Novi val nestabilnosti pogodio je globalno tržište energenata nakon što je Saudijska Arabija bila prinuđena obustaviti dio svojih isporuka sirove nafte za evropske kupce. Odluka o otkazivanju septembarskih pošiljki i privremenom zatvaranju ključnog izvoznog terminala u luci Janbu uslijedila je nakon napada dronovima koji su teško oštetili strateški saudijski naftovod.
Šteta je načinjena na naftovodu Istok–Zapad, dugom 1.200 kilometara, koji ima ključnu ulogu u zaobilaženju rizičnog Hormuškog moreuza preusmjeravanjem nafte prema Crvenom moru. Rijad za ovaj udar optužuje iračke paravojne formacije, dok se u pojedinim izvještajima napad povezuje s Huti pokretom. Iako američke vlasti procjenjuju da bi sanacija mogla trajati svega nekoliko dana, stručnjaci iz industrije upozoravaju da bi popravke mogle potrajati i do šest sedmica.
Poljski Orlen prvi na udaru
Zatvaranje ovog koridora već stvara ozbiljne glavobolje evropskim rafinerijama, a u najranjivijoj poziciji našao se poljski naftni gigant Orlen. Kompanija, koja oko 40 posto svojih potreba pokriva upravo saudijskom naftom, prinuđena je hitno tražiti alternative. Iako iz Orlena uvjeravaju da su rafinerije u Poljskoj, Litvaniji i Češkoj za sada stabilne i da se zalihe aktivno kontrolišu, izvori s tržišta potvrđuju da je u toku intenzivna potraga za novim teretima.
Poljaci zamjenu traže u nafti iz Sjevernog mora (poput tipova Johan Sverdrup i Johan Castberg), ali razmatraju i kupovinu američkog WTI Midlanda, alžirske, gvajanske te kazahstanske nafte.
Cijene skočile, Rijad traži alternativne rute
Saudijska Arabija pokušava premostiti prekid povećanjem utovara na istočnoj obali u terminalima Ras Tanura i Juajmah. Također se očekuje veće oslanjanje na transport kroz Hormuški moreuz uz upotrebu tzv. “tajnih pošiljki” sa skrivanim praćenjem tankera — metode koju već koriste Irak i UAE. Ipak, tim putem iz Zaljeva trenutno izlazi svega 30 do 40 posto uobičajenih količina nafte.
Tržišta su odmah reagovala na nove nesigurnosti. Cijena sirove nafte tipa Brent skočila je na blizu 109 dolara po barelu, dok su pojedini fizički tereti u Evropi dostigli čak 122 dolara.
S obzirom na to da naftovod Istok–Zapad inače transportuje oko četiri miliona barela dnevno (što je oko 4% ukupne svjetske ponude), svaki dan produženog kvara nosi rizik od novih poskupljenja i dodatnog pritiska na evropsku ekonomiju.