Dugotrajni toplotni valovi i nezapamćena suša širom Evrope spustili su vodostaj Dunava na kritične nivoe, izazvavši ozbiljne poremećaje u energetskom sektoru i gotovo potpuni zastoj riječnog saobraćaja. Pored ekonomskih i logističkih problema, povlačenje vode otkrilo je i davno zaboravljene tajne iz prošlosti – iz riječnog korita ponovo su izronile olupine nacističkih ratnih brodova iz Drugog svjetskog rata.
Najteža situacija zabilježena je na granici Srbije i Rumunije, u blizini hidroelektrane Đerdap 1. Nekada moćna i široka rijeka pretvorila se u niz plićaka, pješčanih sprudova i ogoljenog muljevitog dna, dok teretni brodovi uz maksimalan oprez navigiraju kroz novonastale riječne otoke pod užarenim ljetnim suncem.
Energetski sistem trpi ogromne pritiske. Davor Maljković, direktor proizvodnje u hidroelektrani Đerdap 1, upozorio je da ovo postrojenje, čiji dnevni kapacitet iznosi 15 gigavat-sati (GWh), trenutno radi sa svega 20 posto svojih mogućnosti. Sličan, zabrinjavajući pad proizvodnje bilježi se i na nizvodnoj hidroelektrani Đerdap 2, što direktno utiče na stabilnost snabdijevanja električnom energijom i prisiljava državu na uvoz skupih energenata.
Zbog ozbiljnosti situacije, Sektor za vanredne situacije Vlade Srbije proglasio je vanredne mjere. Ove mjere uključuju maksimalnu pripravnost lokalnih samouprava, organizovanu dostavu pitke vode u ugroženim područjima, restrikcije u potrošnji vode poput zabrane zalijevanja, te preporuke za ograničavanje aktivnosti na otvorenom. Prognoze hidrometeorologa ne donose olakšanje, jer se toplotni val s ekstremno visokim temperaturama nastavlja i u narednom periodu.
Stručnjaci strahuju da bi dotok Dunava mogao pasti daleko ispod biološkog minimuma, što bi imalo katastrofalne ekološke i ekonomske posljedice. Od puštanja u rad Đerdapa 1 daleke 1970. godine, najniži dotok vode iznosio je 1.500 kubnih metara u sekundi, što je zabilježeno 1983. i 2003. godine. Međutim, trenutne procjene sugerišu da će ovaj negativni rekord biti oboren i da bi protok mogao pasti ispod 1.400 kubnih metara u sekundi.
Osim hidroelektrana, suša je ugrozila i rad termoelektrana. Iz Elektroprivrede Srbije (EPS) potvrđeno je da nizak nivo vode stvara ozbiljne probleme u rashladnim sistemima termoelektrane Kostolac, zbog čega je proizvodnja morala biti redukovana. Kako bi se nadoknadio manjak struje, sistem se trenutno oslanja na maksimalno korištenje reverzibilne hidroelektrane Bajina Bašta, koja akumulira energiju tokom noći za dnevne vrhunce potrošnje, kao i na gigantski kompleks termoelektrana ‘Nikola Tesla’ (TENT) kod Obrenovca, koji inače pokriva polovinu ukupnih potreba zemlje.