima pripadaju.
4. U slučaju kršenja odredbi ovog člana, politički subjekt ili svako drugo zainteresovano lice može podnijeti prijavu Regulatornoj agenciji za komunikacije Bosne i Hercegovine na nadležno postupanje.

Član 16.4

Elektronski mediji će posebno voditi računa o tome da se principi uravnoteženosti, jednakog pristupa, poštenja i nepristrasnosti poštuju u informativnim emisijama, pogotovo u emisijama aktuelnih vijesti, zatim u intervjuima, te u raspravama o aktuelnim političkim temama, poput

okruglih stolova, drugih debatnih emisija i slično, koje tematski nisu u direktnoj vezi sa izbornim aktivnostima političkih subjekata, ali bi mogle imati uticaj na raspoloženje birača.

Član 16.5

1. Mediji će pri objavljivanju rezultata istraživanja javnog mnijenja jasno i nedvosmisleno o tome izvijestiti javnost navodeći:
   1. naziv institucije ili ime lica koje je naručilo i platilo istraživanje;
   2. naziv i sjedište institucije koja je sprovela istraživanje;
   3. ispitni uzorak i mogućnost odstupanja u ishodu istraživanja;
   4. period u kojem je provedeno istraživanje.

2. Rezultati telefonskog anketiranja ili uličnih anketa provedenih među biračima tokom izbornog perioda neće biti prezentirani kao siguran i autentičan stav određene društvene grupe, što je medij, koji provodi anketiranje i objavljuje rezultate, dužan posebno naglasiti.

Član 16.6

Novinari i voditelji u elektronskim medijima ne smiju u redovnim i posebnim emisijama iznositi svoju eventualnu stranačku pripadnost ili naklonost.

Član 16.7

Redoslijed nastupa za direktno obraćanje političkih subjekata u posebnim emisijama utvrdit će se žrijebanjem uoči početka izborne kampanje, a u prisustvu predstavnika političkih subjekata.

Član 16.8

1. Elektronski mediji obavijestit će sve političke subjekte o terminima učestvovanja u posebnim emisijama.
2. Jednom utvrđeni termini u emisijama elektronskih medija ne mogu se mijenjati, a ne dolazak predstavnika političkog subjekta na dogovoreni termin emisije smatrat će se svojevoljnim odustajanjem od izborne promocije preko elektronskih medija.

Član 16.9

1. Javni elektronski mediji dužni su besplatno i u potpunosti objavljivati radio i TV spot, saopćenja i informacije Centralne izborne komisije BiH kako bi birači bili informisani o svim aspektima izbornog procesa.
2. Ukoliko javni elektronski medij odbije postupiti u skladu sa stavom (1) ovog člana, Centralna izborna komisija BiH podnijet će prijavu Regulatornoj agenciji za komunikacije na nadležni postupak.

Član 16.10

U periodu od 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja biračkih mjesta neće se objavljivati rezultati istraživanja javnog mijenja u vezi sa glasanjem i izborima.

Član 16.11

1. U toku 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta kada počinje period predizborne šutnje

na teritoriji Bosne i Hercegovine neće biti nikakvog medijskog izvještavanja o bilo kakvoj aktivnosti koja se odnosi na političku i izbornu kampanju.

2. Period izborne šutnje traje do zatvaranja biračkih mjesta.

Član 16.12

1. Elektronski mediji omogućit će pod jednakim uslovima svakom političkom subjektu plaćeno političko oglašavanje (oglasi, javni pozivi, spotovi i bilo koji drugi vid promocije političkog subjekta) u periodu od 30 dana prije dana održavanja izbora.
2. Elektronski mediji osigurat će da plaćena politička oglašavanja budu jasno odvojena od preostalog programa i da ne ulaze u limit o dozvoljenom reklamnom vremenu koje je utvrdila Regulatorna agencija za komunikacije BiH.
3. Elektronski mediji će narudžbe za plaćeno političko oglašavanje zaprimiti od političkih subjekata direktno, odnosno preko pravnih ili fizičkih lica, koje politički subjekti za to ovlaste.
4. Narudžbe sa sadržajem oglašavnja moraju se elektronskom mediju dostaviti najkasnije 48 sati prije emitiranja.
5. Novčanu naknadu za usluge objavljivanja naručilac je dužan uplatiti unaprijed prema cjenovniku koji ne može biti veći od postojećeg cjenovnika marketinške usluge elektronskog medija.
6. Plaćeno političko oglašavanje mora kao takvo biti nedvosmisleno definisano i ne smije se emitovati u periodu od najmanje 15 minuta prije, za vrijeme ili nakon emitovanja vijesti.
7. Cijena i uslovi emitovanja naručenog političkog oglašavanja biće jedinstveni za sve političke subjekte koji učestvuju na izborima.

Član 16.13

1. Elektronski medij može odbiti da emitira političko oglašavanje ako:
   1. oglašavanje nije naručeno putem narudžbe u pisanom obliku;
   2. oglas ne zadovoljava tehničke i profesionalne standarde koji su jasno utvrđeni i s kojim su blagovremeno upoznati politički subjekti, i
   3. oglašavanje uključuje bilo kakav vid diskriminacije ili predrasuda na osnovu spola, rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, posebnih potreba, dobi, seksualne orijentacije, društvenog porijekla, kao i svaki drugi sadržaj koji ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ostvarivanje njegovih prava i sloboda na ravnopravnoj osnovi.
   4. se oglašavanjem ponižava, zastrašuje ili podstiče na mržnju, nasilje ili diskriminaciju protiv lica ili grupe na osnovu spola, rase, etničke pripadnosti, nacionalnosti, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, posebnih potreba, dobi, seksualne orijentacije, društvenog porijekla ili na osnovu bilo koje druge okolnosti koja ima za svrhu ili posljedicu da bilо kojem licu onemogući ili ugrožava priznavanje,

uživanje ili ostvarivanje njegovih prava i sloboda na ravnopravnoj osnovi; е) oglašavanje uključuje učešće djece; i

f) је oglašavanje u suprotnosti s bilo kojim propisima Regulatorne agencije za komunikacije BiH

2. Ako elektronski mediji smatraju da sadržaj plaćenog političkog oglašavanja potpada

pod stav (1) tačke с), d), е) i f) ovog člana, može podnijeti prijavu Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH, koja je dužna donijeti obavezujuće mišljenje u vezi s podnesenom prijavom po hitnom postupku.

