Svjetski dan srca, koji se obilježava 29. rujna, prilika je za podizanje svijesti o bolestima srca i krvnih žila, vodećem uzroku smrtnosti u svijetu, te podsjećanje na važnost prevencije kardiovaskularnih bolesti. U povodu Svjetskog dana srca, Elvedina Žiga, dr. med. iz Službe za promociju zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, podsjetila je na čimbenike rizika za nastanak bolesti srca i krvnih žila te mjere kojima se njihov rizik može smanjiti.
Prema podacima koje navodi Žiga, bolesti srca i krvnih žila odgovorne su za smrt jedne od tri osobe u svijetu, a procjenjuje se da se oko 80 posto kardiovaskularnih bolesti, uključujući moždani udar, može spriječiti. U 2026. godini nastavlja se kampanja Svjetske federacije za srce „Ne propustite nijedan otkucaj“, usmjerena na podizanje svijesti o kardiovaskularnim bolestima i važnosti prevencije.
Žiga ističe da među važnim čimbenicima rizika za bolesti srca i moždani udar spadaju nezdrava prehrana, prekomjerna tjelesna težina i pretilost, povišena razina kolesterola, nedovoljna tjelesna aktivnost, uporaba duhanskih proizvoda i štetna uporaba alkohola.
Posebno upozorava i na važnost poznavanja obiteljske povijesti kardiovaskularnih bolesti, koja može povećati rizik čak dvostruko.
Prestanak pušenja, tjelesna aktivnost i zdrava prehrana
Kao jednu od najvažnijih mjera za zaštitu zdravlja srca Žiga navodi prestanak pušenja i uporabe duhanskih proizvoda. Rizik od srčanih bolesti počinje se smanjivati već nakon jednog dana od prestanka uporabe duhanskih proizvoda, dok se nakon godinu dana bez cigareta smanjuje na približno polovinu rizika koji ima osoba koja puši.
Redovita tjelesna aktivnost također može smanjiti rizik od srčanih bolesti. Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene aerobne aktivnosti tjedno ili 75 minuta intenzivne aktivnosti, odnosno njihova kombinacija, uz najmanje dva treninga snage tjedno.
Zdrava prehrana, prema preporukama, uključuje povrće i voće, mahunarke, nemasno meso i ribu, nemasne ili niskomasne mliječne proizvode, cjelovite žitarice te zdrave masti poput maslinovog ulja i orašastih plodova. Kao primjeri prehrane koja pogoduje zdravlju srca navode se mediteranska i DASH prehrana.
Žiga preporučuje i redovite zdravstvene preglede te kontrolu krvnog tlaka, razine kolesterola i šećera u krvi, budući da povišene vrijednosti često ne daju jasne simptome, a mogu povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Procjena kardiovaskularnog rizika također je važna za prevenciju. SCORE2 alat zdravstvenim radnicima pomaže procijeniti rizik od moždanog udara, infarkta miokarda ili smrti od posljedica kardiovaskularnih bolesti u narednih deset godina.
Iz ZZJZ-a FBiH podsjećaju da, uz individualne odluke i životne navike, važnu ulogu imaju i uvjeti u kojima ljudi žive, uključujući pristup čistom zraku, zdravoj i pristupačnoj hrani te urbanim prostorima koji potiču aktivan način života.
Fena/federalna.ba