I na ovogodišnjim kandidatskim listama za Opće izbore u Bosni i Hercegovini nalaze se imena osoba protiv kojih se vode krivični postupci, kao i onih sa pravomoćnim presudama. Postojeći Izborni zakon BiH uglavnom ne sprečava njihovo učešće na izborima, osim kada je riječ o presudama za ratne zločine.
Prema važećim propisima, kandidovati se mogu lica protiv kojih je postupak u toku, ali i većina osuđenika, pod uslovom da se u tom trenutku ne nalaze na izdržavanju zatvorske kazne. Stručnjaci i analitičari u izjavama za BHRT upozoravaju da ova pojava otvara ozbiljna pitanja političke odgovornosti, ali i same uloge birača na izborima.
Zanemarivanje presuda za korupciju i izborne prevare
Govoreći o ovom problemu za BHRT, direktor BIRN-a Denis Džidić istakao je da se nedovoljno pažnje posvećuje osobama koje su pravomoćno osuđene za izborne prevare, zloupotrebu položaja ili nezakonita zapošljavanja.
„Upravo one stvari koje bi trebale biti srce EU puta BiH i koje bi trebale biti u fokusu tih stranaka kako bismo se negdje reformisali na putu vladavine prava“, navodi Džidić.
Za medije je govorio i pravni stručnjak Arben Murtezić, koji podsjeća na izmjene Izbornog zakona iz 2024. godine kojima su uvedena dodatna ograničenja za lica osuđena za ratne zločine. Takve osobe, bez obzira na to da li je kazna odslužena, ne mogu se kandidovati ako ih je osudio bilo koji sud u BiH ili međunarodni tribunal. Ipak, Murtezić napominje da je zakon u drugim segmentima ostavio širok prostor za kandidovanje, uz obrazloženje da je riječ o osnovnom demokratskom pravu koje se ne bi trebalo olako uskraćivati.
Apsurdi u sistemu i odgovornost birača
U svom osvrtu na trenutno stanje, politolog Marko Lucović ukazuje na hronični nedostatak političke kulture, dijaloga i odgovornosti prema građanima, naročito kada se radi o preuzimanju najvažnijih javnih funkcija.
Komentarišući zakonske nedosljednosti za BHRT, sociolog Srđan Vukadinović upozorio je na svojevrsni apsurd u postojećem sistemu. Naime, osoba koja se već nalazi na funkciji usljed pravomoćne presude može ostati bez mandata, dok s druge strane, osoba koja ima pravomoćnu presudu može nesmetano učestvovati na izborima.
„Tako da je to jedan nonsens“, ističe Vukadinović.
Sagovornici se slažu da prisustvo osuđivanih lica i optuženika na izbornim listama jasno oslikava nivo demokratskog kapaciteta Bosne i Hercegovine. Jednoglasni su u ocjeni da značajan dio odgovornosti ostaje i na samim biračima, koji na glasačkim mjestima daju konačnu riječ o tome kome će pokloniti svoje povjerenje.