3. Ako elektronski mediji odbiju da emituju plaćeno političko oglašavanje, navodeći razloge iz stava (1) tačke с), d), е) i f) ovog člana, suprotno obavezujućem mišljenju Regulatorne agencije za komunikacije BiH, politički subjekt čiji oglas је odbijen ima pravo podnijeti prijavu Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH, koja je dužna donijeti odluku u vezi s podnesenom prijavom.
4. U slučaju da elektronski mediji emituju plaćeno političko oglašavanje suprotno odredbama stava

(1) ovog člana, svako zainteresovano lice ima pravo podnijeti prijavu Regulatornoj agenciji za komunikacije Bosne i Hercegovine.

5. Odluku iz stavova (3) i (4) ovog člana Regulatorna agencija za komunikacije BiH donosi po hitnom postupku i dostavlja je na znanje Centralnoj izbornoj komisiji BiH.

Član 16.14

1. Javni elektronski mediji će u periodu izborne kampanje ravnopravno i fer predstavljati političke subjekte i informisati javnost o svim pitanjima u vezi sa izbornom kampanjom i izbornim procesom.
2. Javni elektronski medij će u periodu izborne kampanje omogućiti političkim subjektima besplatan termin za neposredno obraćanje.
3. Zabranjeno je vođenje plaćene izborne kampanje putem elektronskih i printanih medija, ili bilo kojeg oblika plaćenog javnog oglašavanja, osim održavanja internih skupova organa i statutarnih tijela političkih subjekata, u periodu od dana raspisivanja izbora do dana službenog početka izborne kampanje.
4. Centralna izborna komisija BiH svojim propisima utvrdit će koliko vremena se dodjeljuje političkim subjektima, termin i trajanje emitovanja i geografska područja pokrivena tim emitovanjem.
5. Javni elektronski medij omogućit će pod jednakim uslovima u periodu izborne kampanje plaćeno političko oglašavanje političkim subjektima u trajanju od najviše 30 minuta sedmično.

Člаn 16.14а

Odredbe člana 16.14, stav (3), shodno se primjenjuju na privatne elektronske medije, onlajn medije, društvene mreže ili bilo koji drugi oblik javnog oglašavanja.

Član 16.14b

Politički subjekti mogu u toku izborne kampanje voditi kampanju i putem interneta, u skladu s odredbama ovog zakona.

Član 16.15

1. Privatni elektronski mediji omogućit će pod jednakim uslovima u periodu od 30 dana prije dana održavanja izbora plaćeno političko oglašavanje političkim subjektima u trajanju od najviše 60 minuta sedmično.
2. Privatni elektronski mediji mogu u periodu od 30 dana prije dana održavanja izbora omogućiti političkim subjektima besplatan termin za neposredno obraćanje, ali pod jednakim uslovima za sve.
3. Na pismeni zahtjev, organ nadležan za reguliranje rada elektronskih medija može izuzeti privatni elektronski medij od primjene odredbi ovog člana.
4. Odredbe stava (3) ovog člana ne odnose se na privatne elektronske medije koji emitiraju vlastiti informativno-politički program ili ga preuzimaju od drugog elektronskog medija.

Član 16.16

1. U slučaju kršenja odredbi iz ovog poglavlja od strane elektronskih medija nadležna je Regulatorna agencija za komunikacije BiH.
2. U slučaju kršenja odredbi iz ovog poglavlja od strane političkih subjekata nadležna је Centralna izborna komisija BiH.

Član 16.17

Politički subjekti svoje primjedbe na sadržaj u štampanim i onlajn medijima u vezi s praćenjem izborne kampanje upućuju Vijeću za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini.

Član 16.17а

1. Političkim subjektima je zabranjeno da putem medija iznose lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformirati birače.
2. U slučaju povrede odredbi iz stava (1) ovog člana, Centralna izborna komisija BiH je ovlaštena da provede postupak.

Član 16.17b

U toku izborne kampanje politički subjekti će uložiti maksimalne napore da svojim kandidatkinjama i kandidatima na izborima osiguraju jednaku zastupljenost za prezentiranje njihovog političkog programa i programa njihovih političkih subjekata kako putem javnih tako i putem privatnih elektronskih medija

Član 16.18

Centralna izborna komisija BiH donosi propise kojima se bliže uređuje primjena odredbi ovog Poglavlja.

POGLAVLJE 17

IZBORNIPOSMATRAČI

Član 17. 1

1. Predstavnici međunarodnih posmatrača, udruženja građana, političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata i nezavisnih kandidata (u daljem tekstu: posmatrači) mogu posmatrati sve izborne aktivnosti u Bosni i Hercegovini, pod uslovom da se akreditiraju u skladu s ovim Zakonom.
2. Posmatrači imaju pristup svim relevantnim dokumentima i javnim sastancima izbornih komisija, mogu u toku cijelog perioda izbornog procesa u bilo koje vrijeme kontaktirati bilo koje lice i imaju pristup svim centrima za birački spisak, biračkim mjestima i centrima za brojanje i drugim relevantnim mjestima, kako je utvrdila Centralna izborna komisija BiH.
3. Posmatraču se mora omogućiti pravo na efektivno vršenje promatranja, što podrazumijeva jasan uvid u sve izborne aktivnosti iz stava (2) ovog člana, a posebno u fazu brojanja glasačkih listića.
4. Ukoliko posmatrač za vrijeme promatranja utvrdi nepravilnosti u vezi s procesom koji

je promatra može tražiti pojašnjenje od ovlaštene osobe, a ukoliko je nezadovoljan obrazloženjem o tome će unijeti primjedbu u zapisnik.

Član 17. 2

1. Posmatrači ni na koji način neće ometati izborne aktivnosti i poštivat će tajnost glasanja, a identitet glasača će moći otkriti isključivo ukoliko je to potrebno u svrhu vršenja njihovih dužnosti iz stava (4) člana 17.1. Samo jedan predstavnik akreditovanih subjekata može biti prisutan na javnom sastanku izborne komisije, u centru za birački spisak, biračkom mjestu ili drugim relevantnim mjestima, kako је utvrdila Centralna izborna komisija BiH.
2. Ograničenje broja posmatrača iz stava (1) ovog člana ne odnosi se na međunarodne posmatrače.
3. Posmatranje brojanja glasova u centru za brojanje organizirat će se na način da za svakim stolom na kome se vrši brojanje svi akreditirani subjekti mogu imati ро jednog posmatrača sve vrijeme brojanja kao i posmatranja svih ostalih izbornih aktivnosti u centru za brojanje.
4. Za vrijeme posmatranja izbornih aktivnosti posmatrači će nositi službene akreditacije i neće nositi bilo kakva obilježja ili oznake koje ih povezuju s određenom političkom strankom, koalicijom, listom nezavisnih kandidata ili nezavisnim kandidatom.

Član 17. 3

Centralna izborna komisija BiH akreditira i izdaje akreditacije međunarodnim posmatračima. Centralna izborna komisija BiH donosi propise kojima se utvrđuju kriteriji i proces podnošenja zahtjeva za akreditiranje međunarodnih posmatrača.

