Ekonomist koji je predvidio krah 2008. godine upozorava: svijet je daleko krhkiji nego što mislimo a mi smo tek na početku.
Popis sadržaja
Zašto je Keenova Perspektiva Važna Upravo Sada
Professor Steve Keen nije tipičan ekonomist. Njegov rad fokusiran je na tri ključna područja koja ga čine jedinstvenim u ekonomskoj struci: historija ekonomske misli, finansijska nestabilnost (šta uzrokuje volatilnost u ekonomiji) i dinamika novca. Ironično, kako sam kaže, to ga čini manjinom u ekonomiji jer većina ekonomista potpuno ignorira novac.
Keen je poznat po tome što je među rijetkim ekonomistima koji su javno predvidjeli finansijsku krizu 2008. godine, koristeći vlastiti softverski alat Ravel. Upravo ta sposobnost da vidi strukturalne ranjivosti tamo gdje ih drugi ne vide čini njegovo mišljenje o trenutnoj situaciji u Iranu posebno vrijednim pažnje.
Šta Zaista Pokreće Napetosti Između SAD-a, Izraela i Irana
Keen ne libi da govori direktno: po njegovom mišljenju, Amerika je izabrala čovjeka koji funkcionira po principima mafije. Trump, prema Keenu, ne djeluje iz osjećaja političke nužnosti, već iz logike iznude i ucjene.
Američki “duboki sistem” bio je anti-iranski već 40–50 godina, a Izrael je željeo poraziti Iran isto toliko dugo. Trump je, prema Keenu, bio dovoljno naivan ali i dovoljno lukav da preuzme ono što je Izrael oduvijek htio: uništiti Iran. Međutim, ispostavilo se da su i Israel i SAD drastično potcijenili koliko je Iran bio spreman na ovakav sukob.
Keen napominje nešto zanimljivo: Trump se brine za mišljenje drugih, ali samo ako je to mišljenje pozitivno i tiče se njega samog. Kao neko ko je imao lično iskustvo s osobom s narcisoidnim poremećajem ličnosti, Keen prepoznaje taj obrazac narcistična osoba želi biti u centru pažnje u svakom trenutku, i ne može podnijeti kad se govori o nekome drugom.
Keen daje svoju jednu rečenicu objašnjenja za početak rata: Izrael je htio uništiti Iran, mislio je da može, mislio je da ima američkog predsjednika koji će mu pomoći i drastično je potcijenio koliko je Iran bio spreman.
Zašto Izrael Vidi Iran kao Egzistencijalnu Prijetnju
Kontekst seže u religijske i teritorijalne elemente. Sionistička država tvrdi pravo na cijelu regiju, a Izrael je pokazivao ekspanzionistički karakter posljednjih 40 godina. Iran je bio najveći rival u tom smislu.
Izrael ima historiju vojnih uspjeha u regiji rat 1967. godine, u kojemu su u šest dana porazili arapske armije, stvorio je sliku o njima kao o vojnoj supersili. Znali su da Iran ne mogu poraziti sami, pa su računali na Ameriku. Međutim, Iran je pažljivo promatrao šta se događalo s drugim zemljama u regiji posljednjih 40–50 godina posebno takozvane “decapitation attacks” (napade kojima se ubija liderstvo, a zatim urušava vojska).
Iran je izvukao pouku iz pada Sadama Huseina. Iračka vojska se raspala jer je bila centralizirana oko jednog čovjeka. Iran je učinio suprotno: podijelio je vojsku na 31 provincijsku jedinicu, svaka s vlastitim resursima, raketnim sistemima i samostalnom komandom. Da biste porazili Iran, morali biste eliminirati svih 31 jedinica jedini način da to postignete je doslovno bombardirati zemlju i vratiti je u kameno doba.
A Iran nije mala zemlja. Veći je od polovine Zapadne Europe, ima 90 miliona stanovnika i prepun je planinskog terena jednog od najtežih ratnih okruženja na planeti.
