Diplomatska previranja na Bliskom istoku dobijaju novi, složeni obrt. Dok administracija u Washingtonu najavljuje skori početak pregovora o okončanju sukoba, zvanični Teheran je kategorički demantovao bilo kakve direktne razgovore sa Sjedinjenim Američkim Državama. Umjesto toga, iranske vlasti su potvrdile da su u toku intenzivni pregovori s Omanom kako bi se pronašlo prelazno rješenje za deblokadu strateški ključnog tjesnaca Hormuz.
Ova reakcija Irana uslijedila je neposredno nakon izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je medijima prenio da počinje nova runda pregovora s ciljem zaustavljanja sukoba. Trump je takođe otkrio da je u posljednjem trenutku opozvao planirane ‘masovne’ vojne udare na Iran, vjerujući da je diplomatski dogovor na pomolu. Prema njegovim riječima, načelni okviri sporazuma već postoje, a primarni cilj je ponovno otvaranje Hormuza, čije je zatvaranje izazvalo potrese na globalnom energetskom tržištu.
Međutim, portparol iranskog Ministarstva vanjskih poslova, Esmaeil Baghaei, bio je jasan: Teheran ne planira niti vodi razgovore s Bijelom kućom. Baghaei je pojasnio da se diplomatski napori Irana fokusiraju isključivo na saradnju s Omanom, s ciljem definisanja sigurnog koridora za komercijalni pomorski saobraćaj kroz ovaj vitalni tjesnac. Hormuz je zatvoren nekoliko puta od februara, kada su započeli vojni sukobi u kojima učestvuju SAD i Izrael.
Prethodni mirovni napori, koji su uglavnom vođeni preko posrednika, propali su prošlog mjeseca, čime je prekinuto primirje uspostavljeno u aprilu. Ipak, Trump ostaje optimističan i tvrdi da je rješenje blizu. Obraćajući se novinarima na predsjedničkom avionu Air Force One, izjavio je da su iranske vlasti bile svjesne priprema za američke udare, što ih je, prema njegovom mišljenju, natjeralo na popuštanje. Dodao je i da su lideri Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara apelovali na njega da odgodi napade, vjerujući da pregovori mogu uroditi plodom.
Najava potencijalnog smirivanja tenzija odmah je donijela olakšanje na svjetskim berzama. Cijene nafte su zabilježile pad na azijskom trgovanju – sirova nafta tipa Brent pala je za 4,5% na 83,98 dolara po barelu, dok je američka nafta pojeftinila za 4,6%, spustivši se na 80,74 dolara. Kroz tjesnac Hormuz uobičajeno prolazi oko petine ukupne svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa (LNG), pa svaki poremećaj u ovom uskom prolazu direktno utiče na globalnu ekonomiju.
Prema podacima agencije Kpler koja prati kretanje brodova, intenzitet plovidbe kroz Hormuz je značajno opao. U periodu od kraja jula do početka avgusta zabilježen je pad tranzita od čak 28% u odnosu na prethodne dane, što jasno ilustruje razmjere blokade i opravdanu zabrinutost svjetskih lidera i ekonomskih stručnjaka.