Član 17. 4

1. Centralna izborna komisija BiH akreditira i izdaje akreditacije udruženjima građana. Centralna izborna komisija BiH donosi propise kojima se utvrđuju kriteriji za akreditiranje udruženja građana i distribuciju akreditacija. Zahtjev za izdavanje akreditacija treba da sadrži:

1. izjavu, koju je potpisao ovlašteni predstavnik udruženja građana, da udruženje nije osnovala i da ga ne sponzorira ovjerena politička stranka, koalicija, lista nezavisnih kandidata ili nezavisni kandidat, te da udruženje nije uključeno u bilo kakve aktivnosti u ime ovjerene političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata; i

1. ime, broj važeće lične karte i jedinstveni matični broj predloženog posmatrača.

2. U slučaju kada Centralna izborna komisija BiH utvrdi da je udruženje građana osnovano i da ga sponzoriše ovjerena politička stranka, odnosno da je uključeno u bilo kakve aktivnosti u ime ovjerene političke stranke, Centralna izborna komisija BiH odbit će izdavanje akreditacije takvom udruženju.

Član 17.5

1. Nadležna izborna komisija akreditira ovjerenu političku stranku, koaliciju, listu nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata kao posmatrače u izbornoj jedinici u kojoj se ta politička stranka, koalicija, lista nezavisnih kandidata ili nezavisni kandidat kandidiraju.
2. Centralna izborna komisija BiH akreditira posmatrače koji će posmatrati rad Centralne izborne komisije BiH i glavnog centra (glavnih centara) za brojanje.
3. Entitetske i kantonalne izborne komisije akreditiraju posmatrače koji će nadgledati rad ovih komisija.
4. Općinska izborna komisija izdaje akreditacije posmatračima koji će posmatrati rad općinske izborne komisije, centara za birčki spisak i biračkih mjesta i drugih relevantnih mjesta iz njene nadležnosti.
5. Politička stranka, koalicija, lista nezavisnih kandidata ili nezavisni kandidat predaju listu imena, broj važeće lične karte i jedinstvene matične brojeve predloženih posmatrača nadležnoj izbornoj komisiji.

Član 17.6

Centralna izborna komisija BiH donosi propise o izgledu akreditacije i načinu na koji je posmatrač koristi.

Član 17.7

Centralna izborna komisija BiH utvrđuje rok za podnošenje zahtjeva za akreditaciju posmatrača i rok za rješavanje po zahtjevima za akreditaciju posmatrača.

Član 17.8

Posmatrač, kome je općinska, kantonalna ili entitetska izborna komisija odbila izdati akreditaciju, može u roku od tri dana od dana prijema odluke podnijeti žalbu Centralnoj izbornoj komisiji BiH koja će žalbu riješiti najkasnije u roku od sedam dana od dana prijema.

Član 17.9

1. Posmatrač može stavljati obrazložene primjedbe na rad organa nadležnih za provođenje izbora utvrđenih ovim zakonom u pisanoj formi ili elektronski koje se prilažu u zapisnik o radu organa nadležnog za provođenje izbora, na osnovu čega politički subjekt može uložiti prigovor nadležnom organu.

2. Posmatrač ima pravo zahtijevati prepis zapisnika o radu organa nadležnog za provedbu izbora čiji rad je posmatrao.

Član 17.10

1. Zbog kršenja odredbe člana 17.2 ovog Zakona, akreditiranom posmatraču organ koji je izdao akreditaciju može oduzeti svojstvo posmatrača i poništiti akreditaciju.

2. Centralna izborna komisija BiH donosi bliže propise o uslovima i proceduri primjene ovog Poglavlja.

POGLAVLJE 18

BRČKODISTRIKTBOSNEIHERCEGOVINE

Član 18.1

1. Ovim Zakonom utvrđuju se principi koji važe za izbore u Brčko distriktu BiH.
2. Teritorija Brčko distrikta BiH jedna je izborna jedinica.

Član 18. 2

Državljanin BiH koji je registrovan u Centralni birački spisak za glasanje za Brčko distrikt BiH ima pravo glasati:

1. za članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH odgovarajućim glasačkim listićem u entitetu čiji je taj birač državljanin;
2. na izborima za entitet čiji je taj birač državljanin; i

1. na izborima za Skupštinu Brčko distrikta BiH ili bilo koju drugu izbornu funkciju u Brčko distriktu BiH.

POGLAVLJE 19 GRAD MOSTAR

Član 19.1

Ovim Zakonom se uređuje izbor vijećnika u Vijeće Grada Mostara (u daljem tekstu: Gradsko vijeće). Izuzetno od odredaba Poglavlja 13. ovog Zakona, principi utvrđeni ovim Poglavljem primjenjuju se na izbore u Gradu Mostaru.

Član 19.2

1. U sastav Gradskog vijeća ulazi 35 članova. Vijećnici u Gradskom vijeću biraju se u gradskoj izbornoj jedinici i izbornim jedinicama gradskog područja.
2. Gradska izborna jedinica, u smislu stava (1) ovog člana, obuhvata cijelo područje Grada definisano u članu 5. Statuta Grada Mostara.

Član 19.3

Grad Mostar ima jednu izbornu komisiju uspostavljenu u skladu sa odredbama ovog Zakona u dijelu u kojem se ovaj Zakon odnosi na općinske izborne komisije.

Član 19.4

1. Iz gradske izborne jedinice bira se 13 vijećnika. U Gradskom vijeću bit će zastupljena najmanje četiri vijećnika iz svakog konstitutivnog naroda i jedan vijećnik iz reda ostalih.

1. Izborna jedinica gradskog područja 1 (Sjever) bira dva gradska vijećnika.
2. Izborna jedinica gradskog područja 2 (Stari grad) bira pet gradskih vijećnika.
3. Izborna jedinica gradskog područja 3 (Jugoistok) bira dva gradska vijećnika.
4. Izborna jedinica gradskog područja 4 (Jug) bira dva gradska vijećnika.
5. Izborna jedinica gradskog područja 5 (Jugozapad) bira sedam gradskih vijećnika.
6. Izborna jedinica gradskog područja 6 (Zapad) bira četiri gradska vijećnika.
7. Nijedan od konstitutivnih naroda, niti iz grupe ostalih, ne mogu imati više od 15 svojih predstavnika u Gradskom vijeću.