Tjesnac Hormuz — i Šta Se Dešava Ako Se Zatvori
Tjesnac Hormuz je tjesnac u Perzijskom zaljevu širok svega oko 21 kilometar, i to je jedna od najvažnijih strateških tačaka na planeti. Kroz njega prolazi ogromna količina robe koja je ključna za globalnu ekonomiju: nafta, ukapljeni prirodni gas, gnojivo, helij i sumporna kiselina.
Helij — resurs o kojem niko ne govori
Keen ističe nešto što većina medija potpuno ignorira: helij. Oko 30% svjetskog helija dolazi iz plinskog polja koje se proteže između Saudijske Arabije i Irana. Helij je inertni element ne reaguje s drugim kemikalijama. Ali ono što ga čini kritičnim jest da je nezamjenjiv u proizvodnji poluprovodnika.
Bez helija nema čipova. Bez čipova nema iPhone-a, tableta, automobila, medicinskih uređaja ništa elektronsko. Južna Koreja, koja proizvodi dvije trećine svjetskih memorijskih čipova, dobiva 65% svog helija iz Katara i te regije. Korejska vlada pokrenula je hitnu istragu o nestašici.
Stručnjak za helij Phil Cornblutch izjavio je u martu 2026. da gledamo u minimalno 2 do 3 mjeseca zastoja u proizvodnji helija, s mogućih 6 mjeseci do povratka normalnih zaliha uz napomenu da helij ne možete skladištiti jer propušta kroz posude.
Gnojivo — hrana počinje odavde
Gnojivo se proizvodi Haber-Bosch procesom, koji koristi naftu i dušik. Bez gnojiva, planet može prehraniti između jedne i dvije milijarde ljudi daleko manje od sadašnjih 8 milijardi.
20–30% svjetskog gnojiva prolazi kroz Hormuz. Isto polje gasa koje daje helij daje i nusprodukte za gnojivo.
Nafta i gas
Kroz Hormuz prolazi četvrtina svjetskog ukapljenog prirodnog gasa. Jedan iranski napad na saudijske postrojenja uništio je dvije od 14 jedinica kritičnih za proizvodnju LNG-a obnova tih jedinica trajaće 5 godina, a samo pet kompanija na planeti može to uraditi. Time je odmah nestalo oko 2,5% svjetske energetske opskrbe.
Gdje Gnojivo Dolazi i Kakvu Krizu bi Nestašica Pokrenula
Gnojivo dolazi iz istog plinskog polja iz kojeg dolazi helij iz područja Saudijske Arabije i Irana. Keen to objašnjava jednostavno: kad bušite za naftu i gas, kao nusprodukt dobivate helij, sumpor i elemente potrebne za gnojivo.
Ako izgubimo 20% svjetskog gnojiva, izgubimo otprilike 20% svjetske hrane. A to nije lokalna nestašica. To je globalna glad kakvu čovječanstvo još nije iskusilo. Lokalne gladi smo poznavali u Indiji, dijelovima Afrike. Ali globalna glad je nešto sasvim drugo.
Keen ovo smatra jednom od najzapanjujućih ranjivosti koje je otkrio proučavajući ovaj sukob: rat s jednom zemljom može prekinuti 20–30% globalne proizvodnje hrane i energije.
Zašto Nafta i Dalje Kontrolira Sve — i Cijena Nestanka
Veza između energije i ekonomske proizvodnje je gotovo savršena. Keen pokazuje podatke koji ilustriraju kako promjena u potrošnji energije praktički prati promjenu u bruto svjetskom proizvodu u posljednjih 40 godina u istom smjeru i sličnoj veličini.
Nafta iz Perzijskog zaljeva nije zamjenjiva naftom iz Venezuele ili negdje drugdje. Venezuelanska nafta je gotovo kao katran, dok zaljevska teče poput vode za svaku je potrebna drugačija infrastruktura za preradu. Ako izgubite jednu, ne možete je jednostavno zamijeniti drugom.
Ako izgubimo 20% svjetske energije, možemo očekivati pad bruto svjetskog proizvoda od 5–10%. A to nije samo recesija to je ekonomska katastrofa globalnih razmjera.
