Dovoljno je da samo pomislite na zijevanje, pročitate tu riječ ili vidite nekoga u prolazu kako široko otvara usta – i u narednih nekoliko sekundi vjerojatno ćete i sami zijevnuti.
Iako je zijevanje nesvjesna radnja koju radimo još dok smo u majčinom stomaku, nauka je tek nedavno uspjela da u potpunosti objasni zašto to radimo i zbog čega se ovaj refleks tako lako širi sa osobe na osobu.
Popis sadržaja
Zašto uopšte zijevamo?
Dugo se vjerovalo u staru hipotezu da zijevamo kako bismo unijeli više kiseonika u krv i izbacili ugljen-dioksid kada smo umorni. Međutim, savremena istraživanja su potpuno odbacila ovu teoriju.
Danas je vodeća i naučno prihvaćena teorija o hlađenju mozga (termoregulacija):
- Moždani klima-uređaj: Ljudski mozak radi najefikasnije na veoma uskom temperaturnom rasponu. Kada smo umorni, neispavani ili pod stresom, temperatura mozga blago raste. Tokom dubokog zijevanja dolazi do naglog širenja vilice i snažnog udaha hladnijeg vazduha. To povećava protok krvi u predjelu lica i glave, pri čemu hladniji vazduh rashlađuje krvne sudove koji vode direktno u mozak.
- Povećanje budnosti: Pored hlađenja, duboki udah i istezanje mišića lica i vrata tokom zijevanja ubrzavaju puls i povećavaju pritisak. To daje tijelu mali “šok” i trenutni nalet energije kako bismo ostali budni i fokusirani.
Zašto je zijevanje zarazno?
Ono što zijevanje čini posebnim u odnosu na druge reflekse (poput kihanja ili kašljanja) jeste njegova nevjerovatna “zaraznost”. Dovoljno je da čujete zvuk zijevanja, vidite nekoga na televiziji ili čak samo pročitate ovaj tekst, pa da vaš mozak pokrene istu reakciju.
Zašto se to dešava?
- Empatija i ogledalni neuroni: Zarazno zijevanje je direktno povezano sa našom sposobnošću da osjećamo empatiju. U našem mozgu postoje takozvani ogledalni (refleksni) neuroni, koji se aktiviraju i kada sami radimo neku radnju i kada posmatramo nekog drugog kako je radi. Kada vidimo nekoga da zijeva, ovi neuroni u dijelovima mozga zaduženim za društveno ponašanje nesvjesno kopiraju taj pokret.
- Društveno povezivanje i sinhronizacija grupe: Evolucijski posmatrano, zarazno zijevanje je služilo kao nesvjesni signal za sinhronizaciju grupe. Kod naših dalekih predaka, ako bi jedan član plemena zijevnuo (što je signal smanjene budnosti ili promjene stanja), zijevanje bi se brzo proširilo na cijelu grupu kako bi svi ostali na oprezu i uskladili svoj ritam spavanja i budnosti.
- Bliskost diktira zaraznost: Istraživanja pokazuju da ćete mnogo lakše i brže “uhvatiti” zijevanje od člana porodice ili bliskog prijatelja nego od potpunog stranca. Što je emotivna veza sa osobom jača, to je i odgovor vaših ogledalnih neurona intenzivniji.
Zanimljive činjenice o zijevanju
- Djeca do 4. godine ne hvataju zijevanje: Mala djeca zijevaju iz fizioloških razloga (kada su umorna), ali zarazno zijevanje kod njih ne funkcioniše sve dok se u mozgu u potpunosti ne razvije kapacitet za empatiju i prepoznavanje tuđih emocija.
- Životinje takođe zijevaju: Zijevaju skoro svi sisari, ptice i ribe. Međutim, zarazno zijevanje je zabilježeno samo kod ljudi, šimpanzi, bonobo majmuna, slonova i psi od svojih vlasnika!
- Prosječno zijevanje traje 6 sekundi: Tokom tih šest sekundi, vaš sluh se nakratko smanjuje jer se napinju mišići u unutrašnjem uhu, a srce nakratko ubrzava rad.
Dakle, ako ste dok ste čitali ovaj članak osjetili potrebu da široko otvorite usta i duboko udahnete – ne brinite, vaš mozak samo pokušava da se rashladi i osjeća prirodnu empatiju!