3. Mandati se dodjeljuju u skladu s odredbama člana 9.5 ovog zakona.

Član 19.5

1. Ukoliko ukupna dodjela mandata ne omogućava minimalnu zastupljenost bilo kojeg od

konstitutivnih naroda i/ili iz reda ostalih na način utvrđen u skladu s članom 19.4. stav (1) ovog zakona, primjenjuje se sljedeća metoda:

1. Jedan ili više posljednjih mandata koji se dodjeljuju iz gradske izborne jedinice potreban za ispunjenje kvota bilo kojeg konstitutivnog naroda, odnosno iz reda ostalih, bit će dodijeljen jednom ili više kandidata iz odgovarajućeg konstitutivnog naroda i/ili iz reda ostalih koji je, tj. koji su dobili najveći broj glasova s liste političke stranke, s liste nezavisnih kandidata ili s liste koalicije, kojoj je mandat dodijeljen prema članu 9.5. stav (1) ovog zakona. Ako mandat utvrđen prema formuli iz člana 9.5. stav (1) ovog zakona bude dodijeljen nezavisnom kandidatu, primjenjuje se tačka b) ovog člana.

1. Ako politička stranka, lista nezavisnih kandidata ili koalicija kojima je mandat dodijeljen na način utvrđen članom 9.5. stav (1) ovog zakona nema dovoljan broj odgovarajućih kandidata na listi za svoju gradsku izbornu jedinicu ili ako bi mandat, prema članu 9.5. ovog zakona, bio dat jednom ili više nezavisnih kandidata, mandat se prenosi:

1. na istu političku stranku ili stranke, listu ili liste nezavisnih kandidata ili koaliciju ili koalicije koje imaju takve preostale kandidate na svojim listama gradskih područja ili

1. na nezavisnog kandidata ili kandidate iz odgovarajućeg konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih koji ima drugi po redu najveći količnik, kako je to utvrđeno članom 9.5. ovog zakona.

1. Ako se nijedan kandidat iz jednog ili više konstitutivnih naroda ili iz reda ostalih ne nađe sukladno tački a) i tački b) ovog člana, mandat se prenosi na:

1. političku stranku, listu nezavisnih kandidata ili listu koalicije koja raspolaže tim preostalim kandidatima na listi bilo koje druge izborne jedinice gradskog područja nakon što su mjesta koja su popunjena iz ovih izbornih jedinica dodijeljena u skladu s članom 19.6. ovog Zakona ili

1. na nezavisnog kandidata ili kandidate iz odgovarajućeg konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih koji su se kandidirali za bilo koju izbornu jedinicu gradskog područja, a koji ima najveći količnik, kako je to utvrđeno članom 9.5. ovog zakona.
2. Član 9.5. stav (2) ovog zakona ne primjenjuje se kada se dodjeljuju mandati iz ovog člana.

Član 19.6

1. Ukoliko ukupna dodjela mandata vodi ka zastupljenosti jednog konstitutivnog naroda i/ili

vijećnika iz reda ostalih iznad kvote utvrđene prema članu 19.4. stav (2) ovog zakona, primjenjuje se sljedeća metoda:

1. Prekobrojni mandat s najmanjim količnikom preraspodjeljuje se kandidatu koji ne pripada datom konstitutivnom narodu i/ili redu ostalih, sljedećem kandidatu na listi iste političke stranke, liste nezavisnih kandidata ili koalicije kojoj je mandat dodijeljen u skladu s članom 9.5 stav (1) ovog zakona. U slučaju dodjeljivanja mandata prema formuli iz člana 9.5. stav (1) ovog zakona nezavisnom kandidatu, primjenjuje se tačka b) ovog člana.
2. Ako nema takvog kandidata ili u slučaju dodjeljivanja mandata prema formuli iz člana 9.5. stav
   1. ovog zakona nezavisnom kandidatu, mandat se prenosi u istu izbornu jedinicu gradskog područja ili:

1. političkoj stranci, listi nezavisnih kandidata ili koalicije koja ima kandidata koji ne pripada datom konstitutivnom narodu i/ili redu ostalih, a preostao je na listi ili

1. nezavisnom kandidatu ili kandidatima koji ne pripadaju datom konstitutivnom narodu i/ili redu ostalih i imaju najveći sljedeći količnik, kako je to utvrđeno u članu 9.5. ovog zakona.

1. Ako nema takvog kandidata, u skladu s tačkom a) i tačkom b) ovog člana, mandat se prenosi na:

1. političku stranku, listu nezavisnih kandidata ili koalicije koja ima takvog kandidata koji je preostao na listi iz bilo koje druge izborne jedinice gradskog područja nakon što su mjesta popunjena iz te izborne jedinice gradskog područja bila dodijeljena u skladu s članom 19.6. ovog zakona; ili

2. nezavisnog kandidata iz odgovarajućeg konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih koji se kandidirao za bilo koju izbornu jedinicu gradskog područja, a koji je dobio najveći količnik, kako je to utvrđeno u članu 9.5. ovog zakona.

Član 19.7

Izuzetno od odredaba člana 13.7 ovog Zakona, gradonačelnik Grada Mostara se bira indirektno u skladu sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.

POGLAVLJE 19A KAZNENE ODREDBE

Član 19.8

1. Novčanom kaznom u iznosu od 600 KМ do 3.000 КМ kaznit će se za prekršaj fizičko lice zaposleno ili angažirano u izbornoj administraciji ako:

1. u suprotnosti s članom 2.1 učestvuje u donošenju odluke koja može dovesti u sumnju njegovu sposobnost da djeluje nepristrasno ili na drugi način prekrši zakletvu iz člana 2.1, stava (3);
2. u suprotnosti s članom 2.13 stavom (1) tačkom 2) ne odredi biračka mjesta na području općine za glasanje na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini;
3. u suprotnosti s članom 2.13 stavom (1) tačkom 5) ne osigura izborni materijal za glasanje na svim nivoima izbora u Bosni i Hercegovini;
4. ne obavijesti birače о svim informacijama neophodnim za provođenje izbora u

skladu s uputama Centralne izborne komisije BiH, kako je propisano članom 2.13 stavom (1) tačkom 6);