Šta Se Dešava Ako Ovaj Rat Ne Završi Brzo
Keen je konkretan u prognozi:
Za 2–3 mjeseca Indija će ostati bez gnojiva, što će uzrokovati glad u Indiji. Globalna proizvodnja hrane mogla bi pasti za 10–25%, što znači da jednostavno neće biti dovoljno hrane za sve ljude na planeti.
Čak i bogatije zemlje nisu sigurne. Australija, naprimjer, ima rezerve nafte za svega 30 dana. Kad te rezerve nestanu, ne mogu dopremiti hranu s farme u grad. Što znači da ni razvijene ekonomije nisu zaštićene.
Pravi Uzrok Globalne Krize Troškova Života
Keen tu priča lično: voditelj podcasta opisuje razgovor s Uber vozačem koji radi tri posla da bi preživio pa i vozi u 2 ujutro. Keen to veže s ekonomskim analizom: ako cijene porastu za 20%, taj čovjek nema gdje ići. Ne može raditi 24 sata dnevno.
Trump, kao multimilijarder, automatski asocira rast cijena nafte s profitom jer on naftu (posredno) prodaje. Ne razmišlja o ljudima koji je kupuju.
Keen upozorava: u situaciji sloma, novac više ne može biti jedini kriterij za pristup hrani. Kad hrane nema dovoljno, tržišni mehanizam prestaje funkcionirati.
Da li Ratovi Pogoršavaju Nejednakost
Keen tvrdi suprotno od onoga što bismo možda očekivali: nejednakost uzrokuje ratove, ne obratno.
Uzima Hitlerov uspon kao primjer. Većina ljudi misli da je Hitler došao na vlast zbog hiperinflacije Vajmarske republike. Ali kad je Hitler zaista preuzeo vlast, inflacija u Njemačkoj bila je minus 10% deflacija. Nezaposlenost je skočila s niskog nivoa na 25%. Ekonomska bijeda, ne inflacija, gurnula je ljude prema demagozima koji su obećavali spas.
Nakon Drugog svjetskog rata, Amerikanci su shvatili da moraju drastično poboljšati životni standard prosječnog Amerikanca jer su se suočavali s opasnosti da se populacija okrene fašizmu ili komunizmu. Rezultat je bio “zlatno doba kapitalizma” 1950-ih i 60-ih, kada je jedan radnik mogao uzdržavati porodicu s četvero djece i imati pristojan život.
Mi smo zaboravili tu lekciju i vratili se masovnoj nejednakosti.
Pet Scenarija Koji bi Mogli Oblikovati Ishod
Keen je razradio pet mogućih scenarija za završetak sukoba:
Scenarij 1: Iran Je Uništen
Ovo je scenarij koji Izrael želi, prema Keenu. Ali problem je katastrofalan: da biste uništili Iran, trebate nuklearno oružje. Iran je veći od polovine Zapadne Europe, s 31 vojnom jedinicom raspoređenom po provincijama. Konvencionalno oružje jednostavno nije dovoljno.
A nuklearno oružje ne ubija samo ciljeve. Svaki napad na Iran nuklearnim oružjem eliminirao bi i napadača, jer radijacija i nuklearna zima ne poznaju granice.
Keenova procjena vjerovatnoće: ispod 10%, ali dovoljno visoka da zastraši. Ako se to dogodi, nestajemo svi.
Scenarij 2: Urušavanje Infrastrukture Zaljeva
Iran uništava energetsku infrastrukturu zemalja Zaljeva Saudijske Arabije, Katara, Dubaija. Keen smatra ovo visoko vjerovatnim scenarijem.
Bez struje, ove zemlje postaju nenastanjive. Dubai, koji ovisi o klima-uređajima u pustinji, ne može preživjeti bez energije. Procjene pokazuju da Dubai gubi milijardu dolara dnevno samo kad mu je zatvorena aerodromska luka a to je tek početak.
Iran je već izveo napade na saudijsku infrastrukturu: uništio je dvije od 14 jedinica za LNG, čija obnova traje 5 godina. Pritisak koji takvi napadi stvaraju na SAD (jer arapske države pozivaju Washington da zaustavi sukob) je ogroman.
