Nauka

Ko je izmislio školu?

4 Minute čitanja
ko je izmislio skolu

Škola, kao organizovani sistem obrazovanja, oblikovala je naše društvo i postala osnovna institucija za učenje. No, mnogi se pitaju – ko je zapravo izmislio školu? Ovo pitanje vodi nas kroz dugačku povijest obrazovanja, od drevnih civilizacija do modernog doba. U ovom članku ćemo istražiti ko je izmislio školu, kako se ona razvijala kroz stoljeća, te kako je postala temelj obrazovnog sistema koji danas poznajemo.

Povijest obrazovanja prije pojave škole

Obrazovanje u formalnom smislu nije oduvijek postojalo. U ranim društvima, ljudi su učili kroz svakodnevne aktivnosti, iskustvo, i od starijih članova zajednice. Ovakvo neformalno obrazovanje trajalo je tisućama godina. Djeca su učila kako loviti, skupljati hranu, izrađivati oružje i druge potrebne vještine za preživljavanje. Ali, kako su društva postajala složenija, javila se potreba za strukturiranim prenošenjem znanja.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Drevne škole i njihovi začetnici

Prve organizovane škole potječu iz drevnih civilizacija. Među najstarijim zapisima o formalnom obrazovanju nalaze se oni iz starog Egipta, Mezopotamije i Kine.

Mezopotamija – Jedna od prvih organiziranih obrazovnih institucija potječe iz Mezopotamije, otprilike oko 3. milenijuma p.n.e. Ovdje su učenici učili pisanje, matematiku, i zakone. Učitelji su bili poznati kao pisari, a obrazovanje je bilo rezervirano za djecu iz bogatijih porodica.

Egipat – U starom Egiptu, formalno obrazovanje bilo je usko povezano s religijom i administracijom. Škole su bile vezane uz hramove, a učenici su se obučavali da postanu svećenici ili državni službenici.

Kina – Konfucije, jedan od najvažnijih kineskih filozofa, u 6. stoljeću p.n.e., razvio je sistem obrazovanja koji je stavljao naglasak na moral, etiku i pravilno ponašanje. Njegova filozofija oblikovala je kineski obrazovni sistem stoljećima.

Ko je izmislio modernu školu?

Dok su drevne civilizacije imale svoje verzije škola, moderna škola kakvu danas poznajemo potječe iz razdoblja prosvjetiteljstva u Evropi. Dvije ključne figure u razvoju modernog obrazovnog sistema su:

1. Johann Heinrich Pestalozzi (1746-1827)
Švicarski pedagog, Pestalozzi, bio je pionir modernog obrazovanja. On je zagovarao ideju da obrazovanje treba biti dostupno svima, a ne samo elitama. Pestalozzi je također uveo metodu koja se fokusirala na razvoj svih aspekata djeteta – intelektualnog, emocionalnog i fizičkog. Njegov rad imao je veliki utjecaj na buduće obrazovne reforme.

Johann Heinrich Pestalozzi

2. Horace Mann (1796-1859)
Horace Mann, američki reformator obrazovanja, često se naziva “ocem javnih škola”. U 19. stoljeću, Mann je uveo koncept besplatnog i obaveznog obrazovanja za svu djecu, bez obzira na njihovu društvenu ili ekonomsku pozadinu. Njegov rad na reformi obrazovnog sistema u Sjedinjenim Državama postavio je temelje modernog obrazovanja kakvo poznajemo danas.

Horace Mann

Razvoj škole kroz stoljeća

Od prvih škola u drevnim civilizacijama, obrazovni sistemi su se značajno promijenili i razvijali. Tijekom srednjeg vijeka, većina obrazovanja odvijala se u crkvenim institucijama, gdje su se poučavale osnove pismenosti i religije. S pojavom renesanse i prosvjetiteljstva, interes za nauku i racionalno razmišljanje doveo je do razvoja obrazovanja izvan religijskih okvira.

U 18. i 19. stoljeću, industrijska revolucija stvorila je potrebu za obrazovanim radnicima. Tako su škole postale institucije u kojima se, osim osnovnih znanja, učilo i praktičnim vještinama potrebnim za rad u industriji. Ovaj period označio je prijelaz prema masovnom obrazovanju.