1. nepravilno izbroji glasačke listiće na biračkim mjestima i u centrima za brojanje ili nepravilno objedini utvrđene izborne rezultate s biračkih mjesta ili ne unese ili nepravilno unese izborne rezultate u relevantnu softversku aplikaciju, u suprotnosti s članom 2.13 stav (1) tačka 9);
2. imenuje predsjednika i članove biračkih odbora i njihove zamjenike, u suprotnosti s članom 2.19;
3. prekrši zabranu zloupotrebe prava na učešće u radu biračkog odbora lažnim predstavljanjem iz člana 2.19 stav (14);
4. ne ažurira podatke u skladu s promjenom broja birača i propisima Centralne izborne komisije BiH, kako je propisano članom 3.8 stavom (3) tačkom b);
5. ne osigura uvid u izvod iz Centralnog biračkog spiska na teritoriji svoje općine, kako je propisano članom 3.8 stavom (3) tačkom с);
6. ne osigura podatke za Centralni birački spisak koji su utvrđeni propisima Centralne izborne komisije BiH, kako je propisano članom 3.8 stavom (3) tačkom d);
7. ne vodi evidenciju zahtjeva i prigovora i ne čuva prateću dokumentaciju, kako je propisano članom 3.8 stavom (4);
8. odredi biračka mjesta suprotno članu 5.1 stavu (2), uključujući i funkcioniranje tehničke opreme;
9. ne osigura video nadzor u skladu s članom 5.2.a, stavom (1);
10. ne zaključa i ne osigura izborni materijal za glasanje, uključujući potrebne izborne tehnologije, kako je propisano članom 5.3 stavom (3);
11. ne dostavi na biračko mjesto relevantne izborne tehnologije, kako je propisano članom

5.3a stavom (1) ili ne zaključa izborne tehnologije, kako je propisano članom 5.3a stavom (2);

1. neopravdano nije prisutan tokom cijelog procesa glasanja i brojanja glasova u skladu s članom 5.5 ili je neopravdano odsutan tokom zajedničkog ručnog prebrojavanja birača, glasačkih listića, koverti s nepotvrđenim glasačkim listićima i glasova, u suprotnosti s članom 5.23. stavom (5);
2. ne odredi dužnosti članovima biračkog odbora ili ih ne evidentira na način propisan članom 5.6 stavom (2);
3. ne udalji lice koje remeti javni red na biračkom mjestu, kako je propisano članom 5.6 stavom (3);
4. dozvoli donošenje na biračko mjesto političkih obilježja i simbola, u suprotnosti s članom 5.6 stavom (5);
5. ne vodi zapisnik о radu biračkog odbora kontinuirano, detaljno i čitko, u propisanom obrascu i sa podacima propisanim članom 5.7 stavom (1);
6. ne istakne na vidnom mjestu spisak članova biračkog odbora s nazivima političkih subjekata koji su ih predložili u skladu s članom 5.8 stavom (1) tačkom 5);
7. ne objasni biraču način glasanja i ne osigura tajnost glasanja propisanu članom 5.11, stavom (1);
8. ne utvrdi identitet birača u skladu s članom 5.13, stavom (1) ili ne ustanovi da li potpis birača na izvodu iz Centralnog biračkog spiska odgovara potpisu na identifikacionom dokumentu na osnovu kojeg је utvrđen identitet birača u skladu s članom 5.13, stavom

(2) i (3);

1. izda glasački listić suprotno propisima kojima se regulira izdavanje glasačkih listića iz člana 5.13;
2. pomogne licu pri glasanju na način koji nije u skladu s članom 5.19;
3. ne evidentira podatak ili ne popuni obrazac u skladu s članom 5.25; ili
4. ne osigura da podaci objedinjenih zbirnih rezultata glasanja za općinu budu u skladu s članom 5.27 ovog zakona.
5. Za prekršaje iz stava (1) tačke 1., 7., 14. do 27. ovog člana kaznit će se članovi biračkog odbora novčanom kaznom u iznosu od 600,00 КМ do 10.000,00 КМ.
6. Za prekršaje iz stava (1) tačke 1., 7., 14 do 27. ovog člana, politički subjekt ispred kojeg је imenovan član biračkog odbora kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 КМ do 10.000,00 КМ

Član 19.9

1. Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 КМ do 30.000,00 КМ kaznit će se politički subjekt za prekršaj ako on ili njegov kandidat:

1. ne podnese ostavku na položaj ili ne postupi u skladu sa zakonom kojim se uređuje njegov status, u suprotnosti s članom 1.8 stavom (4);
2. u roku od deset dana ne dostavi izmjene podataka u skladu s članom 4.22;
3. u suprotnosti s članom 7.1, u periodu preuranjene izborne kampanje, izvrši radnju koja se smatra vođenjem izborne kampanje;
4. ukloni, prekrije, ošteti ili promijeni štampani oglas, plakat, poster ili drugi materijal koji se, u skladu sa zakonom, koristi u svrhu izborne kampanje političkih stranaka, koalicija, listi nezavisnih kandidata ili nezavisnih kandidata, a u suprotnosti s članom 7.2 stavom (2);
5. postavi oglas, plakat, poster, odnosno napiše svoje ime ili slogan koji je u vezi sa izbornom kampanjom, u ili na zgradi u kojoj je smješten organ vlasti bilo na kojem nivou, javno preduzeće, javna ustanova ili mjesna zajednica, te na vjerskom objektu, na javnom putu ili javnoj površini, osim na mjestu predviđenom za plakatiranje i

oglašavanje [član 7.2 stav (3)];

1. u roku od 15 dana od dana izbora ne ukloni svaki oglas, plakat, poster i drugi sličan

materijal korišten u svrhu izborne kampanje, a kako je propisano članom 7.2 stavom (4);

1. zloupotrebi javni resurs za vlastitu ili promociju političkog subjekta čiji je član, u suprotnosti s članom 7.2а stavom (2);
2. ponese i pokaže oružje na političkom skupu, biračkom mjestu ili njihovoj okolini, kao i za vrijeme okupljanja u vezi s aktivnosti političke stranke, koalicije, liste nezavisnih

kandidata i nezavisnih kandidata u izbornom procesu, u suprotnosti s članom 7.3 stav (1) tačka 1);

1. omete skup druge političke stranke, koalicije ili nezavisnog kandidata, ili podstakne drugog na takvu aktivnost, u suprotnosti s članom 7.3 stavom (1) tačkom 2);
2. spriječi novinara da obavi svoj posao u skladu s pravilima profesije i izbornim pravilima, u suprotnosti s članom 7.3 stavom (1) tačkom 3);
3. obeća novčanu nagradu ili drugu materijalnu korist s ciljem dobivanja podrške birača ili zaprijeti pristalici druge političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata i

nezavisnih kandidata, u suprotnosti s članom 7.3 stavom (1) tačkom 4);

1. potakne na glasanje lice koje nema pravo glasa, u suprotnosti s članom 7.3 stavom (1) tačkom 5);
2. potakne lice da glasa više puta na istim izborima ili da glasa u ime drugog lica u

suprotnosti s članom 7.3 stavom (1) tačkom 6), ukoliko to ne predstavlja krivično djelo;