Scenarij 3: Samsonova Doktrina — Kada Se Primjenjuje
Samsonova doktrina dolazi iz biblijske priče: Samson, lišen snage, u trenutku kad mu kosa naraste, srušio je stupove hrama i ubio sebe i sve oko sebe. Izraelova nuklearna doktrina nosi isto ime.
Ako Izrael shvati da gubi rat i da mu prijeti egzistencijalni poraz, prijete da će pokrenuti destrukciju ostatka svijeta poput Samsona koji ruši stupove.
Keen ovaj scenarij smatra osobito zastrašujućim jer nije nemoguć. Jedna osoba Netanyahu, ili američki predsjednik koji ima “nuclear football” i sole authority (jedinu ovlast za lansiranje nuklearnog oružja, bez potrebe da pita ikoga) može pokrenuti nuklearni rat.
Annie Jacobson, autorica koja je istraživala ovo pitanje, potvrdila je: američki predsjednik ima apsolutnu jedinu ovlast za nuklearni udar. Ne mora pitati Kongres, vojnog načelnika, niti ikoga drugog.
Scenarij 4: Iran Neutralizira Izraelsko Nuklearno Oružje
Keen kaže da se nada ovom scenariju. Ako Iran uspije neutralizirati Izraelove nuklearne kapacitete konvencionalnim oružjem (raketama), eliminira opasnost od nuklearnog rata, a sukob ostaje na nivou konvencionalnog rata.
Iran nema nuklearno oružje (koliko se zna), ali ima sofisticirane rakete koje su, prema Keenovim riječima, iznenadile sve koji nisu imali pristup obavještajnim podacima. Može li Iran raketama udariti po podzemnim bunkerima gdje se čuva izraelsko nuklearno oružje? Keen ne zna ali Iran je, kaže, sve dobro isplanirao za ovaj sukob, uključujući 31 vojnu regiju kao odbrambeni mehanizam.
Keenova procjena vjerovatnoće: ovo smatra najvjerovatnijim ishodom.
Scenarij 5: Iran Razvija Nuklearno Oružje
Keen bi radije vidio scenarij 4 nego ovaj. Ali ako Iran ne uspije neutralizirati Izraelove nuklearke, a sukob eskalira, sljedeći logični korak za Iran je razvoj vlastitog nuklearnog oružja.
Paradoksalno, Keen smatra da bi Mutually Assured Destruction (zajednički zajamčeno uništenje) s dvije nuklearne sile u regiji moglo biti stabilizator jer bi Izrael znao da napad znači i vlastitu smrt. “Stari dani MAD-a bili su stabilniji nego što je ovo danas.”
Šta Trump Zaista Želi – i Strah Iza Svega
Keen dijagnosticira Trumpove motivacije kroz prizmu narcisoidnog poremećaja ličnosti. Trump želi pobijediti i izaći “We won, we won” ali pobjeda ovdje nije jasna ni jednostavna.
Keenova analiza je ovakva: Trump ne može izaći jer bi izlazak bez pobjede značio gubitak. A biti gubitnik “loser” je za Trumpa najgore moguće. U svom emisijskom showu, Trump je “loser” koristio kao najveću uvredu.
Trumpov krajnji cilj, prema Keenu, je nasljeđe. Želi se naći na Mount Rushmoru predsjednika u historiji. A rat u Iranu s mogućim žrtvama američkih vojnika, bez jasne pobjede je najgora stvar za nečije nasljeđe. Amerika nije dobila nijedan rat od Drugog svjetskog rata. Izgubila je u Vijetnamu, Iraku, Afganistanu. I Iran je mnogo veći izazov od svih njih.
Hoće li SAD Poslati Kopnene Trupe
Keen smatra da je vjerovatnost veća od 50% da će Trump poslati kopnene trupe. Jedino mjesto gdje bi mogle sletjeti jest granica s Pakistanom između 2.000 i 10.000 vojnika.
Keen za to kaže: “Mrzio bih biti jedan od tih vojnika jer je to misija samoubojstva.” Sa 31 vojnom provincijom, podzemnim raketnim sistemima i iranskim vojnicima koji ne boje se mučeništva, svaki ulazak kopnenih trupa bio bi katastrofalan.