Utjecaj industrijalizacije na obrazovanje

Kako je industrijska revolucija napredovala, društva su sve više uviđala potrebu za obrazovanim radnicima. Obrazovni sistemi su se proširili kako bi uključili veći broj djece, te je obrazovanje postalo obavezno u mnogim dijelovima svijeta. Razvoj javnih škola i standardizovanih kurikuluma omogućio je djeci iz različitih slojeva društva pristup obrazovanju.

Tabela: Evolucija obrazovanja kroz povijest

PeriodKljučne karakteristike obrazovanja
Prastara društvaNeformalno obrazovanje kroz svakodnevne aktivnosti.
Mezopotamija (3. milenij p.n.e.)Organizirano obrazovanje, pisari, matematika i zakoni.
Stari EgipatObrazovanje povezano s religijom i administracijom.
Kina (6. stoljeće p.n.e.)Konfucijev sistem moralnog obrazovanja.
Srednji vijekCrkveno obrazovanje, pismenost i religija.
Prosvjetiteljstvo (17-18. stoljeće)Razvoj obrazovanja temeljenog na racionalizmu i znanosti.
19. stoljećeIndustrijska revolucija, obavezno obrazovanje, javne škole.

Zaključak

Iako ne možemo pripisati zaslugu jednoj osobi za izum škole, razvoj organizovanog obrazovanja dugotrajan je proces koji je prošao kroz mnoge faze i utjecaje različitih kultura. Početak obrazovanja u formalnom smislu nalazimo u drevnim civilizacijama poput Mezopotamije, Egipta i Kine, dok su moderni koncepti škole oblikovani u razdoblju prosvjetiteljstva i industrijalizacije. Johann Heinrich Pestalozzi i Horace Mann, među ostalima, odigrali su ključne uloge u stvaranju školskog sistema kakav danas poznajemo.

Često postavljana pitanja:

  1. Ko je izmislio školu?
    Ne postoji jedan izumitelj škole; razvoj obrazovanja počeo je u drevnim civilizacijama, a moderni obrazovni sistemi su rezultat mnogih reformi i evolucije kroz stoljeća.
  2. Koje su prve civilizacije imale škole?
    Prve škole postojale su u Mezopotamiji, Egiptu i Kini.
  3. Ko je Johann Heinrich Pestalozzi?
    Švicarski pedagog koji je uveo moderni pristup obrazovanju, fokusirajući se na razvoj svih aspekata djeteta.
  4. Zašto je Horace Mann važan za obrazovanje?
    Mann je reformirao obrazovni sistem u SAD-u i uveo koncept besplatnog i obaveznog obrazovanja za svu djecu.
  5. Kako se obrazovanje razvijalo u srednjem vijeku?
    U srednjem vijeku, obrazovanje se uglavnom odvijalo u crkvenim institucijama, gdje su se poučavale pismenost i religija.
  6. Kako je industrijalizacija utjecala na obrazovanje?
    Industrijalizacija je povećala potrebu za obrazovanim radnicima, što je dovelo do širenja obrazovnih sistema i uvođenja obaveznog školovanja.
Vezane objave
Nauka

Testiraju isprintane solarne panele: Lagani su, jeftini i prenosni

1 Minute čitanja
Isprintani solar je lagana, laminirana PET plastika koja se može napraviti po cijeni manjoj od 10 dolara po kvadratnom metru. Australijski naučnici…
Nauka

Stižu kontracepcijske pilule za muškarce?

2 Minute čitanja
Antibaby pilula, napravljena je 60-ih godina prošlog stoljeća, namijenjena je ženama. Za muškarce su kondomi i vazektomija jedine opcije za kontracepciju, odnosno…
Nauka

Mirela Delibegović, naučnica iz BiH u kraljevskoj škotskoj akademiji: Radimo na tome da "uzgajamo" jetru

6 Minute čitanja
Tuzlanka Mirela Delibegović izabrana je u prestižnu naučnu škotsku akademiju – The Royal Society of Edinburgh (RSE). Delibegović živi i radi u…