1. koristi se jezikom koji bi nekoga mogao navesti ili podstaći na nasilje ili širenje mržnje, ili objavi ili upotrebi sliku, simbol, audio ili video zapis, SMS-poruku, internetsku poruku ili drugi materijal koji može tako djelovati [član 7.3 stav (1) tačka 7)] ukoliko to ne predstavlja krivično djelo;
2. zloupotrebi dijete za političke svrhe u suprotnosti s članom 7.3, stavom (1), tačkom 8) ukoliko to ne predstavlja krivično djelo;
3. lažno se predstavi u ime političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata

ili nezavisnog kandidata ili fiktivno predstavi politički subjekt kojem је dodijeljeno mjesto u biračkom odboru kako bi pogodovao drugom političkom subjektu kojem mjesto u biračkom odboru nije dodijeljeno, u suprotnosti s članom 7.3 stavom (2);

1. održi skup s ciljem izborne kampanje, u suprotnosti s članom 7.4 stavom (1) tačkom 1);
2. izloži na biračkom mjestu ili u njegovoj okolini bilo kakav materijal s ciljem uticaja na birače, u suprotnosti s članom 7.4 stavom (l) tačkom 2);
3. koristi domaća i međunarodna sredstva komunikacije s ciljem uticaja na birače, u suprotnosti s članom 7.4 stavom (1) tačkom 3);
4. koristi megafon ili drugi razglasni uređaj s ciljem uticaja na birače, u suprotnosti s članom 7.4 stavom (1) tačkom 4);
5. provede drugu aktivnost kojom se ometa ili opstruira izborni proces [član 7.4 stav (3)];
6. prekorači najveći iznos sredstava za finansiranje izborne kampanje iz člana 15.10;
7. vodi izbornu kampanju u periodu od dana raspisivanja izbora do dana službenog početka izborne kampanje [član 16.14 stav (3)];
8. putem medija širi netačne informacije koje mogu ugrožavati integritet izbornog procesa i pogrešno informirati birače, u suprotnosti s članom 16.17а ovog zakona.

2. Za prekršaj iz stava (1) ovog člana koje počini pristalica političkog subjekta kaznit će se taj politički subjekt.
3. Za prekršaj iz stava (1) tačke 2. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice političke stranke, koalicije i liste nezavisnih kandidata novčanom kaznom u iznosu od 600,00 КМ do 15.000,00 КМ.
4. Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i kandidat političkog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 КМ do 15.000,00 КМ.
5. Za prekršaj iz stava (1) tačke 8., 12. i 13. ovog člana kaznit će se i lica zaposlena ili angažirana u izbornoj administraciji novčanom kaznom u iznosu od 600,00 КМ do 3.000,00 КМ.
6. Za prekršaj iz ovog člana, osim novčanih kazni, Centralna izborna komisija BiH može izreći i druge sankcije predviđene u članu 6.7 ovog zakona.

Član 19.10

Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za povrede kandidat izabran na svim nivoima vlasti, ako:

1. u roku od 30 dana od dana objave ovjere mandata u” Službenom glasniku BiH”, na posebnom obrascu, ne preda potpisanu izjavu o imovinskom stanju iz člana 15.7 ovog Zakona (član 15.8 stav (1)) i
2. u roku od 30 dana nakon isteka mandata na koji je izabran, kao i u slučaju prestanka mandata u smislu člana 1. 10 stav (1) tačke 1., 3., 5., 6. i 7. ovog Zakona u roku od 30 dana od dana prestanka mandata, ne podnese izvještaj o imovinskom stanju (član 15.8 stav (2)).

POGLAVLJE 20

PRIJELAZNEIZAVRŠNEODREDBE

Član 20.8

1. Sve dok Visoki predstavnik ili Parlamentarna skupština BiH ne odluče drugačije, a u skladu sa stavom (7) ovog člana, državljanin BiH koji ima status raseljenog lica i koji ima biračko pravo, može ostvariti svoje pravo da se upiše u Centralni birački spisak i da glasa lično, ili u odsutnosti za

općinu u kojoj je imao prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva koji je izvršila

država Bosna i Hercegovina, osim u slučaju kada to lice može predočiti dokaz o promjeni prebivališta u skladu sa zakonom, u periodu od posljednjeg popisa stanovništva koji je izvršila država Bosna i Hercegovina do trenutka kada je to lice steklo status raseljenog lica, ili lično za općinu gdje ima boravište, pod uslovom da je imalo boravište u toj općini najmanje šest mjeseci prije dana izbora.

2. Državljanin BiH, koji je raseljeno lice i ima biračko pravo u skladu s ovim članom, bit će registrovan u Centralni birački spisak zavisno od biračke opcije koju izabere, za općinu u kojoj je imalo prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva koji je izvršila država Bosna i Hercegovina, osim u slučaju kada može predočiti dokaz o promjeni prebivališta u skladu sa zakonom, u periodu od posljednjeg popisa stanovništva koji je izvršila država Bosna i Hercegovina do trenutka kada je stekao status raseljenog lica, ili za općinu u kojoj ima boravište i predoči dokaz da je prijavilo boravište u toj općini najmanje šest mjeseci prije dana izbora.
3. Državljanin BiH koji koristi kuću ili stan na kojim nema pravo vlasništva ili stanarsko pravo, a izdata je izvršna isprava od nadležnog sudskog ili upravnog organa o povratu te kuće ili stana, ili odluka Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica, nema pravo glasanja u mjestu boravišta dok ne napusti tuđu imovinu, i može se za izbore nalaziti u izvodu iz Centralnog biračkog spiska samo u općini u kojoj je imalo posljednje prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini.

4. Boravište je, u smislu ovog člana, općina u kojoj raseljeno lice, državljanin BiH, privremeno boravi, dok se ne steknu uslovi za njegov povratak u općinu u kojoj je imalo prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva koji je izvršila država Bosna i Hercegovina.

5. Sve dok Visoki predstavnik ili Parlamentarna skupština BiH ne odluče drugačije, a u skladu sa stavom (7) ovog člana, državljanin BiH koji ima status izbjeglog lica i koji ima biračko pravo, ima pravo da se upiše u Centralni birački spisak i da glasa lično ili poštom za općinu u kojoj je imao prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva koji je izvršila država Bosna i Hercegovina, osim u slučaju kada to lice može predočiti dokaz o promjeni prebivališta u skladu sa zakonom u periodu od posljednjeg popisa stanovništva koji je izvršila država Bosna i Hercegovina do trenutka kada je steklo status izbjeglog lica.

6. Državljanin BiH, koji ima status izbjeglog lica i ima biračko pravo u skladu s ovim članom, bit će registrovan u izvod Centralni birački spisak za općinu u kojoj je imao prebivalište prema posljednjem popisu stanovništva koji je izvršila država Bosna i Hercegovina, osim u slučaju kada može predočiti dokaz o promjeni prebivališta u skladu sa zakonom u periodu od posljednjeg popisa stanovništva koji je izvršila država Bosna i Hercegovina do trenutka kada je steklo status izbjeglog lica.