Kako Izgleda Najbolji Scenarij
Keen smatra da bi SAD morao prihvatiti gubitak i otići. Iranski uvjeti su, kaže, razumni: Amerika napušta čitavu azijsku regiju, nema vojnih baza, nema sporazuma region postaje muslimanski protektorat.
U širem kontekstu: suniti (90% muslimana) su dosad surađivali s Amerikom kako bi ojačali svoju poziciju nasuprot šijitima (Iran je pretežno šijitski). Ali saveznički aranžman s Amerikom pokazao se katastrofalnim baze su uništene, Amerika odlazi, a regija je destabilizirana. To bi moglo potaknuti pomirenje između sunita i šijita slično pomirenju između katolika i protestanata u Europi, koje je trajalo vjekovima, ali se na kraju desilo.
Zašto bi Samodostatnost Mogla Biti Jedina Zaštita
Keen savjetuje: sistem je daleko krhkiji nego što mislimo. Individualni odgovor je samodostatnost.
Praktični savjeti koje daje:
Solarni sistemi za dom su postali dostupni i jeftini. Bez energije nema civilizacije a ako ovisiš o nafti, tvoja egzistencija je krhka. Ulaganje u vlastiti izvor energije znači neovisnost od globalnih turbulencija.
Vlastita proizvodnja hrane, koliko god to skupo i sporo izgledalo, pruža zaštitu od globalnih poremećaja. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, Britanija je pretvorila vrtove u povrtnjake i preživjela.
Ali Keen je iskren: “Novac ne pomaže ako ne možeš kupiti proizvod koji ne postoji.”
Šta Bi Moglo Pokrenuti Sljedeći Finansijski Krah
Keen je poznat po predviđanju kraha 2008. Sada upozorava na novi balon: AI bum.
Klasični ekonomski ciklus izgleda ovako: nova tehnologija privlači masovne investicije → previše kompanija gradi isti proizvod → 90% propadne → ali ostatak donosi korisnu tehnologiju svima. Vidjeli smo to s željeznicama, s telekomunikacijama, s internetom.
AI je ista priča, ali na daleko većoj skali. Veliki tech giganti (Meta, Amazon, Microsoft, Alphabet, Oracle) planiraju potrošiti 720 milijardi dolara na AI infrastrukturu u 2026. godini a to je manje od 20% prihoda koji ostvaruju. Omjer 5:1 između troškova i prihoda je historijski neodrživ.
Stopa propadanja AI startupa već je dostigla 90% u 2026. znatno više od prosječnih 70% za tehnološke startupe općenito.
Keen procjenjuje: unutar 24 mjeseca vjerojatno slijedi ozbiljna kontrakcija tržišta.
Kako Preživjeti Novi Boom-and-Bust Ciklus
Keen je iskren: ne postoji savršena zaštita od sistemske krize. Zlato je skočilo, pa palo. Bitcoin pada (više o tome odmah). Nekretnine ovise o lokaciji.
Ono što savjetuje: čuvajte novac ako možete, kupujte fizičku imovinu, ali budite svjesni da nikakva individualna strategija nije apsolutna zaštita od sistemskog sloma.
Ključna poruka: živimo u neodrživo kompetitivnom sistemu koji ignoriše suradnju. Dugoročna stabilnost zahtijeva balans i to nije ono što trenutno imamo.
Univerzalni Temeljni Dohodak i Kome Zapravo Pomaže
AI i robotika prijete da eliminiraju ogroman dio radnih mjesta. Keen kaže da je Universal Basic Income (UTD Univerzalni Temeljni Dohodak) nužnost u takvom scenariju.
UTD znači: država svima isplaćuje dovoljno za preživljavanje, bez obzira rade li ili ne. Uber vozač koji radi tri posla s UTD-om bi možda radio samo jedan, ili razmišljao o vlastitom biznisu.
Keen vidi dvije budućnosti: Star Trek obilje, replikatori, sloboda; ili Igre gladi jedna elita ima sve robote i živi izvrsno, dok ogromna većina trpi. Koji put odaberemo ovisi o tome kakve politike donosimo danas.
