Odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Kanade ušli su u fazu visoke napetosti nakon uvođenja novih carinskih barijera s obje strane. Ipak, uprkos oštroj retorici i ekonomskim pritiscima, ekonomski analitičari procjenjuju da prostor za pregovore i postizanje kompromisnog rješenja još uvijek nije potpuno zatvoren.
Kanadski premijer Mark Carney reagovao je na nedavnu odluku Washingtona o uvođenju carina od 50 posto na određene kanadske proizvode. Ottawa je odgovorila kontramjerama koje obuhvataju američki uvoz u vrijednosti od oko 20 milijardi dolara. Ove recipročne carine ciljaju ključne američke sektore, uključujući mliječne proizvode, čelik, kućanske aparate te poljoprivrednu mehanizaciju. Carney, koji je preuzeo funkciju obećavajući čvrst stav prema administraciji Donalda Trumpa, slikovito je opisao situaciju rekavši: “U ratu ste kada vas napadnu. Mi smo napadnuti.”
Ulje na vatru dolio je i premijer Ontarija, Doug Ford, koji je izjavio da je spreman obustaviti isporuku električne energije i strateški važnih minerala prema SAD-u. Kao odgovor na ove najave, američki predsjednik Donald Trump ubrzo je zaprijetio uvođenjem novih nameta na kanadski automobilski sektor ukoliko se susjedna zemlja ne prilagodi zahtjevima Washingtona.
Unatoč dramatičnim izjavama, stručnjaci pozivaju na smirenost. Bivša američka pregovaračica Wendy Cutler ističe da izlaz iz ove krize zavisi isključivo od političke volje lidera. Christopher Sands s Univerziteta Johns Hopkins podsjeća da ovo nije prvi put da su dvije države u klinču, navodeći ranije teške pregovore oko drvne građe i mliječnih proizvoda kao dokaz da se rješenja mogu pronaći i u najtežim trenucima.
Ključni adut za postizanje dogovora mogao bi biti upravo tajming. Subotnje američke carine pogađaju oko pet posto ukupnog kanadskog izvoza u SAD, što prema ocjenama stručnjaka neće odmah izazvati katastrofalne ekonomske posljedice. S druge strane, kanadske recipročne mjere stupaju na snagu tek 8. septembra, dok bi Trumpove carine na automobile počele važiti od 1. januara naredne godine. Ovaj vremenski period ostavlja pregovaračima dovoljno prostora da sjednu za sto i pronađu rješenje.
Prošlosedmični pregovori, koji su u jednom trenutku izgledali obećavajuće, propali su u petak. Carney je pojasnio da je Kanada odbila sporazum jer je Washington pokušao nametnuti uslove koji bi devastirali ključne domaće industrije poput proizvodnje čelika, aluminija i automobila. Pored toga, kanadski zvaničnici tvrde da je Washington tražio pravo veta na buduće trgovinske sporazume koje bi Kanada sklapala s trećim zemljama.
Ulog u ovom ekonomskom sporu je ogroman za obje strane, s obzirom na to da je robna razmjena između ove dvije države prošle godine iznosila nevjerovatnih 880 milijardi dolara, pri čemu Kanada plasira čak 72 posto svog ukupnog izvoza na američko tržište.