7. Posebna prava predviđena ovim članom za raseljena i izbjegla lica, po kojima raseljena i izbjegla lica mogu biti registrovana u izvod iz Centralnog biračkog spiska i glasati, prestat će na dan

koji utvrdi Visoki predstavnik. Ako Visoki predstavnik ne donese odluku prije isteka svog mandata, raseljeni i izbjegli birači zadržat će posebna prava dok Parlamentarna skupština BiH ne odluči drugačije.

8. Prije donošenja odluke o prestanku posebnih prava za raseljena i izbjegla lica po kojima mogu glasati, treba uzeti u obzir sljedeće okolnosti:

1. stanje provedbe Imovinskog zakona;

1. broj lica registrovanih u izvod iz Centralnog biračkog spiska kao raseljena lica;

i

1. faktore kojima se utvrđuje održivost povratka, u koje spadaju sigurnost povratnika, pristup obrazovanju i uslugama, odsustvo diskriminacije prilikom zapošljavanja i u radnom odnosu, te u funkcioniranju pravosudnog sistema.

Član 20.9

1. Izuzetno, za općinske izbore 2008.godine, sva lica koja imaju biračko pravo a koja su imala mjesto svog prebivališta u općini Srebrenica, prema posljednjem popisu stanovništva izvršenom u Bosni i Hercegovini, imat će pravo da se upišu u birački spisak kako bi glasala lično ili u odsustvu za općinu Srebrenica, bez obzira imaju li status izbjeglice ili raseljenog lica i bez obzira jesu li zasnovala prebivalište izvan općine Srebrenica.

2. Lica iz stava (1) ovog člana imaju pravo odlučiti da glasaju za općinu u kojoj trenutno prebivaju ili za općinu Srebrenica.

3. Centralna izborna komisija BiH dalje će urediti proceduru upisivanja lica iz stava (1) ovog člana.

Član 20.9A

1. Do 31. decembra 2007. godine primjenjivat će se slijedeća isključenja:

1. Nijedno lice koje je odlukom visokog predstavnika smijenjeno sa javne dužnosti zbog činjenja ili nečinjenja u suprotnosti sa obavezama iz Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini ili u vezi s uslovima za njegovu provedbu ne može se kandidirati na neposrednim ili posrednim izborima obuhvaćenim ovim Zakonom ili obavljati bilo koji mandat koje je dobilo na neposrednim ili posrednim izborima obuhvaćenim ovim Zakonom, osim ako drugačije ne odredi Visoki predstavnik.

1. Nijedno lice koje je na osnovu odredbi Poglavlja 14. Uputstva stranama koja su donesena na osnovu Aneksa 1A Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini smijenjeno sa komandne odnosno rukovodne ili druge vojne dužnosti zbog angažiranja u aktivnostima koje predstavljaju prijetnju ili opasnost za mirovni proces, ne može se kandidirati na neposrednim ili posrednim izborima obuhvaćenim ovim zakonom ili obavljati bilo koji mandat koji je dobilo na neposrednim ili posrednim izborima obuhvaćenim ovim Zakonom;

1. Nijedno lice kojem je Komesar IPTF-a odlukom oduzeo privremene ovlasti ili odbio certifikaciju zbog ometanja provedbe Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, ne može se kandidirati na neposrednim ili posrednim izborima obuhvaćenim ovim zakonom ili obavljati mandat koji je dobilo na neposrednim ili posrednim izborima obuhvaćenim ovim Zakonom.

2. Centralna izborna komisija BiH će, nakon što se utvrdi da li je donesena odluka iz stava (1) ovog člana i da li su ispunjeni uslovi iz ovog člana, biti zadužena za provedbu zabrana iz ovog člana.

Član 20.9B

1. Do 31. decembra 2007. godine Centralna izborna komisija BiH osigurat će da se u zahtjevu za ovjeru bilo koje političke stranke i svoj ostaloj dokumentaciji koja je podnesena u skladu s članom

4.3 ovog Zakona, te u skladu s internim propisima Centralne izborne komisije BiH, ne navodi lice iz člana 20.9A.

2. Ukoliko se u dokumentima iz stava (1) ovog člana pokaže da lice iz tačke a) stava (1) člana 20.9A zauzima bilo koji položaj u stranci, Centralna izborna komisija BiH će pravovremeno dobiti potvrdu od međunarodne agencije koja je donijela odluku o tome da li je, odlukom ili na drugi način, izričito utvrđeno da lice na koje se ta odluka odnosi ima pravo zauzimati položaj u političkoj stranci.

3. Ukoliko se u dokumentima iz stava (1) ovog člana pokaže da lice iz člana 20.9A zauzima centralni položaj u stranci i utvrđeno je da to lice nema pravo zauzimati položaj iz stava (2) ovog člana, ta politička stranka neće ispuniti uslove za ovjeru.

Član 20.11

Entiteti usklađuju svoje zakone i propise s ovim Zakonom u roku od 45 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Član 20.12a

Glasanje u diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH iz člana 1.5 stav (2) ovog Zakona održat će se samo u onom diplomatsko-konzularnom predstavništvu BiH za koje Centralna izborna komisija BiH, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova BiH, utvrdi da ispunjava uvjete propisane posebnim propisom iz člana 1.5 stav (3) ovog Zakona.

Član 20.12b

1. Izuzetno, od odredbi člana 9.10 i člana 4.24 ovog Zakona, političkom subjektu, koji je na neposrednim izborima održanim 01. oktobra 2006. godine, dobio kompenzacijski mandat, koji je ostao upražnjen, dodjeljuje se mandat kandidatu sa najvećim brojem dobijenih glasova sa redovne kandidatske liste istog izbornog nivoa tog političkog subjekta.

2. Centralna izborna komisija BiH će posebnim propisom utvrditi način primjene ovog člana.

Član 20.13

1. Dok entiteti ne osnuju višečlane izborne jedinice,važe sljedeće višečlane izborne jedinice:
   1. Od 98 članova Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, koje neposredno biraju birači registrovani u Centralni birački spisak za glasanje za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, 73 se bira iz 12 višečlanih izbornih jedinica, a 25 su kompenzacijski mandati izabrani s teritorije Federacije Bosne i Hercegovine u cjelini. Ovi mandati se raspodjeljuju u skladu s članovima 9.5 do 9.8 ovog Zakona.