Kako AI Tiho Prepisuje Tržište Rada
Promjene su već vidljive. Stopa propadanja AI startupa: 90%. Anthropic (koji pravi Claude) objavio je da već bilježe 13% pad u zapošljavanju na početnim pozicijama.
Voditelj podcasta otkriva nešto osobno: kandidat za kojeg bi se “borio” prije šest mjeseci danas mora dva puta razmisliti jer ga tim s AI agentima može zamijeniti.
Keen dijeli radnike u budućnosti na tri kategorije:
- Duboki stručnjaci na specifičnom polju
- AI proficienti oni koji upravljaju agentima i dizajniraju AI workflowe
- Vještine od čovjeka do čovjeka prodavači koji grade odnose, profesionalci koji rade s ljudima
Onima koji su tek završili fakultet bez specifičnih vještina situacija je najteža.
Je li Bitcoin Na Putu prema Nuli
Keen smatra da je Bitcoin dugoročno na putu prema nuli, i razlog je energetski.
Cijela sigurnost Bitcoin mreže počiva na tome da je prekid javne knjige (ledgera) previše energetski skup. Svaka transakcija zahtijeva 10 minuta globalnog računarskog procesiranja. To znači enormnu potrošnju energije.
Keen vjeruje da ćemo na kraju morati drastično smanjiti energetsku potrošnju zbog klimatskih ograničenja biosfere. Kada dođe taj trenutak, kriptovalute i međunarodni avio-promet bit će prvi na udaru rezanja.
Kakvi Lideri su Nam Zapravo Potrebni
Keen dovodi u pitanje sam koncept biranja lidera. Izbori privlače narcise i megalomane ljude koji misle da mogu riješiti sve probleme. A upravo su to, kaže, zadnji ljudi koje hoćete na pozicijama donošenja odluka.
Keen se vraća na atinsku demokraciju kao inspiraciju: Atena nije birala lidere na izborima. Koristila je nešto poput nasumičnog odabira inteligentni, obrazovani građani birani su slučajnim odabirom da ispunjavaju ključne uloge. Nisi znao tko su po imenu; radili su posao, a ne gradili karijeru.
Kako Izgleda Bolji Sistem
Keen smatra da Kina, unatoč svim nedostacima, pokazuje bolji smjer od čistog kapitalizma. Kina kombinira kolektivni fokus s individualnom inicijativom i to je, kaže, bliže onome što je potrebno.
Ali nije zagovornik komunizma. On zagovara sistem koji kombinira suradnju i kompetitivnost umjesto čistog kapitalizma koji apsolutizira kompetitivnost i ignoriše suradnju.
Kao primjer daje Cadbury’s čokoladu osnovana je kao socijalistički projekt, s uvjerenjem da radnici mogu imati najbolje uvjete rada dok kompanija ostaje profitabilna.
Socijalizam je, kaže, najbliži pojam koji opisuje ono što zagovara. Ali sve te riječi su kontaminirane važan je princip: kratkoročno tržišno nadmetanje unutar dugoročne infrastrukture koja se gradi za 100 godina.
Šta Je Pokvareno u Kapitalizmu i Može li se Popraviti
Kapitalizam vidi kompetitivnost kao apsolutnu vrijednost i ignoriše suradnju. Uspješno društvo, međutim, treba oboje.
Tržišni sistem ima i vremensku pristranost: fokusiran je na kratkoročni profit. Ako investicija ne donosi povrat brže nego što rastu kamate na posuđeni novac, nema investicije. To znači da se infrastruktura koja donosi koristi tek za 50–100 godina ne gradi.
Keen zaključuje: balans je pogrešan. Previše kompetitivnosti, premalo suradnje. Previše kratkoročnog, premalo dugoročnog. I dok ne ispravimo taj balans, krize će se ponavljati što je možda najvažnija poruka cijelog ovog razgovora.
Profesor Steve Keen je visiting scholar na Sveučilištu u Amsterdamu i tvorac softverskog alata Ravel koji je koristio za predviđanje krize 2008. Možete ga pratiti na YouTube kanalu gdje redovno objavljuje analize globalnih ekonomskih i geopolitičkih događaja.