1. 73 mandata iz višečlanih izbornih jedinica za Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine raspodjeljuje se na sljedeći način:

1. Izborna jedinica 1 sastoji se od Kantona 1 i bira devet članova.
2. Izborna jedinica 2 sastoji se od Kantona 2, dijela Kantona 3 (Gradačac, Gračanica, Doboj-Istok), te birača iz Brčko distrikta BiH registrovanih u Centralni birački spisak za glasanje u Federaciji Bosne i Hercegovine, bira pet članova.
3. Izborna jedinica 3 sastoji se od dijela Kantona 3 (Lukavac, Srebrenik, Tuzla, Čelić) i bira sedam članova.
4. Izborna jedinica 4 sastoji se od dijela Kantona 3(Teočak, Banovići, Živinice, Kalesija, Sapna i Kladanj) i bira četiri člana.
5. Izborna jedinica 5 sastoji se od dijela Kantona 4 (Doboj-Jug, Tešanj, Maglaj, Žepče, Zavidovići, Zenica i Usora) i bira osam članova.
6. Izborna jedinica 6 sastoji se od dijela Kantona 4(Kakanj, Vareš, Olovo, Visoko i Breza) i bira četiri člana.
7. Izborna jedinica 7 sastoji se od Kantona 5 i dijela Kantona 9 (Novi Grad-Sarajevo, Ilidža, Hadžići i Trnovo) i bira šest članova.
8. Izborna jedinica 8 sastoji se od Kantona 6 i bira devet članova.
9. Izborna jedinica 9 sastoji se od Kantona 7 i bira osam članova.
10. Izborna jedinica 10 sastoji se od Kantona 8 i bira tri člana.
11. Izborna jedinica 11 sastoji se od dijela Kantona 9 (Ilijaš, Vogošća, Centar-Sarajevo, Stari Grad-Sarajevo, Novo Sarajevo) i bira sedam članova.
12. Izborna jedinica 12 sastoji se od Kantona 10 i bira tri člana.
13. Od 83 člana Narodne skupštine Republike Srpske, koje neposredno biraju birači registrovani u Centralni birački spisak za glasanje za teritoriju Republike Srpske, 62 bira se iz 6 višečlanih izbornih jedinica, a 21 su kompenzacijski mandati izabrani sa teritorije Republike Srpske u cjelini. Ovi mandati raspodjeljuju se u skladu s članovima 9.5 do 9.8 ovog Zakona.

Član 20.14

Parlamentarna skupština BiH izvršit će preispitivanje novčanih kazni i ograničenja troškova utvrđenih ovim Zakonom najmanje svake četiri godine, te odrediti da li su u skladu s ekonomskim i finansijskim stanjem u Bosni i Hercegovini.

Član 20.15

Novčane kazne utvrđene ovim zakonom prihod su Budžeta BiH.

Član 20.16b

Postojeći članovi Centralne izborne komisije BiH ne podliježu uslovu za odlazak u starosnu penziju propisanom u stavovima (1) i (2) člana 2.5a ovog zakona, neće biti u obavezi podnijeti ostavke ili biti razriješeni zbog neispunjavanja uslova iz člana 2.5 stav (6) ako ti uslovi nisu postojali u vrijeme njihovog imenovanja. To se neće odnositi na uslove propisane u članu 2.5. stav (6), tačke 6) i 7) ovog zakona.

Član 20.16c

1. Centralna izborna komisija BiH će u periodu između 15 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona do 45 dana prije dana održavanja Lokalnih izbora 2024. godine uložiti najveće napore kako bi ispunila svoje obaveze vezano za izbor, imenovanje, evidenciju, edukaciju, certifikaciju i ocjenjivanje predsjednikâ i zamjenika predsjednikâ biračkih odbora u skladu sa zakonom.
2. Centralna izborna komisija BiH će u roku od 15 dana od stupanja na snagu ovog zakona donijeti propise kojima će utvrditi kriterije i postupak imenovanja predsjednikâ i zamjenika predsjednikâ biračkih odbora u skladu sa stavom (1) ovog člana.
3. Po isteku roka iz stava (1) ovog člana, ukoliko neko od mjesta predsjednikâ i zamjenika predsjednikâ biračkih odbora ostane nepopunjeno, imenovanja na ta mjesta će se u izuzetnom slučaju obaviti u skladu s postupkom predviđenim članom 2.19. stavovima (5) do (16) ovog zakona.
4. Centralna izborna komisija BiH donijet će privremene propise koji se primjenjuju

isključivo na Lokalne izbore 2024. godine, kojima će se utvrditi kriteriji i postupak za imenovanje predsjednikâ i zamjenika predsjednikâ biračkih odbora u skladu sa stavom (3) ovog člana.

Član 20.16d

1. Danom stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, Centralna izborna komisija BiH će u skladu sa relevantnim odredbama ovog zakona definisati djelokrug primjene pilot projekata za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija i utvrditi lokacije na kojima će se ovi pilot projekti realizirati na teritoriji Bosne i Hercegovine.
2. Centralna izborna komisija BiH nadležna je za realizaciju pilot projekata iz stava (1) ovog člana, uključujući distribuciju, instalaciju, sigurnost i korištenje specifičnih izbornih tehnologija i druge odgovarajuće opreme potrebne za realizaciju pilot projekata, kao i za sve druge dodatne aktivnosti u cilju osiguranja sigurnosti, integriteta i funkcionalnosti odabranih izbornih tehnologija u provođenju pilot projekata.
3. U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, Centralna izborna komisija će donijeti detaljnije propise u vezi s provođenjem odredbi stavova (1) i (2) ovog člana. To će podrazumijevati i utvrđivanje odgovornosti nadležnih organa zaduženih za provođenje izbora i drugih nadležnih organa u Bosni i Hercegovini.
4. Centralna izborna komisija BiH će Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine podnositi periodične izvještaje o procedurama i preduzetim mjerama na implementaciji pilot projekata.

Član 20.16e

1. Izuzev u pogledu odredbi koje su potrebne radi provođenja pilot projekata za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija, primjena odredbi ovog zakona koje se odnose na uvođenje specifičnih izbornih tehnologija počet će ро ispunjavanju tehničkih uslova za njihovu primjenu.
2. Sticanje tehničkih uslova iz stava (1) ovog člana obuhvata izradu studije izvodljivosti, nabavku potrebne opreme i provođenje pilot-procesa, kao i sve druge dodatne aktivnosti s ciljem osiguranja integriteta i funkcionalnosti odabranih izbornih tehnologija u izbornom procesu.
3. Uz konsultacije s IDDEEA-om i Agencijom za zaštitu ličnih podataka BiH, Centralna izborna komisija BiH posebnim pravnim aktom utvrđuje sticanje tehničkih uslova.
4. Centralna izborna komisija BiH će Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine redovno dostavljati sveobuhvatne izvještaje o svojim aktivnostima na uvođenju posebnih izbornih tehnologija

Član 20.18

Ovaj Zakon će se objaviti u “Službenom glasniku BiH“, u službenim glasilima entiteta i “Službenom glasniku Brčko Distrikta BiH“.